Luke 10 in Tatuyo

1 Cabero mari Ʉpaʉ Jesu aperã cʉ ye quetire cabuio teñaparãre setenta majuu na cabejenemoñupʉ. Nare beje, cʉ cáaápa macaripʉre na cáaá jʉgoyecʉti rotiyupʉ. Pʉgarã, pʉgarã jeto na cabuio teña aá rotiyupʉ.

2 Ocõo bairo na caĩ buioyupʉ: —Caoterique mere jũacoapa. Pairo majuu rica cʉticoapa. Cajeeparã maca jĩcaarãacã jeto ãma. To bairo caoterique ʉpaʉre cʉ jeniya. “Carica cajeenemoparãre jooya,” cʉ ĩ jeniya, caĩñupʉ. —Capãarã majuu ãma yʉ ye quetire caapipajeeparã. To bairi Diore cʉ jeniya, aperã nare cabuiorã na cãninemoparore bairo ĩrã, na caĩñupʉ Jesu cʉ cabuerãre.

3 —Aánaja mʉjaa, yʉ ye quetire buiora aána. Mʉjaare cauwiope to nibao joroquena mʉñʉja aá roti caroorã na cãnopʉ. To bairi waibʉcʉrã oveja cawimarã yaia jeto na cãnopʉ na cáaátore bairona mʉñʉja aá roti cauwioropʉre.

4 Topʉ buio teñarã aána niyeru jãrica poari, apeye jãrica poari quenare jee aáqueticõaña. Rʉpo jutii jĩca bapa mʉja cacʉtape jetore jee aánaja. Ape bapa mʉja cawajoapere jee aáqueticõaña. Mapʉ aperãre na bocarã yoaro wadapeni tuaqueticõaña.

5 Maca ejarã mʉja caejari wii macanare na ñuu rotirã, “Caroa ãnaje mʉjaare cʉ joato Dio ati wii macanare,” nare mʉja ĩgarã.

6 Ti wii macanare to bairo na mʉja caĩ ñuu rotiro to bairona caroare na joogʉmi Dio. “Caroaro jã mena anicõaña,” mʉjaare caĩrãre mʉja caĩrore bairona caroare na joogʉmi Dio. Caroaro mʉjaare cãni rotiquẽna macare caroare na jooquetigʉmi Dio.

7 Ti wiina caroaro mʉjaare na cãni rotiri wii jetona mʉja anicõagarã. Ti wiina mʉjaare na canurijere ʉga, eti, áti anicõaña. Mʉjaare na canurijere Dio ye quetire mʉja cabuiorije wapayerãre bairo ána átigarãma. To bairi ape wiiripʉ ʉga teñaquẽja.

8 Mʉja caejari maca macana caroaro mʉjaare na cabooro ʉgaya mʉjaare na canurijere.

9 Ti macapʉ cariaye cʉnare na catioya. Ocõo bairo na ĩ buioya: “Ʉpaʉ Dio cʉ cãnie quetire mʉja tʉpʉ jã buiorã ejawʉ,” na ĩ buioya.

10 Ape macare mʉja caejaro ti maca macana mʉjaare na cabooquẽpata ti maca carecomacapʉ aáti, ocõo bairo na ĩña:

11 “Mʉja ya maca macaje jita jã rʉporipʉre catujarijere pa bate cũrã jã áa. Jã cabuiorijere mʉja cabooquẽtie bui mʉja popiyeyegʉmi Dio ĩrã, to bairona jã áa. Ʉpaʉ Dio cʉ cãniere mʉja tʉpʉ jã buiorã ejabapʉ,” na mʉja ĩ buiogarã.

12 Mʉjaare cabooquẽnare rooro na baigaro Diore cabooquẽnare na cʉ capopiyeyeri paʉ cãnopʉ. Tirʉmʉpʉ macana Sodoma macanare na cʉ capopiyeyericaro netoro na popiyeyegʉmi Dio mʉjaare cabooquẽnare, na caĩñupʉ Jesu yua.

13 To bairo na ĩ yaparo ocõo bairo caĩñupʉ Jesu Corasín, Betsaida cawamecʉti macari macanare: —Cabero rooro mʉja baigaro Corasín, Betsaida macanare. Tirʉmʉpʉ macana Tiro, Sidón macana quena mʉjaare yʉ cáti iñoorijere bairona na yʉ cáti iñoata na yeri wajoaboricarãma na maca. Nemoopʉna caroorije na cátajere jʉtiritiri áti janaboricarãma na maca. Mʉja maca caroorije mʉja cátiere mʉja janagaquẽe.

14 To bairi Diore caapipajeequẽnare na cʉ capopiyeyeri paʉ cãnopʉ seeto mʉja popiyeyegʉmi. Tirʉmʉpʉ macana Tiro, Sidón macanare na cʉ capopiyeyericaro netoro mʉja popiyeyegʉmi Dio mʉja macare, na caĩñupʉ Jesu Corasín, Betsaida macanare.

15 Capernaum cawamecʉti maca macana quenare ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: —“Ʉmʉrecoopʉ Dio tʉpʉ jã aágarã,” ĩ tʉgooñaqueticõaña mʉjaa. Mʉjaare regʉmi Dio caroorãre na cʉ capopiyeyenucuri paʉpʉ, na caĩ buioyupʉ Jesu Capernaum macanare.

16 Na ĩ yaparo cʉ cabuerã, cʉ caroti jooricarãre ocõo bairo na caĩñupʉ: —Mʉja cabuiorijere caapirã yʉpʉre apirã áama. Mʉja cabuiorijere caapigaquẽna maca yʉrena apigaquẽna áama. Yʉre caapigaquẽna Dio yʉre cajooricʉ quenare apigaquẽna áama, na caĩñupʉ Jesu yua.

17 Cabero setenta cãnacãʉ majuu Jesu mena macana cʉ cabuio teña rotiricarã buio teña, tunu ejarã wariñuurique mena catunu ejayuparã. Tunu eja, Jesure cʉ caĩ buioyuparã: —Jã Ʉpaʉ, cayeri wãtia camajapʉ cajañarãre, “Jesucristo caapipajeerã jã cãnoi butiya,” nare jã cabuti rotiro nemoona butiwã. Jãre neto majiquẽema.

18 To bairo na caĩro ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: —Satanáre carocawĩ Dio ʉmʉrecoopʉ cãnibatacʉre yʉ catʉjʉrona. Bʉpo cʉ cayaberijere bairona caña rui aámi Dio cʉ carocaropʉ. To bairi mʉjaare neto majiquẽema wãtia, Dio cʉ carericarã aniri.

19 Tutuariquere mʉjaare yʉ cajoowʉ. To bairi aña, cotapa na mʉja cacʉtabao joroquena mʉja rooye tuuquetigarãma. Sataná cʉ catutuarije netoro cãniere áti rotiriquere mʉñʉja cajoowʉ. To bairi wãtia mʉja áti rooye tuu neto majiquẽema.

20 Wãtia mʉja carotiro apiri na cabutiro mʉja wariñuurã. To bairo mʉja cabairije to nibao joroquena ape wame maca seeto cãni wariñuuri wame majuu ã. Ʉmʉrecoopʉ Dio yarã na wamere cʉ cauca turi pũuropʉ cʉ cauca turicarã aniri maca seeto wariñuuña, na caĩñupʉ Jesu.

21 To bairo cʉ cabuerãre ĩ yaparoʉ ocõo bairo cʉ Pacʉ Diore cʉ caĩñupʉ Jesu, Espíritu Santo wariñuu netoriquere cʉ cʉ cajooroi: —Caacʉ, mʉna mʉ ã ʉmʉrecoo, ati yepa quenare carotii. “Mere camajirã jã ã,” caĩ tʉgooñarãre yʉ cabuiorijere api majiriquere na mʉ jooquẽe. Aperã, “Caroaro jã majiquẽe Dio yere, cawimarãre bairona camajiquẽna jã ã,” caĩ tʉgooñarã macare yʉ cabuiorijere caroaro api majiriquere na mʉ joo. Caroaro na majiato ĩi api majiriquere na mʉ joo. To bairo mʉ cátiere tʉgooñari, “Caroaro mʉ áa,” mʉ yʉ ĩ wariñuu, Caacʉ. To bairo mʉ caboorore bairona na mʉ ájupa, caĩñupʉ Jesu cʉ Pacʉ Diore.

22 To bairo cʉ Pacʉre cʉ ĩ, cʉ cabuerãre ocõo bairo na caĩñupʉ: —Yʉ Pacʉ nipetiro áti majiriquere yʉ cajoowĩ. Yʉ cãniere majiquẽema camaja. Jĩcaʉna ãmi yʉ Pacʉ Dio yʉ cãniere camajii. Yʉ Pacʉ cʉ cãnie quenare majiquẽema camaja. Jĩcaʉna yʉ ã cʉ cãniere camajii. Noa cʉ cãniere na yʉ camajioro na quena majigarãma yʉ Pacʉ cʉ cãniere, caĩñupʉ cʉ cabuerãre.

23 To bairo na ĩ, cʉ cabuerãre na tʉjʉ, aperã na caapiquẽtopʉ ocõo bairo na caĩñupʉ: —Ato capaʉpʉre mʉja catʉjʉnucuri wame, mʉja caapinucuri wamere catʉjʉgabajuparã capãarã tirʉmʉpʉ macana Dio ye quetire cabuiorã, maca ʉparã quena. To bairi mʉja maca tiere caapinucurã, catʉjʉrã aniri wariñuuña, na caĩñupʉ Jesu cʉ cabuerãre.

25 Moisé ãnacʉ cʉ caucariquere caroaro cabuei jĩcaʉ caejayupʉ Jesu tʉpʉ. Eja, ¿dope bairo yʉ cʉ ĩ yʉgabaupari ĩi? cʉ caĩ jeniñañupʉ Jesure: —Camajare camajioʉ, ¿dope bairo yʉ ácʉati Dio tʉpʉ anicõa aninucugʉ?

26 To bairo cʉ caĩ jeniñaro: —¿Moisé cʉ caucarica pũuripʉ dope bairo ĩ ucarique to ãti? Mʉa tiere mʉ cabueata, ¿dope bairo mʉ tʉgooñati? cʉ caĩñupʉ Jesu.

27 To bairo cʉ caĩro: —Ocõo bairo ĩ ucarique ã: “Mʉ Ʉpaʉ Diore nipetiro seeto mʉ yeri mena cʉ maiña. Mʉ caocabʉtirije mena, mʉ catʉgooñarije mena Diore cʉ maiña. Aperã quenare na maiña mʉ majuuna mʉ rupaʉre mʉ camairore bairona,” ĩ ucarique ã, Jesure cʉ caĩ yʉyupʉ Moisé ãnacʉ cʉ caucariquere caroaro cabuei.

28 Tiere cʉ caĩro apii Jesu cʉ caĩñupʉ: —Cariapena mʉ ĩ. To bairo ácʉ Dio tʉpʉ mʉ anicõa aninucugʉ, cʉ caĩñupʉ.

29 To bairi, “Caroaro aperãre camaii ãñupi,” yʉ cʉ ĩato ĩi, ocõo bairo cʉ caĩ jeniñanemoñupʉ Jesure: —¿Noa una na ãti, “Aperãre camaipe ã,” caĩrã?

30 To bairo cʉ caĩro atie queti buio majiorica wame cʉ caĩ buioyupʉ Jesu: —Jĩcaʉ Jerusalẽi caro aáti wãpʉ Jericópʉ aácʉ caro aájupʉ. Topʉ cʉ cáaáto ma recomacapʉ jee rutiri maja tutuaro mena cʉ boca ñe átiri, cʉ pa camiye, cʉ jutii, cʉ apeye unie, nipetiro cʉ caema peocõañuparã. Cʉ bai yajibo joroque cʉ áti, cũ roca, cáaácoajuparã yua.

31 To bairo cʉ na cáti cũ roca aáto bero jĩcaʉ sacerdote majocʉ ti wãpʉ cáaájupʉ. Ti wãpʉ aácʉ to bairo na cáti cũ rocaricʉre cʉ tʉjʉba, cʉ caowa netocoajupʉ.

32 Cʉ caneto aáto bero moquena apei Levita poa macacʉ cáajupʉ́. Cʉ quena to bairona cʉ tʉjʉʉ cʉ caowa netocoa aájupʉ.

33 Na caneto aáto bero ti wãna cáajupʉ́ apei Samaria macacʉ, judío maja na cateerã yaʉ. Cʉ maca na caquẽ rocaricʉre cʉ tʉjʉʉ cʉ cabopaca tʉjʉyupʉ.

34 Cʉ bopaca tʉjʉri cʉ tʉjʉ aá, cʉ na caquẽrique camiire cʉ caʉcoyeyupʉ. Ʉje wẽri rica oco mena cʉ cacoje ʉcoyeyupʉ, ʉje majuu mena quena. Áti yaparo juti ajeri mena cʉ camiire cʉ cadʉreyupʉ. Cabero cʉ yaʉ burro caumaʉ bui cʉ ne peo, cʉ canecoajupʉ. Cʉ ne aá, aáteñari maja na cacanirã ejanucuri wiipʉ cʉ cane ejayupʉ. Ne eja átiri, topʉ cʉ cacote ãñupʉ.

35 Ape rʉmʉ yua, Samaria macacʉ topʉ ani, neto aágʉ aáteñari maja na cacanirã ejari wii ʉpaʉre niyeru cʉ cajooyupʉ. Pʉga rʉmʉ paarique wapayerique cõo cʉ cawapayeyupʉ. “Caroaro anire cʉ coteya,” ĩi cájupʉ. “Noo caboorije cʉ mʉ cátinemoro cabero acʉ́ mʉ yʉ wapayenemogʉ,” cʉ caĩñupʉ Samaria macacʉ ti wii ʉpaʉre yua.

36 To bairi ti wamere buio majio yaparo ocõo bairo caĩ jeniñañupʉ Jesu Moisé ãnacʉ cʉ caucarique caroaro cabueire: —Tiere apii ¿dope bairo mʉ tʉgooñati? Camaja itiarã jee rutiri maja na caquẽ rocaricʉre cʉ catʉjʉyuparã. Naa itiarã catʉjʉricarã, ¿ni maca cʉ̃re cʉ camaiñupari? cʉ caĩ jeniñañupʉ Jesu.

37 To bairo cʉ caĩro: —Cʉ̃re cabopaca tʉjʉricʉ maca cãñupʉ cʉ̃re camaii, cʉ caĩñupʉ Jesure. To bairo cʉ caĩro: —Mʉ quena to bairona ája. Cʉ̃re cabopaca tʉjʉricʉ cʉ cátatore bairona ája, caĩñupʉ Jesu Moisé cʉ caucariquere caroaro cabueire yua.

38 Jesu cʉ cabuerã mena aáteñaʉ aácʉ, caejayupʉ ape macaacãpʉ. Ti macapʉ cʉ caejaro Marta cawamecʉco cʉ cáatí rotiyupo co ya wiipʉ.

39 Jesu cʉ cajãa ejaro Marta baio María cawamecʉco Jesu tʉ caruiyupo, cʉ cabuiorijere apigo.

40 Marta maca ʉgarique quenoorique capee capaarique paibʉjayupo. To bairi Jesu tʉ co baio co caruiro tʉjʉri Jesure cʉ caĩñupo Marta: —Yʉ Ʉpaʉ, yʉa jĩcaona capee paarique yʉ áticõabapa. Atio yʉ baio yʉ átinemoquẽemo, cʉ caĩñupo. —¿To bairo co cabairijere co mʉ tʉgooñaquẽeti? “Mʉ jʉgocore co átinemoña,” co ĩña, cʉ caĩñupo Marta.

41 Jesu maca ocõo bairo co caĩ yʉyupʉ: —Marta, mʉa capee majuu paabaco seeto mʉ tʉgooñarique cʉti neto.

42 Mʉ baio co caapirije maca jetore catʉgooñape nibapa. María maca, “Jesu cʉ cabuiorijere yʉ apigo,” ĩo caroa macare átigamo. Yʉ cabuiorijere co caapiri wamere co majiritio joroque áti majiquetigarãma aperã, co caĩñupʉ Jesu Martare yua.