Luke 9 in Tatuyo

1 Cabero Jesu cʉ cabuerã doce cãnacãʉre na caneoñupʉ. Na neocõari na cáti iñoo majipere na cajooyupʉ. Aperã na yeri wãtiare na cabuu reboja majipere, cariaye cʉnare na cacatio majipe quenare na cajooyupʉ.

2 Yucʉacãna Dio joogʉmi Ʉpaʉ ati yepapʉ carotipaʉ majuure caĩrijere na caqueti buio teña roti jooyupʉ. Cariaye cʉnare na cacatio teña rotiyupʉ.

3 Ocõo bairo na caĩ roti jooyupʉ Jesu: —Buio teñarã aána apeye unie jee aáqueticõaña mʉjaa. Yucʉ mʉja tuericʉ, wajopoa uno, ʉgarique, niyeru, apeye unie jee aáqueticõaña. Jutiiro mʉja cajañarije mena jeto aánaja. Apeye jee aánemoquẽja.

4 Jĩca macapʉre ejarã mʉjaare na cãni rotiri wiina anicõaña na mena. Na mena mʉja anicõagarã ti maca mʉja cãni rʉmʉri cõo.

5 Ape macapʉ mʉja caejaro ti maca macana maca mʉjaare na cabooquẽpata mʉja buti weogarã. Buti aána, mʉja rʉporipʉre jita catujarijere pa bate cũña. To bairo ána mʉjaare jã cabuioro mʉja caapigaquẽtore bairona mʉja booquẽemi Dio, na ĩ iñoorã mʉja átigarã.

6 To bairi to cãnacã macaripʉ cáaá teñarã aájuparã, Dio ye quetire buio teñarã aána. Cariayecʉna quenare cacatio teñañuparã.

7 Herode, Galilea yepa ʉpaʉ nipetiro Jesu cʉ cátiere caqueti apiyupʉ. “Juan, Herode cʉ cajĩa rotiricʉ catunu catii ãcʉmi Jesu,” caĩñuparã jĩcaarã. To bairo na caĩrijere queti apii seeto caapi acʉa tʉgooñañupʉ Herode.

8 Aperã maca: “Elías ãnacʉ catunu buia ejaʉ ãcʉmi Jesu,” caĩñuparã. Aperã: “Jĩcaʉ tirʉmʉ macacʉ Dio ye quetire cabuioricʉ catunu catii ãcʉmi Jesu,” caĩñuparã.

9 Herode maca ocõo bairo caĩñupʉ: —Juan rʉpoare mere yʉ capa ta rocacõa rotiwʉ. To bairi ¿ñamʉ cʉ nicʉti cʉ̃a capee yʉre na caĩ buionucuʉ? caĩñupʉ. To bairi Jesu cʉ cátiere queti apiri seeto cʉ catʉjʉgabajupʉ.

10 Cabero Jesu cʉ cabuio teña rotiricarã tunu ejarã na cátajere cʉ cabuio peocõañuparã Jesure. Na cabuio yaparoro na jetore na cajʉgo aájupʉ Jesu Betsaida cawamecʉti macapʉ.

11 Camaja aperã Jesu topʉ cʉ cáaáto majirã, cʉ camacarã aájuparã. Cʉ tʉpʉ na caejaro caroaro na caboca tʉjʉyupʉ Jesu. To bairi Ʉpaʉ Dio cʉ cãnie quetire na cabuioyupʉ. Cariayecʉna quenare na cacatioyupʉ.

12 Canaio aáti paʉ cãno tʉjʉrã cʉ cabuerã maca cʉ tʉpʉ aá, Jesure ocõo bairo cʉ caĩñuparã: —Mere naio aáto bai. Ñee maa atore. Camajare capãarã cãnare na aá rotiya. Macaripʉ, camaja na cãnopʉ na caʉgape, na cacanipa paʉri quenare na macarã aáparo, cʉ caĩñuparã Jesure.

13 To bairo na caĩro: —Mʉja majuuna na nuña, na caboca ĩñupʉ Jesu. —Cinco cãnacã pan ʉgarica rupaariacã ã. Wai pʉgarãacã ãma, cʉ caĩñuparã. —Atieacã ati maja capãarã camajare ejaqueti majuucõa. ¿Nare jã canupere jã wapayerã aácʉti? Jesure cʉ caĩñuparã.

14 Naa capãarã caʉmʉa jeto ãnaa jĩca wamo cõo mil cãnacãʉ cãñuparã. To bairi na caĩñupʉ Jesu cʉ cabuerãre: —Cincuenta cãnacãʉ jeto to cãnacã paʉre na rui rotiya.

15 To bairo cʉ caĩ rotirore bairona carotiyuparã.

16 To cõo jeto na carui petiro tʉjʉʉ Jesu jĩca wamo cõo ʉgarica rupaariacãre jee, wai pʉgarãre na jee, ʉmʉrecoopʉre tʉjʉ mʉgo, cʉ Pacʉ Diore, “Caroaro jã caʉgapere mʉ jooyupa,” cʉ caĩñupʉ Jesu. Diore ĩ yaparo pan rupaare na cape ricawo nuniñupʉ cʉ cabuerãre. To bairi na maca camajare na caricawo nuñuparã moquena.

17 Camajare na caricawo nuro caʉga yapi peticoajuparã. Na caʉga yapi rʉgarije doce wʉri jiraro majuu cajee jãñuparã na maca.

18 Ape rʉmʉ Jesu jeto cʉ Pacʉ Diore cʉ cajeni nʉcʉbʉgoro cʉ cabuerã quena cʉ mena cãñuparã. To bairi na caĩ jeniñañupʉ Jesu: —Camaja “¿Ñamʉ cʉ nicʉti?” ame ĩ jeniñarã, ¿dope bairo na ame ĩ yʉnucuti?

19 To bairo cʉ caĩ jeniñaro: —“Juan camajare cabautisari majocʉ catunu catiricʉ ãcʉmi,” mʉ ĩ wadama. Aperã maca, “Tirʉmʉpʉ macacʉ Elías cawamecʉcʉ ãnacʉ catunu catiricʉ ãcʉmi,” mʉ ĩ wadama. Aperã, “Apei Dio ye quetire cabuioricʉ tirʉmʉpʉ macacʉ catunu catiricʉ ãcʉmi,” mʉ ĩ wadama, Jesure cʉ caĩ yʉyuparã.

20 To bairo na caĩrijere apii na caĩ jeniñanemoñupʉ Jesu: —Mʉja maca ¿ñamʉ ãcʉmi, yʉ mʉja ĩ tʉgooñati? Pedro maca cʉ caĩ yʉyupʉ: —“Dio, ‘Cʉ yʉ joogʉ,’ cʉ caĩricʉ majuuna ãmi,” mʉre jã ĩ.

21 To bairo Pedro cʉ caĩro: —Aperãre na buioqueti majuucõaña, na caĩñupʉ Jesu.

22 —Yʉa camaja tʉpʉ Dio cʉ cajooricʉ cãcʉ seeto yʉ tamʉogʉ. Cabʉcʉrã judío majare carotirã, sacerdote maja ʉparã, judío majare cabuerã nipetiro yʉ tʉjʉteeri aperãre na jĩa rotigarãma yʉre. Yʉ na cajĩa rocarije to nibao joroquena yʉ tunu catiogʉmi Dio moquena itia rʉmʉ bero, na caĩ buioyupʉ Jesu cʉ cabuerãre.

23 Cabero camaja nipetirore na caĩñupʉ Jesu: —Yʉ cabuerã anigarã mʉja majuuna mʉja cátigarijere tʉgooñaqueticõaña. To cãnacã rʉmʉ yʉ caboorije macare áti ʉjacõaña. Yʉre na cajĩagarore bairona mʉja quenare na cajĩagarije to nibao joroquena yʉre áti ʉjacõa aninucuña.

24 To bairi ati yepa ãnapʉ mʉja majuuna mʉja caboorijere mʉja cáticõamata Dio tʉpʉ catiriquere mʉja bʉgaquetigarã. Mʉja majuuna mʉja caboorije átiquẽna, yʉ caboorije macare ána caroa ãnajere mʉja bʉgagarã.

25 To bairi jĩcaʉ ati yepa macaje apeye unie nipetiro cacʉgoʉ Dio tʉpʉ cʉ cãnibope macare catʉgooñaquẽcʉ catirique bʉgaquetigʉmi.

26 “Jesu cʉ cabuerã jã ã,” ĩ boboqueticõaña. Ape rʉmʉpʉ yʉ tunu atígʉ yʉ caaji baterije, Dio cʉ caaji baterije mena ángel maja mena ati yepapʉre. Ti paʉ cãno yʉre caboboricarãre, “Yʉ cabuericarã me ãma,” yʉ quena na yʉ ĩgʉ.

27 Cariapena mʉñʉja ĩ buiopa. Atopʉ cãna mʉja jĩcaarã mʉja cabai yajiparo jʉgoye Ʉpaʉ Dio cʉ cãniere cʉ carotirijere mʉja tʉjʉgarã.

28 “Ʉpaʉ Dio caroa cʉ cãniere mʉja tʉjʉgarã,” cʉ caĩricaro bero canetocoajupe jĩca semana. To cõo Jesu ʉ̃taʉpʉ cʉ Pacʉ Diore cajeni nʉcʉbʉgoʉ aájupʉ. Cʉ mena macanare cajee aájupʉ itiarã Pedrore, Juãre, Jacobore.

29 Diore cʉ cajeni nʉcʉbʉgori paʉna cʉ cabaurije, cʉ riya caroaro caaji bateyupe. Cʉ jutii quena caroaro seeto botiro cãñupe.

30 To bairo cʉ cabairi paʉna caʉmʉa pʉgarã carupea nʉca ejayuparã, Jesu mena wadapenirã. Jĩcaʉ Moisé, apei Elías cawamecʉna cãñuparã tirʉmʉpʉ cãnana.

31 Na quena Jesure bairona caaji bateyuparã. Jesure cʉ wadapenirã cájuparã Jerusalẽpʉ cʉ cabai yajipere yua.

32 Pedro, cʉ mena macana maca canirã cájuparã, wʉgoa paibana. To bairo cabairijere caacʉa yopi eja tʉjʉyuparã Pedro jãa. To bairo bairã Jesu cʉ caaji baterijere catʉjʉyuparã. Tiere tʉjʉrã Jesu mena cawadapeni tʉjʉnucurã quenare na catʉjʉyuparã.

33 To bairi Jesu mena cawadapenirã na cáaáti paʉna ocõo bairo caĩñupʉ Pedro Jesure: —Jã Ʉpaʉ, atopʉ mari cãno ñuu majuucõa. To bairi itia wiiacãre mari ána. Mʉ ya wii cãnipa wii, Moisé ya wii, Elías ya wii cãnipa wiiri mari ána. Pedro caroaro tʉgooñaquẽcʉna caĩ tʉgooña mawijiacõañupʉ.

34 To bairo cʉ caĩri paʉna bujeri bʉrʉa na cabuje bipe ájupe. To bairo ti bujeri bʉrʉa watoapʉ ãnaa cauwiyuparã.

35 To bairi bujeri bʉrʉapʉi Jesu Pacʉ Dio ocõo bairo caĩ wadayupʉ: —Ani yʉ Macʉ seeto yʉ camaii ãmi. Yʉ cabejericʉ ãmi. Cʉ cabuiorijere caroaro cʉ apipajeeya, caĩ wadayupʉ.

36 To bairo Dio cʉ caĩro bero jĩcaʉna catuayupʉ Jesu. Cʉ cabuerã tie na catʉjʉriquere cayajiobʉjayuparã. Aperãre na cabuioquẽjuparã.

37 Ape rʉmʉ bero ʉ̃taʉ bui cãnana Jesu jãa na carui atí paʉ camaja capãarã na caboca tʉjʉyuparã.

38 Na watoapʉ cãcʉ jĩcaʉ ocõo bairo Jesure cʉ caĩ pijoyupʉ: —Jãre camajioʉ, yʉ macʉ jĩcaʉna cãcʉre cʉ tʉjʉ ajá.

39 Yʉ macʉre cajañaʉ wãti rooro cʉ awaja mecʉ ria yaji aánucuo joroque cʉ átinucumi. To bairo quenare cʉ rijeropʉ cʉ jopo butio joroque cʉ átinucumi yʉ macʉre. Rooro cʉ tamʉo popiyecʉtio joroque cʉ átinucumi. Cʉ pitigaquẽemi wãti, caĩñupʉ Jesure.

40 —Mʉ cabuerãre, “Wãtire cʉ buu rocabojaya yʉ macʉre,” na yʉ ĩbapʉ. Cʉ buu roca majiquẽma, cʉ caĩñupʉ.

41 To bairo cʉ caĩro apii ocõo bairo cʉ cabuerãre na caĩñupʉ Jesu: —Caroaro yʉre mʉja api nʉcʉbʉgoquẽe. Mʉñʉja cabuiorijere cariape mʉja tʉgooña majiquẽe. Yoaro mʉñʉja cabuiorije to nibao joroquena mʉja api majiquẽe. To bairo cʉ cabuerãre na ĩ, cawimaʉ pacʉre: —Mʉ macʉre cʉ neajá yʉ tʉ maca, cʉ caĩñupʉ.

42 Cawimaʉ Jesu tʉ cʉ cáatóna yua, wãti cʉ̃re cajañaʉ cʉ catu ne roca cũcõañupʉ. To bairo cʉ ácʉna cʉ cabainucuricarore bairona cʉ baio joroque cʉ cáticõañupʉ wãti cawimaʉre. To bairo cʉ cʉ cáto Jesu maca wãtire cʉ cabuti aá rotiyupʉ. Cʉ cabuti aá rotirona cawimaʉ cañuucoajupʉ. To bairi: —Mere mʉ mena cʉ tunu aáparo, caĩñupʉ Jesu cʉ pacʉre yua.

43 To bairo cʉ cañuuro tʉjʉrã camaja catʉjʉ acʉacoajuparã, Dio cʉ catutuarijere Jesu na cʉ cáti iñooro tʉjʉrã. Camaja Jesu na cʉ cáti iñoorijere na catʉjʉ acʉari paʉna ocõo bairo cʉ cabuerãre na caĩñupʉ Jesu:

44 —Yucʉacã mʉñʉja cabuiorijere caroaro apiya. Aperã yʉre ñecõari yʉ joogarãma yʉre catʉjʉ teerã macare, cʉ jĩacõaña ĩrã.

45 To bairo cʉ caĩ buiorije to nibao joroquena cʉ caapi majiquẽjuparã. Dio na caapi majipere na cajooquẽjupʉ mai. To bairi caapi majiquẽjuparã cʉ cabuiorijere. Cʉ cajeniña uwiyuparã.

46 Cabero Jesu cʉ cabuerã na majuuna caame ĩ wada neto oca botioyuparã, ¿Ni maca marire cajʉgo ani majuʉ cʉ ãcʉati? ĩrã.

47 Jesu maca to cãnacãʉpʉna, “Yʉ caroti majuʉ yʉ anigʉ,” na caĩ tʉgooñarijere catʉjʉ majicõañupʉ. To bairi jĩcaʉ cawimaʉre cʉ capi ejoo nʉcoñupʉ cʉ tʉpʉ. Cʉ pi ejoo nʉcori, ocõo bairo na caĩñupʉ:

48 —Ani cawimaʉre, “Cãni majuʉ me ãmi,” mʉja caĩ tʉgooñarije to nibao joroquena yʉ maca cãni majuʉre bairo cʉ yʉ tʉjʉ. To bairi, “Mari mena macacʉ cawatoa cãcʉ ãmi,” mʉja caĩ tʉgooñaʉ ũcʉ macare, “Cãni majuʉ ãmi,” cʉ yʉ ĩ tʉjʉ. To bairi ani cawimaʉre bairo cãna cawatoa cãna na nibao joroquena na mʉja cátinemoata yʉpʉre átinemorã mʉja áa. Yʉre átinemorã yʉ Pacʉpʉre átinemorã mʉja áa.

49 Cabero Jesure cʉ caĩ buioyupʉ Juan: —Jãre cabuei, jĩcaʉ camaja na yeri wãtiare na cʉ cabuu rebojaro cʉ jã tʉjʉwʉ. “Jesure caapipajei yʉ ã,” ĩri na yeri wãtiare na buti rotiwĩ. Mari mena macacʉ cʉ cãniquẽto maca, “Átiqueticõaña,” cʉ̃re jã boca ĩ matawʉ, cʉ caĩwĩ Juan Jesure.

50 To bairo cʉ caĩro: —Cʉ mataqueticõaña. Marire cateequẽcʉ ũcʉ mari mena macacʉ ãmi, cʉ caĩñupʉ Jesu.

51 Jesu mere bai yaji, ʉmʉrecoopʉ cʉ catunu wamʉ aápere camaji weocõañupʉ. To bairi, “Nemoona Jerusalẽpʉ yʉ aácʉpa,” caĩ tʉgooñañupʉ.

52 To bairi aperã cʉ mena macanare na cabuio roti joo jʉgoyeyeyupʉ, yʉ cacanipa paʉre jenibojaya ĩi. To bairi naa, cʉ mena cãna Samaria yepa cãni macapʉre Jesu cʉ cacanipa wiire camaca yuura aájuparã.

53 To bairi ti maca macana Jesu na tʉpʉ cʉ cacani ejaro cabooquẽjuparã, mari catʉjʉteerã tʉpʉ Jerusalẽpʉ cáaápaʉ ãmi ĩrã.

54 To bairi Samaria macana Jesure cʉ na cabooquẽto apirã cʉ cabuerã Jacobo, Juan ocõo bairo Jesure cʉ caĩ jeniñañuparã: —Ʉpaʉ, ¿ʉmʉrecoopʉ cãni pero nare cajoepa pero mari rui roticõacʉti? ¿Elías tirʉmʉpʉ macacʉ cʉ cátatore bairona mari ánaati? cʉ caĩ jeniñañuparã.

55 To bairo na caĩro Jesu maca na tʉjʉ, ocõo bairo na caĩ tutiyupʉ: —Tiere to bairo mʉja caĩ tʉgooñaata cariape mʉja caĩ tʉgooñari wame me ã.

56 Camajare jĩaʉ acʉ́ mee yʉ cabaiwʉ. Na catioʉ acʉ́ maca yʉ cabaiwʉ, na caĩñupʉ Jesu. Cabero ape macapʉ cáaá netocoajuparã yua.

57 Ape macapʉ na cáaá neto aáti paʉna jĩcaʉ nare cabocayupʉ. Na boca, Jesure cʉ caĩñupʉ: —Ʉpaʉ, yʉ quena yʉ aágʉ nipetiro mʉ cáaá teñaropʉ, mʉ cabuei anigʉ.

58 To bairo cʉ caĩro: —Waibʉcʉrã na cãni paʉri cʉgoma. Minia quena cʉgoma na ria batiripʉ na cacaniri paʉri. Yʉ maca camaja tʉpʉ Dio cʉ cajooricʉ anibaopʉcʉna yʉ cacaniri paʉ maa. To bairi yʉ mena mʉ cáaáteñaata caroa paʉ mʉ cʉgoquetiboʉ, cʉ caĩñupʉ Jesu.

59 Apei macare cʉ caĩñupʉ Jesu: —Adʉja yʉ mena. To bairo cʉ cʉ caĩro: —Ʉpaʉ, yʉ pacʉ tʉpʉ yʉ anigʉ mai cʉ cabai yajiparo jʉgoye. Cʉ cabai yajiro bero mʉ mena yʉ aágʉ, cʉ caĩñupʉ Jesure.

60 To bairo cʉ caĩro: —Yʉre caapi nʉcʉbʉgoquẽna na majuuna na yarãre na coteato yʉ tʉpʉ cãniquetiparãre. Mʉ maca yʉ mena ajá. Ʉpaʉ Dio cʉ cãnie quetire aperãre na buio teñaña, cʉ caĩbajupʉ Jesu.

61 Apei ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Jesure: —Ʉpaʉ, mʉ mena yʉ aágʉ. Mʉ mena aágʉ jʉgoye yʉ ya wii macanare, “Aácʉ yʉ áa,” na yʉ ĩ buio tʉjaʉpa mai.

62 To bairo cʉ caĩro ocõo bairo cʉ caĩ buioyupʉ Jesu: —Jĩcaʉ cʉ paarique paabaopʉcʉna, apeye unie macare tʉgooña tunuoʉ, cʉ paariquere caroaro to baiquetio joroque baiimi. To bairona baiimi yʉ cabuei nibaopʉcʉna apeye macare catʉgooñaʉ. To bairo cãcʉ Dio ye macare caroaro átiquẽcʉmi, cʉ caĩñupʉ Jesu yua.