Luke 11 in Tatuyo

1 Jĩca paʉ Jesu cʉ Pacʉ Diore jeni nʉcʉbʉgoʉ cájupʉ. Cʉ cajeni nʉcʉbʉgo yaparoro cʉ cabuei jĩcaʉ cʉ caĩñupʉ: —Jã Ʉpaʉ, Juan bautisari majocʉ cʉ cabuerãre Diore jeni nʉcʉbʉgoriquere na camajiowĩ. To bairi mʉ quena jãre majioña, cʉ caĩñupʉ.

2 To bairo cʉ caĩro ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Jesu: —Diore jeni nʉcʉbʉgorã, ocõo bairo cʉ ĩña mʉjaa: Jã Pacʉ, ʉmʉrecoo macacʉ, jĩcaʉna mʉ ã caroaʉ majuu, cáti nʉcʉbʉgopaʉ. Ati yepapʉ Caʉpaʉ majuu ãña. Ʉmʉrecoo macana caroaro mʉ caboorije átinucuma. To bairo na cátore bairona ati yepa macana quena mʉ caboorijere na áparo.

3 Ʉgarique ati rʉmʉ jã caʉgaparo cõo jã jooya.

4 Caroorije jã cátajere majiritioya. Jã quena aperã caroorije jã na cátajere na jã majiritiogarã. Sataná caroorijere jãre cʉ cáti rotiro cʉ̃re jã matabojaya.

5 Apeye na caĩ buionemoñupʉ Jesu moquena: —Jĩcaʉ mʉja yaʉ cáaáteñaʉ aátacʉ ñami recomacapʉ cʉ catunu ejaro apei mʉja bapare cʉ tʉpʉ aáti ocõo bairo cʉ mʉja ĩborã: “Yʉ yaʉ, ʉgarique yʉ wajoya itia joroa pãre. Apei yʉ yaʉ aperopʉ cáaáteñaʉ aátacʉ tunu ejami. Cʉ yʉ canupe maa. To bairi mʉ yʉ jenii apʉ́,” cʉ mʉja ĩborã.

7 To bairo cʉ mʉja caĩro wii pupeapʉi mʉja yʉ́ bujoboʉmi: “Yʉ patawãcooquẽja. Mere jope yʉ bipecõawʉ. Yʉ punaa canirã áama. To bairi dope bairo áti mʉ yʉ joo majiquẽe,” ĩboʉmi.

8 Mʉjaare camaii nibaopʉcʉna jooquetiboʉmi, seeto cãnigabacʉ. Seeto cʉ mʉja cajeni netocõarore apii jooboʉmi. Yʉ cʉ patawãcoo janaato ĩi, jopere pã, mʉja jooboʉmi, ʉgariquere cʉ mʉja cajenirije cõo, na caĩñupʉ Jesu cʉ cabuerãre.

9 —To bairi mʉja quena to bairona Diore cʉ jeniya. Mʉja cajeniro mʉja joogʉmi cʉ̃re mʉja cajenirijere. Jenicõa ãna mʉja bʉgagarã. Mʉja yaʉ jopepʉ cʉ capi jenirore bairona mʉja átigarã Diore cʉ jenirã. To bairo mʉja cajenicõa ãnoi jope pãri camajocʉ cʉ yaʉre cʉ cajoorore bairona mʉja joogʉmi Dio cʉ̃re mʉja cajenirijere.

10 Noa nipetirã Diore cajenirãre na joogʉmi na cajenirijere. Cajeni macarã na cajenirijere bʉgagarãma. Joo ecoogarãma jopepʉ cajeni ãnacʉre bairona.

11 ’Mʉjaa capunaacʉna mʉjaare naorore na cajeniata ʉ̃taare mʉja jooquẽna. Waire na cajeniata añare mʉja jooquẽna.

12 Ãboco riare na cajeniata cotapare na mʉja jooquẽna.

13 To bairona caroare mʉja punaare na mʉja joo maji, caroaro cáti majiquẽna anibaopʉnana. To bairi caroa na mʉja cajoorije netoro mʉja joogʉmi mʉja Pacʉ ʉmʉrecoo macacʉ cʉ Espíritu Santore cʉ̃re mʉja cajeniro.

14 Ape rʉmʉ Jesu wãti camajocʉpʉre cajañaʉre cʉ cabuu rocayupʉ. Wãti cʉ̃pʉre cʉ cajañaro cawada majiquẽjupʉ. To bairi Jesu wãtire cʉ carocaro bero cawada majiquetibatacʉ cawada majicõañupʉ yua. Tiere tʉjʉrã catʉjʉ acʉacoajuparã camaja.

15 Jĩcaarã ocõo bairo caĩñuparã: —Wãtia na ʉpaʉ Sataná, Beelsebú cawamecʉcʉ cʉ catutuarije mena na buu reimi, caame ĩñuparã.

16 Aperã maca, “Dio cʉ cajooricʉ yʉ ã,” jãre ĩi, “Tʉjʉ acʉarica wamere jã áti iñooña,” cʉ caĩbajuparã.

17 Jesu maca to bairije na catʉgooñarijere tʉjʉ majiri, ocõo bairo na caĩñupʉ: —Jĩca maca macana nibaopʉnana na caame quẽata na majuuna ame jĩa peocõaborãma. To bairo quena jĩca wii macana anibaopʉnana na caame tutiata jĩca wiina ani majiquetiborãma.

18 To bairona Sataná Beelsebú cawamecʉcʉ quena cʉ yarã mena cʉ caame quẽata cʉ yarã aniquetiborãma. To bairi cʉ carotirã cʉgoquetiboʉmi. To bairi ¿nope ĩrã to bairo, “Beelsebú cʉ catutuarije mena wãtiare na buu reimi,” yʉ mʉja ĩti?

19 To bairi jocarã majuuna, “Sataná cʉ catutuarije mena wãtiare na buu reimi,” yʉ mʉja ĩ. Mʉja yarã jĩcaarã na quena wãtiare na buu rema. “Dio cʉ catutuarije mena na buu rema,” na mʉja ĩnucu. To bairi na quena, “Jocarã ĩma,” mʉja ĩgarãma, “Sataná cʉ catutuarije mena wãtiare na buu reimi Jesu,” yʉre mʉja caĩata.

20 To bairi Dio cʉ catutuarije mena wãtiare na yʉ buu re. “To bairi Dio yere carotii ãcʉmi,” yʉre mʉja caĩpe nibajupa. To bairi mʉja popiyeyegʉmi Dio, na caĩñupʉ Jesu.

21 ’Camajocʉ catutuaʉ nipetiro beju wamooricʉ caroaro cʉ ya wiire cʉ cacotero aperã cʉ yere jee ruti majiquẽnama.

22 Apei maca cʉ netoro beju wamoocõaricʉ cãcʉ cʉ caejaata cʉ quẽ netoboʉmi. To bairo cʉ quẽ netori cʉ cacʉgobatajere, cʉ cajarerijere, cʉ ãpoa bejurori ema peocõaboʉmi, cʉ caquẽ netoricʉ aniri. To bairo áti, cʉ yarãre na ricawoboʉmi cʉ̃re cʉ caemariquere, na caĩ buioyupʉ Jesu. Sataná netoro catutuaʉ yʉ ã ĩi, na caĩ buio majioñupʉ.

23 ’ “Dio cʉ cajooricʉ ãmi,” yʉre caĩquẽna yʉ yarã me ãma. Yʉ cabuiorijere caapipajeegaquẽna aniri aperãre yʉre caapipajeeboparãre na matarã áama, na caĩñupʉ Jesu.

24 Ape wame quena ocõo bairo caĩ buioyupʉ Jesu: —Wãti camajocʉre cabuti weoricʉ oco camanopʉ aáteñaʉmi cʉ cãniparore macaʉ aácʉ. Bʉgaquẽcʉ ocõo bairo ĩ tʉgooñaʉmi: “Yʉ cabutiepaʉpʉrena yʉ tunu jãagʉ moquena,” ĩimi.

25 Cʉ̃pʉre tunu jãagʉ caroaro owa quenoorica wiire bairo cãcʉre tʉjʉʉmi.

26 To baii cʉ cãno tʉjʉri wãtia aperã siete cãnacãʉre cʉ netoro caroorã majuure na pijo, na menapʉ cʉ̃pʉre jãʉmi. To bairi caroorã majuu wãtia capãarã cʉ mena na cãno cajʉgoye cʉ cãnato netoro majuu rooro ãcʉmi, na caĩ buioyupʉ Jesu.

27 To bairije Jesu cʉ caĩ ani paʉ cãromio jĩcao camaja watoapʉ cãco caĩ awajayupo: —¡Caroaro majuu wariñuomo mʉ camacʉ cʉtaco, mʉre caũpuorico! caĩñupo Jesure.

28 Jesu maca to bairo co caĩ awajaro apii: —Dio Wadariquere caapirã tiere caroaro cána na maca wariñuu netogarãma, co caĩñupʉ.

29 Camaja aperã capãarã Jesu tʉpʉ na caejanemoro tʉjʉʉ ocõo bairo na caĩ buioyupʉ: —Ati yʉtea macana ñuuqueti majuucõama. Caroorã aniri, “Caacʉori wame jã áti iñooña, ‘Dio cʉ cajooricʉ ãmi,’ mʉre jã caĩ majiparore bairo ĩi,” yʉ ĩma. To bairo na catʉjʉgarije to nibao joroquena ati wame jetore na yʉ ĩ buiogʉ. Tirʉmʉpʉre Jonás cawamecʉcʉre Nínive na caĩri macapʉ cʉ cajooyupʉ Dio, yʉ ye quetire na buioʉja ĩi. Jonáre caacʉori wame cʉ cabairo catʉjʉyuparã Nínive macana. Caacʉori wame tʉjʉrã, “Dio cʉ cajooricʉ ãcʉmi Jonás,” caĩ tʉjʉyuparã Nínive macana. To bairo cʉ cabairicarore bairona bairo caacʉori wame yʉre baigaro. Ti wame yʉ cabairi wame jetore tʉjʉgarãma ati yʉtea macana, na caĩñupʉ Jesu.

31 —Caroorãre Dio na cʉ capopiyeyeri paʉ cãnopʉ Seba cawamecʉti yepa ʉpao tirʉmʉpʉ macaco ati yʉtea macanare, “Rooro majuu mʉja caapipajeequẽjupa mʉjaa,” ĩ buiogomo. Cayoaropʉ cãnaco cáajupó Salomón mari ñicʉ jãa ʉpaʉ tirʉmʉpʉ macacʉ tʉpʉ, cʉ cabuio majirijere apigo. Yʉ maca Salomón ãnacʉ netoro camajii yʉ cãnibao joroquena yʉre mʉja apigatee.

32 To bairi Jonás tirʉmʉpʉ macacʉ Dio ye quetire Nínive macana cãniñaricarã nare cʉ cabuioro caroorije na cátiere jʉtiriticõari cajanañuparã. Yʉ maca Jonás netoro cãcʉ yʉ cãnibao joroquena yʉ cabuiorijere mʉja apigatee. Caroorije mʉja cátiere mʉja tʉgooñaquẽe, mʉja janagaquẽe. To bairi caroorãre Dio nare cʉ capopiyeyeri paʉ cãnopʉ Nínive macana tirʉmʉpʉ macana, “Rooro mʉja caapipajeequẽjupa,” mʉja ĩgarãma ati yʉtea macanare, na caĩñupʉ Jesu.

33 Ocõo bairo na caĩ buionemoñupʉ Jesu: —Jĩa bujuriquere jĩa bujurã cabauquẽtopʉ mari cũquẽe. Apeye jotʉ ẽoro unopʉ mari cũquẽe. Cabui maca jeto mari jĩa buju peó, camaja cajãa ejarã caroaro na tʉjʉato ĩrã.

34 Caroaro catʉjʉ majirã mʉja cãmata caroaro mʉja áti ani maji. To bairona mʉja yeri quena Dio mena caroaro cayericʉna mʉja cãmata caroaro mʉja áti maji. Mʉja cape carooye tuaricarã mʉja cãmata apeye uniere caroaro mʉja áti majiquetiborã. To bairona mʉja yeri Dio mena mʉja cañuuquẽpata caroaro cʉ mena mʉja ani majiquẽe.

35 Dio yere mʉja camajirije jĩa bujuriquere bairo ã. To bairi Dio yere mʉja camajibatiere mʉja cabai botioata canaitĩarije maca to anio joroque áti rooye tuuboro. To bairi caroaro Diore áti nʉcʉbʉgocõaña.

36 Caroaro Dio mena cayericʉna mʉja cãmata mʉja cáti anie caroa jeto anigaro. To bairi caroaro jĩa bujurique mena cáti ãnare bairo caroaro mʉja áti ani majigarã, na caĩñupʉ Jesu yua.

37 Jesu to bairo cʉ caĩ buio yaparoro jĩcaʉ fariseo majocʉ, “Yʉ ya wiipʉ ʉgaʉ ajá,” cʉ caĩñupʉ. To bairi Jesu cʉ mena aá, cʉ ya wiipʉ jãa, ʉgarica cajawa tʉ caejanumuñupʉ.

38 To bairo cʉ cabairo fariseo majocʉ maca ocõo bairo cʉ caĩ tʉjʉyupʉ: “¿Nope ĩi jã cátinucurore bairo cʉ wamorire cojequẽcʉna cʉ ejanumu ʉgati?” caĩ acʉa tʉjʉyupʉ.

39 Mari Ʉpaʉ Jesu maca cʉ catʉgooñarijere tʉjʉ majii ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: —Mʉjaa fariseo maja baujarije jeto caroa mʉja átaje cʉtibapa. Jotʉ bapari cabui jeto cojericarore bairo mʉja ã, pupea macare cacojeya manore bairo. To bairi cabui macare caroarã anibaopʉnana mʉja yeri macare caroorije pairã mʉja ã. Aperã yere caemarã mʉja ã, fariseo majare na caĩñupʉ Jesu.

40 —Camajiquẽna mʉja ã. Jotʉ bapare caweo caroaro quenoomo cabuire, capupea quenare. To bairona Dio mari rupaʉre cájupi, mari yeri quenare cájupi.

41 To bairi cabopacarãre mʉja yeri mena na mai tʉjʉri na jooya mʉja cacʉgorijere. To bairo mʉja cáto tʉjʉʉ, “Caroarã ãma na yeripʉ quenare,” mʉja ĩ tʉjʉgʉmi Dio mʉjaare, na caĩñupʉ Jesu.

42 ’Rooro anigaro mʉjaare, fariseo majare. Mʉja caoteriquere to cãnacã wameacã pʉga wamo cãnacã caricacʉto jĩca mʉja joonucu Diore. Menta na caĩrijeacã, ruda na caĩrijeacã, apeye mʉja caoterijeacã nipetiro cawapa maniere, caroaro cõoñari mʉja joonucu Diore jĩca jeto. Tiere cajoorã nibaopʉnana aperãre cariape na mʉja átiquẽe. Diore cʉ mʉja nʉcʉbʉgoquẽe. To bairi Diore nʉcʉbʉgori caroaro aperãre na cátiparã mʉja anibapa, Diore apeye uniere cʉ joo janaquetiri, na caĩñupʉ Jesu.

43 ’Rooro anigaro mʉjaare fariseo majare, na caĩñupʉ Jesu moquena. —Camaja nipetiro na catʉjʉjoro neñapo buerica wiiripʉre ejarã ʉparã na caruirije unie jetore mʉja ruiga, camaja jãre na tʉjʉ nʉcʉbʉgoato ĩrã. Macari recomacapʉre aána camaja nipetiro caroaro mʉja na cañuu roti nʉcʉbʉgorijere mʉja apiga, na caĩñupʉ Jesu.

44 ’Rooro anigaro mʉjaare fariseo majare, judío majare cabuerãre. Mʉjaa maja yaarica ope cabauquẽtore bairona mʉja ã. Camaja yaarica ope buire aábaopʉnana, “Camaja yaarica ope ãno,” ĩ majiquẽnama. Ti ope pupeapʉ caboarije quenare tʉjʉ majiquẽnama. To bairo tiere na catʉjʉ majiquẽtore bairona aperã mʉja yeripʉ caroorije cãniere tʉjʉ majiquẽema, na caĩñupʉ Jesu.

45 To bairo cʉ caĩro apii jĩcaʉ caroaro Moisé ãnacʉ cʉ caucariquere cabue majii ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Jesure: —Jãre camajioʉ, fariseo majare na ĩ buioʉ jã quenare to bairo jã ĩ tuticõaʉ mʉ ĩ, cʉ caĩñupʉ.

46 To bairo cʉ caĩro: —Rooro anigaro mʉja quenare, Moisé cʉ caucariquere cabuerãre. Capee popiye majuu na tʉgooñao joroque mʉja áti roti aperãre, mʉja majuuna átiquetibaopʉnana.

47 ’Rooro anigaro mʉjaare. Dio ye quetire cabuioricarã ãnana na maja operi buina caroa wiiriacã mʉja nʉco. To bairo ána, na cãnaje ocõo bairo cãñupa ĩrã mʉja áa. Mʉja ñicʉ jãapʉ na cajĩa jʉgo ájupa.

48 Mʉjaa Dio ye quetire buiori maja na cabuioriquere mʉja átiquẽe. Yʉ quenare mʉja api nʉcʉbʉgoquẽe. To bairo baibana mʉja ñicʉ jãa na cátajere mʉja cabai buicʉti aninemorijere mʉja bai iñoo aperãre. Dio ye quetire buiori majare cajĩa recõañupa. Mʉja maca na maja operi buirire caroa wiiriacãre mʉja nʉco.

49 ’To bairi Dio cajʉgoyepʉna cʉ camajirije mena ocõo bairo caĩñupi: “Nare yʉ buio roti joogʉ yʉ ye quetire cabuioparãre. Jĩcaarãre na jĩagarãma. Aperãre to cãnacã wame rooro na átigarãma,” caĩñupi Dio, caĩ buioyupʉ Jesu.

50 —Dio ye queti buiori maja nipetirore na cajĩa rerique wapa na popiyeyegʉmi Dio ati yʉtea macanapʉre.

51 Ati yepa cãni jʉgori paʉpʉna Abel cawamecʉcʉre na cajĩa jʉgorique mena, pʉʉʉ, Sacaría cawamecʉcʉre, Dio wii recomacapʉ na cajĩarique mena yapacʉ. Cariape mʉñʉja ĩ buiogʉ: Na cajĩa jʉgo atáje wapa ati yʉtea macanare tamʉorique anigaro, na caĩñupʉ Jesu.

52 ’Rooro anigaro mʉjaare, Moisé cʉ caucariquere cabuerãre. Tiere buebaopʉnana aperãre cariape cãnie macare na mʉja buioquẽe. Cariape macaje macare mʉja nʉcʉbʉgoquẽe. To bairo ána aperã quenare tiere na api nʉcʉbʉgoquetio joroque na mʉja ĩ matanucu, na caĩñupʉ Jesu.

53 To bairo cʉ caĩ yaparo buti aáto bero judío majare cabuerã, fariseo maja quena seeto cʉ capunijini tʉgooñañuparã. To bairi capee cʉ cajeniña patawãcoogayuparã.

54 To bairi seeto cʉ catʉjʉ pojerooyuparã. “Ricati cʉ cabuioata ʉparãre cʉ mari wadajãgarã,” ĩrã cabaiyuparã.