Matthew 4:23 in Yucuna 23 Jesús ja'apari piyuque Galilea te'eré e'iyohuá Tupana yucuna i'imacana nacú. Rehuíña'ataque necá ajopana, ajopana que nahuacáca'alo ñacarelana chu. Ri'imaqué Tupana i'imataca ina'uqué capichácajo liyá yucuna najló, ne'emacáloje rijhua'atéjena raú penaje. Ra'apátaque natámina liyá nayaripune que'iyapejé.
Other Translations King James Version (KJV) And Jesus went about all Galilee, teaching in their synagogues, and preaching the gospel of the kingdom, and healing all manner of sickness and all manner of disease among the people.
American Standard Version (ASV) And Jesus went about in all Galilee, teaching in their synagogues, and preaching the gospel of the kingdom, and healing all manner of disease and all manner of sickness among the people.
Bible in Basic English (BBE) And Jesus went about in all Galilee, teaching in their Synagogues and preaching the good news of the kingdom, and making well those who were ill with any disease among the people.
Darby English Bible (DBY) And [Jesus] went round the whole [of] Galilee, teaching in their synagogues, and preaching the glad tidings of the kingdom, and healing every disease and every bodily weakness among the people.
World English Bible (WEB) Jesus went about in all Galilee, teaching in their synagogues, preaching the Gospel of the Kingdom, and healing every disease and every sickness among the people.
Young's Literal Translation (YLT) And Jesus was going about all Galilee teaching in their synagogues, and proclaiming the good news of the reign, and healing every disease, and every malady among the people,
Cross Reference Matthew 3:2 in Yucuna 2 Marí que rimájica najló: —Ipajno'otá ipéchuhua Tupana ejo, pu'uhuaré ila'acare liyá. Yehuicha riphaca rená chojé, Tupana i'imacáloje ina'uqué huacára'ajeri penaje —que rimájica najló.
Matthew 8:16 in Yucuna 16 E caja najúhua'a re. E nahuá'a Jesús ejo cajrú ina'uqué. Nanaquiyana i'imaño natámina. Ajopana i'imaño re, jiñana pechu i'imacárena e'iyá ne'emacá. Pajluhua ñani ripuráca'alo aú ja calé rica'á jiñana pechu ne'iyayá. Ñaqué caja ritejmo'ótaca natámina.
Matthew 9:35 in Yucuna 35 Jesús i'ijnaqueri apú pajimila, apú pajimila eyá que, rehuíña'atacaloje necá Tupana nacú penaje. Rehuíña'ataque necá nahuacáca'alo ñacarelana chu. Ri'imaqué Tupana i'imataca ina'uqué capichácajo liyá yucuna najló, ne'emacáloje rijhua'atéjena naquiyana ra'apiyá jema'acana aú penaje. Yucu ri'imaqué najló; hua'ató ritejmo'ótaque natámina piyuqueja nayaripune liyá. Quehuini yajhué amájeño ne'emajica; que'iyapé nayaripune i'imajica. Cajena necá ritejmo'ótaque.
Matthew 10:7 in Yucuna 7 Yehuicha Tupana i'imajica ina'uqué naquiyana huacára'ajeri. Riyucuna i'imá najló.
Matthew 11:5 in Yucuna 5 Eco imá rijló marí que nunacu: “Mejluruna liyá ra'apata mejlucaji, namácaloje penaje. Uncá meño'ojó ja'apálaño rilamá'ata, na'apácaloje penaje. Nanapona patáca'atacaronajlo ripala'atá nanapona najló. Uncá jema'alaño liyá ra'apata caja me'ejhuícaje, nema'acáloje penaje. Támijimina naquiyana rimacápo'o caja. Tupana i'imataca ina'uqué capichácajo liyá yucuna ri'imá camu'ují la'acáñojlo. Marí que la'acana nacú ricá”, que imájica rijló nunacu.
Matthew 12:9 in Yucuna 9 E caja Jesús i'ijnari ají que a'ajná ño'ojó nahuacáca'alo ñacarelana chojé.
Matthew 13:19 in Yucuna 19 Tupana yucuna jema'ajeño naquiyana uncá hue'epílaño meque quemacánaca ricá. Nema'á riyucuna. E'iyonaja Satanás, Jiñá Chi'ináricana, ca'arí napechu naquiyá Tupana puráca'alo nema'acare. Richa ijí ja'acó iñe'epú chuhuá que caja najló ricá.
Matthew 13:54 in Yucuna 54 Iphari rite'eré ejo. Re richape piño riqueño'ó nehuíña'atacana Tupana nacú nahuacáca'alo ñacarelana chu. Ripuráca'alo jema'ajeño pechu i'imá: “¡Meque piyuque huani rihue'epílaca nacaje nacojé!” Nemá: —¿Mere chi rehuíña'o piyuqueja puráca'aloji nacú? ¿Meque rihue'epica nacaje la'acana, uncá ina'uqué hue'epílare la'acana?
Matthew 14:14 in Yucuna 14 E caja narúca'o. E Jesús jácho'oro jita chiyá; amari cajrú huani ina'uqué. Rihue'epí namu'ují. Ritejmo'óta natámina nahuá'acarena rejo i'imacá.
Matthew 15:30 in Yucuna 30 Yenuri i'ihuata nacú riyá'aco ejé cajrú ina'uqué iphaca rinacu. Nahuá'a najhua'ató cajrú natámina. Uncá meño'ojó ne'iyajena ja'apálaño palá. Mejluruna ajopana i'imacá. Ajopana piño uncá pura'alaño. Ajopana piño i'imaño apicháca'alona. Que'iyapejé nayaripune i'imacá najló. Marí que yaripune i'imacaño nahuá'a Jesús chaje. Nato'otaque necá ri'imá nacojé, ritejmo'ótacaloje necá penaje. Ritejmo'óta piyuqueja necá que'iyapejé nayaripune liyá.
Matthew 24:14 in Yucuna 14 Tupana huátari ina'uqué huacára'ajeri i'imacana, ne'emacáloje palá penaje. Ne'ejnajé riyucuna i'imajé ajopánajlo, ajopánajlo que piyuque eja'ahuá chuhuá. Marí caje aú piyuqueja ina'uqué ajopana te'eré eruna, ajopana te'eré eruna que jema'ajica riyucuna. Piyuqueja ina'uqué jema'ajícaja riyucuna, ejéchami riphájica rená chojé, eja'ahuá tajnácoloje penaje.
Mark 1:14 in Yucuna 14 Naca'acá Juan ina'uqué huajáquelana chojé yámijo Jesús i'ijnari Galilea te'eré ejo. Re ri'imá Tupana i'imataca ina'uqué capichácajo liyá yucuna najló, nema'acáloje ra'apiyá penaje, ne'emacáloje rijhua'atéjena raú penaje.
Mark 1:21 in Yucuna 21 E caja nephá pajimila Capernaum ejo. Nale'ejé huatána'acaje huacajé Jesús i'ijnari nahuacáca'alo ñacarelana chojé. Richu rehuíña'ata necá Tupana nacú.
Mark 1:32 in Yucuna 32 E caja najúhua'a. Camú ja'acó ee, cajrú ina'uqué huá'año natámina Jesús i'imacá ejo. Jiñana pechu i'imacárena e'iyá ne'iyajena i'imacá. Nahuá'a necá rejo piyuqueja.
Mark 1:39 in Yucuna 39 E ri'ijná piyuque Galilea te'eré e'iyohuá. Nahuacáca'alo ñacarelana chojé, apalá chojé, apalá chojé que ri'ijnajica Tupana yucuna i'imajé najló. Rica'aqué caja cajrú jiñana pechu ina'uqué e'iyayá.
Mark 3:10 in Yucuna 10 Caja ritejmo'óta cajrú natámina i'imacá. Aú ajopana natámina jara'añó rinacojé, nasápacaloje rinacu penaje, natejmo'ocóloje raú penaje.
Mark 6:2 in Yucuna 2 E nale'ejé huatána'acaje huacajé rehuíña'ata necá Tupana nacú nahuacáca'alo ñacarelana chu. Cajrú ripuráca'alo jema'ajeño i'ijnataca napéchuhua rinacu. Nemá rinacu: —¿Na liyá chi rihue'epí piyuqueja nacaje nacojé? ¿Na a'arí rijló ripechu? ¿Meque ca'ajná rihue'epí piyuque nacaje la'acana uncá meño'ojó iná la'alare? —que nemacá rinacu.
Mark 6:6 in Yucuna 6 Uncá rehuájena pechu i'imalá caphí richojé. Raú Jesús pechu i'imá: “¿Naje ca'ajná ají que huani napechu?” Raú ri'ijná reyá apú eyá, apú eyá que nehuíña'atacana nacú.
Luke 4:40 in Yucuna 40 E caja najúhua'a re. Camú ja'acó ee, nahuá'a piyuque natámina Jesús ejo. Que'iyapejé nayaripune i'imacá nanacu. Jesús to'otari nanacojé riyáte'ela apú nacojé, apú nacojé que. Raú piyuqueja necá tejmo'otaño.
Luke 4:43 in Yucuna 43 Jesús quemari najló: —Tupana i'imatari ina'uqué capichácajo liyá, ne'emacáloje rijhua'atéjena raú penaje. Palani riyucuna. Nu'ujnajé apú pajimila nacojé, apú pajimila nacojé que riyucuna i'imajé najló. Ricá penaje Tupana huacára'ari nucá majó —que Jesús quemacá najló.
Luke 5:17 in Yucuna 17 Apú huacajé piño Jesús jehuíña'atari cajrú ina'uqué Tupana nacú. Najhua'até fariséona naquiyana yá'año Tupana puráca'alo nacú jehuíña'atajeño hua'até. Apú pajimila eyájena, apú pajimila eyájena que ne'emacá. Ne'iyajena i'imaño Galilea te'eré eyájena; ajopana i'imaño Judea te'eré eyájena; ajopana i'imaño Jerusalén eyájena. Quele i'imaño Jesús jehuíña'atacarena hua'até. Tupana palamane aú Jesús tejmo'ótaqueri cajrú natámina.
Luke 6:17 in Yucuna 17 E caja Jesús huitúca'ari yenuri i'ihuata naquiyá ra'apiyatéjena hua'até. Tajnaño paláma'atani chojé. Re cajrú ina'uqué i'imacá ajopana, ajopana que. Nanaquiyana i'imaño Judea te'eré eyájena. Ajopana piño i'imaño pajimila Jerusalén eyájena, quele ne'emacá. Juni cha re iyamá pajimila. Apú ií Tiro, apú ií Sidón. Ricá pajimila i'ihuami chu ñacajélaruna i'imaño caja re najhua'até. Piyuque necá i'ijnaño rejo Jesús puráca'alo jema'ajé. Natámina i'imacaño i'ijnaño caja richaje, ra'apátacaloje nayaripune naliyá penaje.
Luke 7:22 in Yucuna 22 E Jesús quemari najló: —Ipa'ó rejo, i'imichachi Juanjlo riyucuna méqueca amíchaca nula'acá huajé. Nacaje nohuíña'atacare nacú yucuna hua'ató i'imajé caja rijló. Eco imá rijló marí que nunacu: “Mejluruna liyá ra'apata mejlucaji, namácaloje penaje. Uncá meño'ojó ja'apálaño rilamá'ata, na'apácaloje penaje. Nanapona patáca'atacaronajlo ripala'atá palá huani nanapona najló. Me'ejhuiruna liyá ra'apata caja me'ejhuí caje, nema'acáloje reyá penaje. Támijimina naquiyana rimacápo'o caja. Camu'ují la'acáñojlo ri'imá Tupana i'imataca ina'uqué capichácajo liyá yucuna”, que imájica rijló nunacu.
Luke 8:1 in Yucuna 1 E caja apú huacajé piño Jesús ja'apari ají que a'ajná ño'ojó apú pajimila nacojé, apú pajimila nacojé que. Pajimila cajruni nacojé, pajimila camu'ujuni nacojé que ra'apaca Tupana yucuna i'imacana nacú. Tupana i'imatari ina'uqué capichácajo liyá, ne'emacáloje rijhua'atéjena raú penaje. Riyucuna ri'imaqué najló. Ra'apiyatéjena i'ijnaño caja rijhua'até. Iyamá iphata ji'imaji nacojé quele ne'emacá.
Luke 9:11 in Yucuna 11 E'iyonaja ajopana ina'uqué hue'epiño meño'ojoca ri'ijnacá. Aú ne'ejná nápumi chu, iphaño nanacu. Re rehuíña'ata necá Tupana nacú, nahuátacaloje ricá nahuacára'ajeri penaje. Ritejmo'óta caja natámina i'imacaño.
Luke 10:9 in Yucuna 9 Natámina i'imajica ee re, itejmo'ótaje caja necá. Marí que imájica najló: “Mequetánaja i'imajemi Tupana i'imajeri ina'uqué naquiyana huacára'ajeri”.
Luke 13:10 in Yucuna 10 E caja huatána'acaje huacajé Jesús jehuíña'atari ina'uqué nahuacáca'alo ñacarelana chu.
Luke 20:1 in Yucuna 1 Apú huacajé Jesús i'imari piño Tupana ñacaré chu. Re rehuíña'ata ina'uqué Tupana nacú. Tupana i'imataca ina'uqué capichácajo liyá yucuna ri'imá najló. E'iyohuá que sacerdótena huacára'ajeño, Tupana puráca'alo nacú jehuíña'atajeño, peñahuilana, quele iphaño rinacu.
John 6:59 in Yucuna 59 Marí que Jesús jehuíña'ataca ne'emacá rinacu. Nahuacáca'alo ñacarelana chu, pajimila Capernaum e, rehuíña'ata ne'emacá.
John 7:1 in Yucuna 1 Marí caje ejomi Jesús ja'apari piño Galilea te'eré e'iyohuá. Uncá rihuátala Judea te'eré ejo i'ijnacana, judíona naquiyana re i'imacaño, huátacale rinócana. Aú uncá ri'ijnalá rejo.
John 18:20 in Yucuna 20 Jesús quemari rijló: —Iqui'iruna ina'uqué e'iyá nupura'ó nacaje nacú. Capinaca nohuíña'atajica ina'uqué nahuacáca'alo ñacarelana chu, Tupana ñacaré chu hua'ató. Meño'ojoca judíona jahuacácono ejé nohuíña'ataque necá. Uncá numicho'ojneja calé numájica najló nacaje nacú.
Acts 9:13 in Yucuna 13 Marí que rimacá aú, Ananías quemari rijló: —Nu'umacana, cajrú ina'uqué i'imacá Saulo yucuna nojló. Nemá nojló rinacu méqueca rila'acá chapú huani pa'apiyá jema'ajeño, Jerusalén e i'imacaño.
Acts 10:38 in Yucuna 38 Nazaret eyaje ri'imacá. Caja ihue'epí Tupana a'acá rijló Ripechu, raú rihue'epique piyuqueja nacaje la'acana. Palá huani rila'ajica ina'uqué raú. Ritejmo'ótaque necá, Jiñá Chi'ináricana la'ajícarena natami. Marí que rila'ajica palá, Tupana a'ajícale riñaté.
Acts 18:4 in Yucuna 4 Judíona le'ejé huatána'acaje huacajé i'imajica queja Pablo i'ijnajica nahuacáca'alo ñacarelana chojé. Re ri'imaqué Tupana puráca'alo yucuna najló. Judíonajlo, uncá judíona calé naquiyánajlo hua'até ri'imaqué riyucuna, nema'acáloje ra'apiyá penaje.
Acts 20:25 in Yucuna 25 ’Riyucuna i'imacana aú ja nuphá inacu i'imacá. Tupana i'imacáloje Ihuacára'ajeri penaje nu'umá ijló riyucuna i'imacá. Chuhuaca uncá nu'umalaje maárohua; uncá nomálaje piño icá marí eja'ahuá chu.
Romans 10:15 in Yucuna 15 Uncá caja meño'ojó ne'ejnalá riyucuna i'imajé, uncachu nahuacára'ajeri i'imalá. Marí que Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá ajopana ina'uqué nacú: “Ina'uqué iphaño majó Tupana i'imataca ina'uqué capichaco liyá yucuna i'imajé huajló. ¡Meque palá huani nala'acá huecá raú! que nemacá.”