Mark 4:17 in Macuna 17 Ito bajibojarocati Dios oca queno quedi sãjabea ĩnare, queno ñe mari manore bajiro. Ito bajiri ĩnare oca ñaja, gãjerã ĩna ti teja, nocõ mejeti Dios oca ĩna tʉobojare ãcabojarãji ĩna.
Other Translations King James Version (KJV) And have no root in themselves, and so endure but for a time: afterward, when affliction or persecution ariseth for the word's sake, immediately they are offended.
American Standard Version (ASV) and they have no root in themselves, but endure for a while; then, when tribulation or persecution ariseth because of the word, straightway they stumble.
Bible in Basic English (BBE) And they have no root in themselves, but go on for a time; then, when trouble comes or pain, because of the word, they quickly become full of doubts.
Darby English Bible (DBY) and they have no root in themselves, but are for a time: then, tribulation arising, or persecution on account of the word, immediately they are offended.
World English Bible (WEB) They have no root in themselves, but are short-lived. When oppression or persecution arises because of the word, immediately they stumble.
Young's Literal Translation (YLT) and have not root in themselves, but are temporary; afterward tribulation or persecution having come because of the word, immediately they are stumbled.
Cross Reference Matthew 11:6 in Macuna 6 No yʉre tʉorʉ̃nʉgʉ̃ ĩ jidicãbeja wanʉ quenagʉ̃ yiguĩji, yiquĩ Jesús ĩnare.
Matthew 12:31 in Macuna 31 ’Riti mʉare gotia yʉ. Masa ĩna ñeñaro yija, ito yicõri ñeñaro ĩna bʉsija cʉni, ĩnare ãcabojo masiguĩji Dios. Espíritu Santore ĩna bʉsituja, itireama ĩnare ãcabojo masibiquĩji Dios.
Matthew 13:21 in Macuna 21 Queno Dios oca tʉo ñiabiticõri, yoari mejeti jidicãrã yirãji ĩna. “Dios ocare yʉ tʉorʉ̃nʉja ticõri, yʉ tõbʉjaroca yama gãjerã. ¿No yija Dios ocare tʉorʉ̃nʉatibe yʉ?” yi tʉoĩa bojori bʉjarã yirãji ĩna. Ito bajiri ĩ ocare jidicãrã yirãji ĩna.
Matthew 24:9 in Macuna 9 ’Mʉare ñiacõri gãjerã mʉare ja ajetoni mʉare ĩsirã yirãji ĩna. Aje tĩocõri mʉare sĩarã yirãji ĩna. Yʉ ñarã mʉa ñajare mʉare ti tudirã yirãji adi sita gãna jeyaro.
Mark 4:5 in Macuna 5 Gaje ajeri gʉ̃ta wato quedi queayijʉ. Queno sita mañijʉ ito. Iti ajeri nocõ mejeti judibojayijʉ, sita iti queno manijare.
Luke 12:10 in Macuna 10 ’No yʉ Masa Rĩjorʉre, bʉsitugʉ ñabojagʉti, “Ñeñaro yʉ yirise yʉre ãcabojoya”, ĩ yija tʉocõri, ĩre ãcabojogʉ yiguĩji Dios. Ito bajibojarocati no Espíritu Santore bʉsitugʉreama ĩ ñeñaro yirisere ãcabojo masibiquĩji Dios.
John 8:31 in Macuna 31 Ito bajiri, ado bajiro gotiquĩ Jesús, judio masare ĩre tʉorʉ̃nʉrãre: —Yʉ bʉsirise mʉa jidicãbeja, riti yʉ rãca riasotirã ñarã yirãji mʉa.
John 15:2 in Macuna 2 Yʉ ya rʉjʉri iti rica manija jatagʉ yiguĩji ĩ. Yʉ ya rʉjʉri iti rica cʉtija, queno tirʉ̃nʉgʉ̃ yiguĩji, jai bʉsaro iti rica cʉtitoni. Yʉ ya rʉjʉri gaja iti siniaja itire bejagʉ yiguĩji ĩ. Ito yicõri gajeoni iti judija itire ãmicãgʉ̃ yiguĩji, jai bʉsaro iti rica cʉtitoni.
1 Corinthians 10:12 in Macuna 12 No “Ñeñaro yibicʉja yʉ”, yi tʉoĩabojagʉti, ñeñaro yigʉ yiguĩji gajea. Ito bajiri ñeñaro yibe yirocʉ queno ĩ tʉoĩaja quena.
Galatians 6:12 in Macuna 12 Wiro mʉare ta rotirã, gãjerã judio masa rãca queno ñarona, mʉare rotirãji ĩna. “Jesucristona sʉoriti masare masogʉ̃ yiguĩji Dios, yi gʉa riasoja, gʉare ti tudirã yirãji gãjerã judio masa. Ito bajiri gʉa tõbʉjaroca yirãji ĩna”, yi tʉoĩa güirã ñama, mʉare wiro ta rotirã. Itire güirã ito bajiro mʉare wiro ta rotirãji ĩna.
1 Thessalonians 3:3 in Macuna 3 Tʉoĩa bʉjatomena mʉa ñajare Cristo ocare mʉa tʉorʉ̃nʉ jidicãre ãmobiticʉ gʉa. Ito bajiri mʉa oca sẽotoni Timoteore mʉa tʉjʉ cõacʉ gʉa. “Cristore mani tʉorʉ̃nʉrã ñajare gãjerãma mani tʉoĩa bʉjatobitiroca yirã yirãji. Ito bajiro manire rẽtare ãmoguĩji Dios bʉto bʉsa ĩre mani tʉorʉ̃nʉtoni”, yi tʉoĩa jedia mani.
2 Timothy 1:15 in Macuna 15 “Asia sita gãna Pablore jidicãñi ĩna”, yi masigʉ̃ja mʉ. Ĩna wato ñama yʉre jidicãrã Figelo ito yicõri Hermógenes.
2 Timothy 2:17 in Macuna 17 Rʉore oca riasorã ĩna rʉorise cami jogare robo bajiro bajia. Ĩna rʉorise cami joga waro bajiro baji wajʉ iti. Gãjerãre ĩna tʉoĩa wisaroca ya iti. Jʉ̃arã rʉore oca riasorã ado bajiro wame cʉtirã ñama, Himeneo, ito yicõri Fileto.
2 Timothy 4:10 in Macuna 10 Yʉ rãca ñabojagʉ yʉre jidicãquĩ Demas wame cʉtigʉ. Dios gaye rẽtoro adi sita gayejʉare ãmoquĩ ĩ. Ito bajiri yʉre jidicãcõri Tesalónica wame cʉtiri cʉtojʉ waquĩ ĩ. Galacia sita gãnare Dios oca riasogʉ waquĩ Crescenteama. Ito yicõri Dalmacia sita gãnare riasogʉ waquĩ Tito cʉni.
2 Timothy 4:16 in Macuna 16 Oca quenori masa tiro riojo, “Ñe seti ma yʉre”, yʉ yi ejasʉocati rʉmʉ sĩgʉ̃ yʉre bʉsi ejabʉagʉ maniquĩ. Yʉ rãca ñabojarã yʉre jidicãcã. Ito bajiro yʉre ĩna ñeñaro yibojarocati, “Ĩnare waja senibitijaro Dios”, yi tʉoĩa yʉ.
Hebrews 10:29 in Macuna 29 Iti gayere mani tʉoĩaja, “Sĩgʉ̃ Dios Macʉre ti tecõri ĩ rʉ̃cʉbʉobeja, bʉto bʉsa ĩ tõbʉjaroca yigʉ yiguĩji Dios ĩre”, yi tʉoĩa mani. Masa jeyaro yiari Jesucristo ya rí budiyijʉ. Ĩ ya rína sʉoriti mani ñeñaro yirisere ãcabojoguĩji Dios. Iti ña oca mame Dios ĩ cũre. Ito bajiri, “Masare yiari ĩ goda ĩsibore ñe waja ma ĩ ya rí”, yigʉre bʉto ĩ tõbʉjaroca yigʉ yiguĩji Dios. Manire ti maigʉ̃ ñari queno manire ejabʉami Espíritu Santo. Ito bajiri no Espíritu Santore bʉsitugʉreti bʉto ĩ tõbʉjaroca yigʉ yiguĩji Dios.
1 John 2:19 in Macuna 19 Mani rãca ñabojarãti mani robo bajiro ʉsi cʉtibiticã ĩna. Ito bajiri manire wagocã ĩna. Mani robo bajiroti ĩna ʉsi cʉtijama manire budigobitibocã ĩna. Ĩna budigojare, “Mani robo bajiro ʉsi cʉtirã meje ñañi ĩna”, yi tʉo masia mani.
Revelation 2:10 in Macuna 10 Mʉa tõbʉjaroti gayere tʉoĩa güibesa. Mʉa rãca ñagʉ̃ yigʉja yʉ. Mʉare ʉsirio codegʉ yiguĩji rʉ̃mʉ́a ʉjʉ. ‘Diore ĩna jidicãja ticʉja yʉ’, yirocʉ ado bajiro mʉare ʉsirio codegʉ yiguĩji ĩ. Mʉa coriarãre gãjerã ĩna tubiaroca yigʉ yiguĩji ĩ. Ito bajiri jʉa dʉjamocõ ʉ̃mʉari tõbʉjarã yirãji mʉa. Mʉa godarã wana yija cʉni, yʉre jidicãbeja. Ito mʉa yija, catitĩñare mʉare ĩsigʉ̃ yigʉja yʉ iti waja.
Revelation 2:13 in Macuna 13 Jeyaro mʉa yirise masia yʉ. Rʉ̃mʉ́a ʉjʉ Satanás ĩ rotiri cʉtojʉ ñaboja mʉa. Ĩ rotibojarocati ĩre tʉorʉ̃nʉbea mʉa. Yʉre tʉorʉ̃nʉrã ñari, yʉre tʉorʉ̃nʉ jidicãrã meje ña mʉa. Ito gãna Satanásre cʉdirã ñari, Antipas wame cʉtigʉre sĩañi ĩna. Ĩ ñabojaquĩ, ‘Diore mani tʉorʉ̃nʉja quena’, yʉre yi ejabʉabojacacʉ. ‘Ĩre ĩna sĩaja bero ñabojarocati yʉre tʉorʉ̃nʉ jidicãbea mʉa’, ya yʉ mʉare.