Acts 19:9 in Macuna 9 Ito bajibojarocati coriarã Pablo ĩ bʉsirisere tʉo batecãcõyijarã Diore tʉorʉ̃nʉ ãmomena. Masa riojo Jesús ocare ñeñaro bʉsiyijarã ĩna. Ito bajiri ĩnare camotadiyijʉ Pablo. Ito yicõri Jesure tʉorʉ̃nʉrãre ĩ rãca ãmi wayijʉ ĩ, Tirano wame cʉtigʉ ya riasora wijʉ ĩna rãca bʉsirocʉ. Iti wijʉ co rʉmʉ rʉyabeto ĩna rãca bʉsisotiyijʉ.
Other Translations King James Version (KJV) But when divers were hardened, and believed not, but spake evil of that way before the multitude, he departed from them, and separated the disciples, disputing daily in the school of one Tyrannus.
American Standard Version (ASV) But when some were hardened and disobedient, speaking evil of the Way before the multitude, he departed from them, and separated the disciples, reasoning daily in the school of Tyrannus.
Bible in Basic English (BBE) But because some of the people were hard-hearted and would not give hearing, saying evil words about the Way before the people, he went away from them, and kept the disciples separate, reasoning every day in the school of Tyrannus.
Darby English Bible (DBY) But when some were hardened and disbelieved, speaking evil of the way before the multitude, he left them and separated the disciples, reasoning daily in the school of Tyrannus.
World English Bible (WEB) But when some were hardened and disobedient, speaking evil of the Way before the multitude, he departed from them, and separated the disciples, reasoning daily in the school of Tyrannus.
Young's Literal Translation (YLT) and when certain were hardened and were disbelieving, speaking evil of the way before the multitude, having departed from them, he did separate the disciples, every day reasoning in the school of a certain Tyrannus.
Cross Reference Matthew 15:14 in Macuna 14 Dios ocare riasomena ĩna ñajare, ĩnare tʉorʉ̃nʉbeja. Ĩna ñama cajea mana gãjerã cajea manare tʉ̃a wabojarã robo bajiro bajirã. Sĩgʉ̃ cajea macʉ gãji cajea macʉre ĩ tʉ̃a wabojaja, goje ñaro ĩna ejaja, jʉ̃arãjʉti quedi sãjacoarã yirãji, yiquĩ Jesús gʉare.
Matthew 16:4 in Macuna 4 Ñeñaro yirã ña mʉa ito yicõri yʉre tʉorʉ̃nʉmena. Tiyamani ĩore yʉre seniboja mʉa. Ito bajiro mʉa yibojarocati jʉaji tiyamani mʉare ĩobicʉja yʉ. Jonás ñayorʉre tiyamani rẽtare gaye riti mʉare goticʉja yʉ, yiquĩ Jesús fariseo gaye tʉoĩarãre. Ito bajiro Jesús ĩ yija bero ĩnare wagocʉ gʉa.
Matthew 26:55 in Macuna 55 Ito yicõri ĩre ñiarã ejarãre ado bajiro yiquĩ Jesús: —¿Riniri masʉre ñiarona bajiro sarera jãiri rãca, yucʉ rãca yʉre ñiarã wadiri mʉa? Co rʉmʉ rʉyabeto mʉa wato riaso rujisotibojacʉ yʉ minijuara wijʉ. Ito bajibojarocati yʉre ñiabiticʉ mʉa maji.
Luke 12:51 in Macuna 51 “Masa jeyaro, sĩgʉ̃ rʉyabeto oca mano ĩna ñatoni wadirʉ ñami ĩ”, yi tʉoĩaboja mʉa yʉre. Bajibea. Yʉ oca tʉocõri sĩgʉ̃re bajiro tʉoĩamena yirãji masa.
John 12:40 in Macuna 40 Ĩna tibitiroca yigʉ yiguĩji Dios. Ito yicõri ĩna ya ʉsijʉ ĩna tʉo masibitiroca yigʉ yiguĩji Dios. Ito bajiri ĩna ya cajeana ti masimena yirãji ĩna. Ĩna ya ʉsina queno tʉo masimena yirãji ĩna. Ito yicõri, Dios ĩ cõarʉre tʉdi yisio rotimena yirãji ĩna, yi ucañi Isaías ñayorʉ.
Acts 7:51 in Macuna 51 ’Dios oca queno cʉdibea mʉa. Dios oca tʉo ãmobea mʉa. Jesure masimena robo bajiro ʉsi cʉtia mʉa. Mani ñicʉsabatia bajiroti Espíritu Santore cʉdi ãmobea mʉa cʉni.
Acts 9:2 in Macuna 2 Damasco cʉtojʉ minijuara wirijʉ Jesure masirãre ãmagʉ̃ sãjarocʉ papera seniyijʉ Saulo paia ʉjʉre: “Ĩnare yʉ ti bʉjaro bajiroti ʉ̃mʉa, romiare cʉni ĩnare Jerusalénjʉ tubiarocʉ ãmi wacʉja yʉ”, yiyijʉ Saulo, ʉjʉre.
Acts 11:26 in Macuna 26 Ĩre bʉjacõri, “Antioquíajʉ wato mani”, yiyijʉ ĩre. Ito bajiri ĩna jʉ̃arãti wayijarã Antioquíajʉ. Itojʉ co rodo ñayijarã ĩna, Jesure tʉorʉ̃nʉrã rãca. Jãjarã masare Dios oca riasoyijarã ĩna. Iti cʉtojʉ cajero, “Cristiano masa ñama ĩna”, yire gayere yisʉoyijarã ĩna Jesucristore masirãre. “Cristore masirã ñama”, yireoni ñayijʉ iti.
Acts 13:45 in Macuna 45 Ito bajiro jãjarã masa Dios oca tʉo ãmorã ĩna ejaja ti teyijarã judio masa. Ito yicõri Pablo ĩ gotibojaja, gajero bajiro riti cʉdiyijarã ĩna. Ito yicõri ĩre aja tudiyijarã ĩna.
Acts 14:4 in Macuna 4 Iti cʉto gãna ricati riti tʉoĩayijarã. Coriarã judio masa robo bajiro tʉoĩayijarã. Gãjerã Pablo mesa robo bajiro tʉoĩarã ñayijarã.
Acts 17:4 in Macuna 4 Ito ĩ yija tʉocõri, coriarã judio masa Jesure tʉorʉ̃nʉyijarã ĩja. Ito bajiri Pablo, Silas bajiroti sĩgʉ̃ bajiro riti tʉoĩayijarã ĩna ĩja. Jãjarã griego masa Diore rʉ̃cʉbʉorã ĩ gotija tʉocõri, Jesure tʉorʉ̃nʉyijarã ĩna ĩja. Iti cʉto gãna romia ñasari masa Jesure tʉorʉ̃nʉyijarã ĩna cʉni.
Acts 18:6 in Macuna 6 Ito bajiro ĩ gotibojarocati gãjerã ricati tʉoĩacõri ĩre ʉsirioro yi codeyijarã ĩna. Ito yicõri ĩre bʉsituyijarã ĩna. Ĩna ito yija ticõri, ĩ ya yutabuju jacãyijʉ. “Yʉre queno boca ãmibea mʉa”, yi tʉoĩagʉ̃, ito bajiro yiyijʉ ĩ. Ito yicõri ado bajiro yiyijʉ ĩ: —Dios yʉre ĩ rotiado bajiroti ĩ oca mʉre gotibojabʉ yʉ. Ito bajiri mʉa godari rʉmʉ jeame ʉ̃jʉrojʉ mʉa waja yʉre seti mano yiroja. Ĩ oca mʉa tʉorʉ̃nʉbitijare mʉareama seti ñaro yiroja. Ito bajiri mʉa tʉo ãmobeja ticõri, adi rʉmʉna judio masa meje ñarãre Dios oca gotisʉogʉ ya yʉ, yiyijʉ Pablo.
Acts 19:23 in Macuna 23 Iti rʉmʉri Pablo Efeso ĩ ñaroca, “Jesús sĩgʉ̃ti ñami masare maso masigʉ̃”, yi masa ĩna tʉoĩa masi jedibeja bʉto oca ñeñasʉoyijʉ iti cʉtojʉ.
Acts 19:30 in Macuna 30 Ĩ baba mesare bʉsi ejabʉarocʉ sãja ãmobojayijʉ Pablo. Ĩ sãja ãmoja ticõri “Sãjabesa”, yiyijarã Jesure tʉorʉ̃nʉrã ĩre.
Acts 20:31 in Macuna 31 Ito bajiri queno tʉoĩaña rʉore oca mʉa tʉorʉ̃nʉme yirona. Ʉdia rodo ñami ʉ̃mʉa cʉni yʉ mʉare riasocati ãcabojabeja mʉa. Coji meje mʉare tʉoĩacõri oticʉ yʉ.
Acts 22:4 in Macuna 4 “Diore queno cʉdigʉ ña yʉ”, yi tʉoĩabojacõri, Jesure tʉorʉ̃nʉrãre ñeñaro ĩna tõbʉjaroca yicʉ yʉ. Sĩacõcʉ gajerea. Ʉ̃mʉa, romiare cʉni ñia wacõri tubiasoticʉ yʉ.
Acts 24:21 in Macuna 21 Coji ĩna riojo oca sẽo bʉsaro ado bajiro bʉsicʉ yʉ: “Godana mʉcana tʉdi catirã yirãji”, yicʉ yʉ. Ito bajiro yʉ yicati bero ñajare, “Ĩre seti ña”, yirãji mʉa yicʉ yʉ ĩnare, yiyijʉ Pablo Félixre.
Acts 28:22 in Macuna 22 “Masa Jesure ĩna tʉorʉ̃nʉja quenarise meje ña”, yire gaye riti tʉoa gʉa. Ito bajiri adi mame tʉoĩare gaye mʉáma, ¿no bajiro tʉoĩati? Iti gayere tʉo ãmoa gʉa, yicã ĩna Pablore.
Romans 9:18 in Macuna 18 Iti tʉocõri, “Ĩ ti mairãre riti ti maiguĩji Dios. Ito yicõri, ‘Yʉre cʉdibicʉre ĩre cʉdibitiroca yigʉ yigʉja yʉ’, yicõri, ĩ ãmoro bajiro yigʉ yiguĩji Dios”, yi tʉoĩa mani.
Romans 11:7 in Macuna 7 Ado robojʉa bajia. Israel sita gãna, “Queno yirã ñama ĩna”, ĩ yire ĩna ãmobojarocati, “Queno yirã ñama ĩna”, yibisijʉ Dios. Coriarãti Dios ĩ beseana, “Ĩna ñama queno yirã”, yiyijʉ Dios. Gãjerãma Dios oca tʉo ãmomena ñayijarã ĩna.
1 Timothy 6:5 in Macuna 5 Ñeñarise tʉoĩarã ñari masa rãca oca josasotiama ĩnaõna. Oca riojo ñasarisere masirã meje ñama ĩna. “Dios oca masare mani riasoja niyeru jairo bʉjarã yirãji mani”, yi tʉoĩama ĩna. Ito bajiro yirã rãca baba cʉtibesa.
2 Timothy 1:15 in Macuna 15 “Asia sita gãna Pablore jidicãñi ĩna”, yi masigʉ̃ja mʉ. Ĩna wato ñama yʉre jidicãrã Figelo ito yicõri Hermógenes.
2 Timothy 3:5 in Macuna 5 “Dios ocare rʉ̃cʉbʉorã ña gʉa”, yirã yirãji ĩna. Ito bajibojarocati, “Dios sĩgʉ̃ti ñami rẽtoro masigʉ̃”, yi rʉ̃cʉbʉomenaji ĩna. Ito bajiro yirã rãca baba cʉtibesa.
2 Timothy 4:2 in Macuna 2 Dios oca masare riaso ñasotiya. Masa ĩna tʉo ãmoja, ĩna tʉo ãmobeja cʉni oca ñasarise riaso jidicãbesa. “Ñeñaro yirã ña gʉa”, masa ĩna yi masitoni ĩnare riasoya. Ĩna ñeñaro yirise jidicã ãmomenare goti quenoña. Dios oca masare riasocõri ĩna oca sẽoroca yiya. Coji Dios ocare ĩna tʉo masibitibojarocati ĩnare junisinibesa mʉ. Ʉsiriobicʉti ĩnare Dios oca riasosotiya.
Hebrews 3:13 in Macuna 13 Ado bajirojʉa mani yija quena. Dios oca mani gãmeri gotija, corocõ oca sẽorãji mani ĩja. Co rʉmʉ rʉyabeto ito bajiro riti yitĩñarʉja manire. Dios gayere mani bʉsija, mani ñeñaro yitoni rʉ̃mʉ́ ĩ rotibojaja, ĩre tʉorʉ̃nʉmenaji mani. Ito yicõri, “Yʉ ãmoro yicʉja yʉ. Diore cʉdibicʉja yʉ”, yimenaji mani. Dios oca mani gãmeri bʉsija, oca sẽocõri corocõ wanʉrã yirãji mani.
2 Peter 2:2 in Macuna 2 “Mani ya rujʉnati mani yi ãmorise mani yija quena”, yi rʉorã yirãji ĩna. Ĩna rʉorisere tʉorʉ̃nʉcõri jãjarã masa ĩnare bajiro ñeñaro yirã yirãji. Ito bajiro ñeñaro yicõri Cristo oca ñasarisere aja tudirã yirãji masa. Ito bajiri Cristo ocare ĩna aja tudija, rʉore oca riasotirãre seti ñaro yiroja.
2 Peter 2:12 in Macuna 12 Ito mʉa wato rʉore oca riasori masa, waibʉcʉrã bajiro queno tʉoĩamena ñarãji ĩna. “Ija ado bajiro rẽtaro yiroja yʉre”, yi tʉoĩa masibitibojarãti, ĩna ãmoro bajiro riti yama ĩna. Ito yicõri Dios oca ĩna tʉo masibitire, aja tudiama ĩna. Waibʉcʉrãre mani sĩaro bajiroti riaso rʉorãre ĩna ñeñaro yija ticõri, ĩnare ruyuriogʉ yiguĩji Dios.
Jude 1:10 in Macuna 10 Ĩnama Dios gayere tʉo masimena ñari itire aja tudiama ĩna. Waibʉcʉrã robo tʉo masibeama ĩna. “Ija ado bajiro rẽtaro yiroja yʉre”, yi tʉoĩa masibiticõri, cojisiti ĩna ãmoro bajiro riti yama ĩna. Ito bajiro ĩna yija ticõri, rʉore oca riasori masare ruyuriogʉ yiguĩji Dios.