Luke 5 in Cuiba

1 Caentacabi Jesús Genesaret pucua itapatha uncua. Pin bicheito pata bichocono nacʉcʉnaxuba Jesustha, tsipei barapomonae ichichipa jume tane Nacom Pejume Diwesi tatsi.

2 Jesús ainya jerabe tane pucuatha taetabo itapatha, po jera saya naebe. Tsipei duwei peyamonaewi bayatha nacui wetarʉcʉpa, mataʉtano poxoru bayatha nonobouna taetabotha. Barapomonae pia peyamonaewan iquicompa.

3 Nexata Jesús jeratha nontabiya Simón pia naetha tatsi. Jesús Simón baraichi: —Tsiwiyo neyana torotaxoyam, jei Jesús. Bapoxonae Jesús eca jeratha. Jesús mene wecuidubecarena jiwi Nacom Pejume Diwesi.

4 Poxonae Jesús najume weta, Simón baraichi, jeye: —Jeratha ponde ichaxota pentatheibʉ. Paxoyama painya neyacamonaewa painya necapirenaenexa duwei, jei Jesús.

5 Simón, Jesús jume notatsi, jeye: —Pon jiwi Necuidubim, bequein barapo merawithe payamonompan, pacobesa patan. Yaitama aunxuae neitorobame, methaunxuae xoyaein tayamonaewa, jei Simón.

6 Poxonae barapomonae xoya, duwei pin tunto capirena, muxu peucubabi xua peyamonaewa.

7 Nexata barapomonae moya pecobetha itacowaeba pomonae penabarʉ yaxunobompaexae, pomonae icha jeratha jinompa itacowaebatsi, penayawenaenexa. Barapomonae pata. Jera ainya naebe wʉntabe duwei. Muxu pebunopaebe jerabe.

8 Simón pon Jesús icha wʉn duta, xua Pedro baraichi, bapon tane baxua. Bapoxonae bapon Jesús peitabaratha tauncuatsi pentabocotha. Simón, Jesús baraichi, jeye: —Tanecanamataxeinaein, newepu ponare, tsipei xan abe taexanaein, jei Simón Pedro.

9 Poxoru Simón Pedro junuwiya najʉntʉ coyene cabenaeca yaitama peyacamonaewatha capirena duwei pin tunto. Irʉ pomonae Simón Pedro pia jeratha petaenaewichi barapomonae irʉ junuwiya najʉntʉ coyene cabenaeca.

10 Irʉ Zebedeo pexantobe tatsi, Santiago irʉ Juan baponbe irʉ junuwiya najʉntʉ coyene cabenaecabe. Baponbe ponbe Simón pebarʉ yamonaeinbe tatsibe. Ichitha Jesús Simón baraichi, jeichichi: —Simón, jopa junuwinde, anoxuae caexanaeinchi xua pinmonae yawenaename xua barapomonae pejume cowʉntsiwa tsane Nacom icha bayatha ichim poxonae yamoname duwei nawita, jei Jesús.

11 Nexata poxonae barapo jerabe botounabe, barapoxonae barapomonae baxuan daxita nacui barapenta. Bapoxonae barapomonae Jesús puna poinchi.

12 Jesús icha tomara siwa pona. Bapoxonae pebin patopa pon peperʉ sawinchi. Poxonae Jesús taebatsi, bapon Jesús peitabaratha tatsi pentabocototha tauncuatsi yawa ira betaeuncuareca. Bapon Jesús jume daunweya wʉcatsi, jeichichi: —Pon Necanamataxeinaem jiwi, icha bara ichichipame bara caitacʉpa xua axaibi tana neexanaewam, tsipei jinya neayapusʉ itorobi coyenewa nexeinaem, jeichichi Jesús bapon.

13 Nexata Jesús, nacobe yota, yawa mata jayaba bapon, pon peperʉ sawinchi. Jesús barai, jeye: —Bara ichichipan. ¡Bara axaibinde! ¡Bara caaperʉxaibi exanatsi! jei Jesús. Bapoxonae bapon nainya taaichurucaetsi xua peperʉ sawiwatsi.

14 Nexata Jesús barai bapon, jeye: —Jopa yabara tsipaebinde ichamonaetha xua neaxaibiwam. Saya jame meisa ponde sacerdotemonaepintha xua nenaitʉtsinexa xua bapon necataenexa xua bayatha nejumewa. Bapontha care pocotsiwa xua pecatsiwa Nacomtha, pocotsiwa xua bayatha Moisés cui itoroba xua equeicha jopa jinya nenataxobinexa jinya pepontha. Bapoxonae daxita jiwi cayaputaena xua tsita itapeinya xeinatsi xua xam bara jumem yawa xua perʉ wʉnaem, jei Jesús.

15 Ichitha daxita jiwi tajʉ beya jume taetaepona pocotsiwa Jesús exana. Pin bicheiton nacaetutapona Jesustha pejume taenexa tsane pocotsiwa Jesús exana. Mataʉtano nacaetutapona xua Jesús peaxaibi exanaenexa barapomonae.

16 Ichitha Jesús ichaxota jiwaibi bara beya poneiba compa. Baxotiya Paxatha tsipaebeiba.

17 Caentacabi Jesús cuidubauya. Irʉrʉ baxotiya ena pomonae fariseomonae jiwana tatsi. Irʉ baxota ena pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa tatsi. Barapomonae daxita tsiqui tomaraxi werendena po tomaraxi ena Galilea nacuatha. Irʉ daxita tsiqui tomaraxi werendena po tomaraxi ena Judea nacuatha, irʉ ichamonae Jerusalén tomara werendena. Nacom pia peayapusʉ itorobi coyenewa tatsi Jesús yawenatsi, daxota axaibi exana peatene jiwi.

18 Nexata pebiwi pata. Barapo pebiwi carendena pon pecuenobinchi. Xua xota pocotsiwatha maiteiba, barapomonae barapocotsiwatha carendenatsi pecuenobinchi. Barapomonae bepa bomʉxʉtha cajojoniyaei xua bepa Jesús peitabaratha tabotichei.

19 Ichitha barapomonae jopa cajojoniyaeyo bomʉxʉtha tsipei pin bicheito boupa quecona. Barapo bo matatupa pereca. Nexata daxota barapo bo matatupa beenoinya. Barapomonae barapo penta tupa weatsa caxina xoreca. Nexata barapomonae nantiya opi quetabe bʉmacatha barapo pemaiteibiwatha. Bapoxonae bara weyawa yorecatsi barapo pecuenobinchi jiwi pexainya deca tatsi, Jesús peitabarayo decano tatsi.

20 Jesús tane xua barapomonae yabara cui jume cowʉnta xua Jesús bara peitacʉpaewatsi xua axaibi peexanaewatsi pon pecuenobinchi. Daxota Jesús barai pecuenobinchi, jeye: —Tajiton cayabara cui jʉntemainatsiba abe jinya neexanae cuiru coyenein, jei Jesús.

21 Nexata pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene, irʉ fariseomonae, daxita barapomonae caemonae natsipaeba, najei: “Maisa bapon bichocono abe tsipei pocotsiwa bapon paeba bichocono Nacom tsita ajumebetsi. Jiton dapocotsin aibi pon xua jiwi cacui yabara jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanatsi abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi. Jame meisa apara caein Nacom yaputane xua jiwi cacui yabara jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanatsi abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi”, najei barapomonae.

22 Ichitha Jesús yaputane xua barapomonae caemonae natsipaeba. Jesús barai barapomonae, jeye: —¿Eta pocotsiwa metha baxua pana natsipaebame?

23 ¿Eta po jumetha baran tsane pecuenobinchin? ¿Metha jan tsane: ‘Abe jinya neexanae cuiru coyenein cata jʉntemainatsi’, jan tsane? Ichacuitha ¿metha jan tsane: ‘Asiya uncuatabare yawa ponare’, jan tsane?

24 Daxota aunxuae paca tsita itapeinya xeinaeinchi xua xan ponxaein Nacom Tananeitapetsin, xua xeinan taayapusʉ itorobi coyenewa xua bara tana neitacʉpaewa xua jiwi tayabara cacui jʉntemainaya jʉntʉ puxana exanaewa abe pia peexanae cuiru coyenein tatsi pomonae jinompa barapo cae pin nacuathe, jei Jesús. Bara nexata pecuenobinchi Jesús barai, jeye: —Catsipaebatsi, nontaponde. Jinya nemaituncuaewa pire. Jinya bo be-iyandeno, jei Jesús.

25 Bapoxonae pon pecuenobinchi caena nainya nontapona barapomonae peitʉtha tatsi, yawa pita xua pemaituncuaewa. Pia bo be-iya yawa Nacom wʉnae jaintatsi poxonae namtotha ecapona.

26 Barapomonae daxita yabara najʉntʉ coyene cabenaeca yawa Nacom wʉnae jaintatsi. Barapomonae junuwiya namchiya jeye: —Anoxuae waxainchi tainchi xua pewʉnaewa pocotsiwa jopa yaputaetsi, jei barapomonae.

27 Poxonae baxua Jesús nacui weta, bapoxonae Jesús pontaba. Jesús tane pebin pon pewʉn Leví. Leví bapon pon paratixi pentoma noteibin po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae pia pepa peyanacua ewatsinchi nexa. Bapon eca ichaxota paratixi matoma noteibeca. Jesús Leví baraichi, jeichichi: —Nepuna ponde, jei Jesús.

28 Bapoxonae Leví nontapona. Daxita baxua xubota, cuenta pona. Bapoxonae Jesús puna poinchi.

29 Pirapaeyo Leví pin penabanaewa exana pia botha xua Jesús tsiexanatsi. Irʉ pebiwi pinmonae pomonae paratixi pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae pia pepa peyanacua ewatsinchi nexa, barapomonae Jesús barʉ eca pexaethopeibiwatha, irʉ ichamonaeno barʉ enatsi penabarʉ nabanaenexa tsane.

30 Ichitha fariseomonae irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyenewa, daxita barapomonae Jesús pijimonae abeya tsipaebatsi xua Jesús yabara. Barapomonae namchi, Jesús pijimonae tatsi baraichi, jeichichi: —Maisa Jesús abe exana poxoru barʉ xayeca pomonae paratixi pentoma noteibiwi po paratixi jiwi bewa catsibina pon romanomonae pia pepa peyanacua ewatsinchi nexa. Mataʉtano barʉ xayeca pomonae abe peexanae cuiru coyene peexanaewi, jeichichi Jesús pijimonae tatsi barapomonae.

31 Jesús jume nota barapomonae, jeye: —Pomonae ba xua xaniwaicha jinompa xua jopa ateneyo barapomonae ba jopa canantawenonaeyo pon jiwi peyawʉbin. Saya jame meisa pomonae ba atene canantawenona pon jiwi peyawʉbin.

32 Barichinno xan patopan apara tha jopa tawabinexa tsane pomonae pejʉntʉ coyene xanepanae jiwi. Apara tha meisa tawabinexa tsane pomonae peajʉntʉcoyenebe jiwi, xua barapomonae icha jʉntʉ coyene pexeinaenexa tsane Nacomtha, jei Jesús.

33 Nexata barapomonae fariseomonae irʉ pomonae jiwi pecuidubiwi Moisés pia peitorobi coyene, daxita barapomonae Jesús yainyabatsi, jeichichi: —Pomonae Juan pia pepuna jinompaewichi jopa juniya nainboteibiyo xua jopa juniya tsipaebeibiyo Nacomtha. Irʉ pomonae fariseomonae barichirʉ. Ichitha nama jinyamonae daxua jopa cou daichiyo, saya cou ʉ penabaneibi xuano saya ʉ peapeibi cou, jeichichi Jesús.

34 Jesús jume nota barapomonae, jeye: —Paxam jopa bewa paexanaem tsane xua ichamonae nainbotsina, pomonae patsiwabame pexaewa xua penabanaenexa xua poxonae pebin pecotsiwa pita. Poxonae cataunxuae awiya bapon eca poxonae jiwi nabane, jopa ba bapoxonae nainbotsi.

35 Ichitha icha pon aena piowa pita, bapon caena nainya waetabatsi, ichamonae waetaba xua bapon tajʉ pecaponaenexatsi, bapoxonae jame jiwi ba bewa wecoyeya yabara nainbotsi, xua equeicha bapon caewa pepatopaewa tsane, jei Jesús.

36 Mataʉtano Jesús pecayabara jʉta pepaebi diwesiyo tsipaeba barapomonae, jeye: —Jiwi ba jopa exanaeyo xua pena dorouto tsiwiyo jiwana caxinaxubeta xua peru dorouto pewan botsinexa. Icha baxua exanaetsipa xua pena paparuwatha wan bota peru doroutotha, bapoxonae barapo dorouto abe tsanaya. Tsipei poxonae barapo dorouto matanaxuba barapo pena paparuwa natsaquetabiya. Poxonae barapo pena paparuwa natsaquetabiya equeicha wan tsitsipanarena barapo dorouto. Bapoxonae equeicha pin wan tsanaya beyacaincha xua poxonae copiya.

37 Mataʉtano jiwi ba pena vino mera jopa eparecaeyo peru bocototha, tsipei icha baxua exanaetsipa, barapo pena vino mera abe exanaetsipa barapo bocoto tsipei barapo bocoto jopa nayeyetaponaeyo poxonae barapo vino mera atsaxa. Barapo pena vino mera naxuba xuano barapo bocotono naxuba poxonae barapo bocoto tsitsica.

38 Daxota bewa jame pena vino mera eparecae pena bocototha. Bapoxonae pena vino mera jopa naxubiyo, xuano pena bocoto jopa nacubiyo poxoru boco yeyena xuano poxoru pena bocoto.

39 Pon ba xua peru vino mera apa pirapaeyo jopa ichipaeyo pena vino mera. Bapon jei: ‘Maisa peru vino mera xeica, beyacaincha pena vino mera’, jei.