Matthew 25 in Yucuna

1 ’Ina'uqué naquiyana huacára'ajeri penaje Tupana. Chuhua nu'umajica ijló yucu, ihue'epícaloje rinacojé raú penaje. Iyamá té'ela quele ináyana i'ijichaño lapí ajopana huá'acaco ejo. Nacamaré i'imichari nacapi. Nacaje jilá aú nacamaré lucúni'icharo. Ne'ejichá ru'uhuapánipe huátaje, ne'ejnacáloje rijhua'até penaje.

2 Ajopana, pajluhua té'ela quele caja i'imichaño capéchuruna. Pajluhuaja té'ela quele ináyana naquiyana i'imichaño mapéchuruna.

3 Necá ji'ichaño nacamareja najhua'ató. Uncá najña'alacha najhua'ató nacaje jilá, naco'ocáloje rapumí chojé ritajnájico ee penaje.

4 Eyá capechúruna ji'ichaño nacamaré, nacamaré jilá huíluru chu najhua'ató.

5 E caja ne'ejichá rihuátaje. Nahuáchiya ricá. Uncá riphálacha. Nahuáchiya ricá. Uncá. Júpija rimalá'achiyaca ricó. Caja ehuaja tapú nóchari necá. E caja ehuaja nacamáchiyo. Matámiruna que ne'emichaca reyá.

6 Lapí jenaji que nemi'ichá pajluhuaja jahuíyo'oca: “Ilé huaícha. I'ijná, amíchachi chuhua ricá”.

7 Aú nácho'ocho piyuque. Nalamá'achiya nacamaré.

8 Ejéchami mapéchuruna quemíchaca capéchurunajlo: “A'á huajló huejapa icamaré jilá naquiyana. Yehuíchaja huacamaré yacaca”.

9 E'iyonaja capechúruna quemíchaño najló: “Uncá hua'alaje ijló rinaquiyana. Hua'aquela ijló rinaquiyana, uncá riphálajla huanacojé. I'ijná ra'aquélana ejo, ihuarúhua'achi ijluhua ricá reyá,” que nemíchaca najló.

10 Aú ne'ejichá rihuarúhua'aje. A'apona ru'uhuapánipe iphíchaca. Ji'ichaño nacamaré jilá najluhua najhua'ató, necaja calé mujlúqui'ichaño rijhua'até pají chojé nahuá'acaco amaje. Namujlúqui'ichaca ejomi richahuíji'icha pají numaná.

11 Quéchami ajopana ináyana iphíchaca piño. Nemá paminajlo: “Paminá, pijme'etá huajló rinumaná”.

12 E'iyonaja rimicha najló: “Uncá huani nuhue'epila mecajenaca icá”. Caja quetana riyucuna.

13 E Jesús quemari yucu jema'ajéñojlo: —Ijló caja numá. I'imá capéchuruna, lamá'ataquejami que ipechu i'imacáloje nupé penaje. Uncá ihue'epílaje méquechamica nuphájica. Ina'uquéjloje penaje i'imacá nucá.

14 ’Ina'uqué naquiyana huacára'ajeri penaje Tupana. Chuhua nu'umajica yucu ijló, ihue'epícaloje nupa'acó piño majó nacojé raú penaje. Pajluhuaja ina'uqué i'imichari. Rihuáchiya ya'ajnaje ajopana te'eré ejo i'ijnacana. Ri'ijichaca yámona rihuá'icha rijhua'até sápajeño maná. Nephicha rinacu. E ra'achá najló riliñérute naquiyana, nala'acáloje nacaje raú ri'imacá rejo quetana.

15 Pajluhuájajlo ra'achá cincuenta mil. Apujlo ra'achá veinte mil. Apujlo ra'achá diez mil. Nahue'epica nacaje nacojé loco'opáneje ra'achaca najló liñeru. Palá hue'epícajlo ra'achá cajrú liñeru. Ra'apejé péchurijlo ra'achá ra'apejeja caja liñeru. Marí que ra'achaca najló liñeru ri'ijichaca yámona. Quéchami ri'ijichaca ají que a'ajná ño'ojó ajopana te'eré ejo.

16 Ricá, ra'achájejlo cincuenta mil, huarúhui'ichari nacaje, rijña'acáloje rejé caja liñeru.

17 Ñaqué caja apú li'ichaca ra'achájejlo veinte mil, ricá huarúhui'ichari nacaje, riphátacaloje veinte mil caja richaje.

18 Eyá ricá, ra'achájejlo diez mil, ricá si'ichari rile'ejé te'erí e'iyajé.

19 ’Júpija nacarihuate i'imichaca rehuá ajopana te'eré nacú. E caja ehuaja ripi'ichó rapumí chuhuá, ramácaloje rijhua'até sápajeño ra'achájenajlo liñeru penaje. Rihuata hue'epícana méqueca nala'acá liñeru hua'até.

20 Ricá ra'achájejlo cincuenta mil, i'ijichari ramaje pamineco. E ra'achá rijló liñeru ra'achaje rijló júpimi que. Richaje ra'achá rijló liñeru ricánichaje hua'ató. Rimicha rijló: “Nucarihuate, picá a'arí nojló cincuenta mil i'imacá. Caja nucana richaje ñaqueja caja cincuenta mil caja. Pa, marí ricá”.

21 “Je. Ñaqué ricá”, que ricarihuate quemíchaca rijló. “Palani huani picá. Palá pisápaca nujhua'até. Caja pila'á palá huejápaja aú. Chuhua no'ojica pijló richaje huani, pila'acáloje nacaje raú penaje. Pimujlúca'a majó, pi'imachi queyajupa nujhua'até”, que rimíchaca rijló.

22 A'ajná ño'ojó chami pani apú rijhua'até sápajeri iphíchari piño rinacu. Ra'achájejlo veinte mil ri'imichaca. Riphicha rinacu, rimicha rijló: “Nucarihuate, picá a'arí nojló veinte mil i'imacá. Caja nucana richaje veinte mil caja. Pa. Marí ricá”.

23 “Je. Ñaqué ricá”, que ricarihuate quemíchaca. “Palani huani picá. Palá pisápaca nujhua'até. Caja pila'á palá ujú caje ñani aú. Chuhua no'ojica pijló richaje huani, pila'acáloje nacaje raú penaje. Pimujlúca'a majó, pi'imachi queyajupa nujhua'até”, que rimíchaca rijló.

24 E caja penaje apú rijhua'até sápajeri iphíchari rinacu. Ra'achájejlo diez mil júpimi que. Riphicha ricarihuate nacú. Rimicha rijló: “Nucarihuate, nucá hue'epiri pihuacára'aca caphí ina'uqué. Pihuacára'a nejátaca pijló nacaje, richa i'imacáloje pijluhua penaje. Uncá pisápala pimena e'iyá. E'iyonaja re nacaje re'iyayá pijló penaje.

25 Aú nuquero'ó pipiyá. A'acuhuaná nusa'á piliñérute te'erí e'iyajé me'echú. Pa, ricá cari”, que rimíchaca rijló.

26 Ricarihuate quemíchari rijló: “¡Meque uncá huani ina'uquélari ta picá! Maliyaru huani picá ta. Pihue'epícare mecajeca nucá. Pihue'epícare caja nejátaca nojló nacaje, richa i'imacáloje nujluhua penaje. Pihue'epícare caja uncá nusápala numena e'iyá. E'iyonaja re nacaje re'iyayá nojló penaje.

27 Caja pihue'epícare marí caje nucá. Pihuacára'aquela liñeru lamá'atacana liñeru ñacarelana chojé, naya'atajla ajopánajlo ricá, nacánacaloje richaje raú penaje. Ají que la'acana aú pipa'atácajla nojló nuliñérute, richaje hua'até”, que rimíchaca rijló.

28 E rimicha re i'imichácañojlo: “Ijña'á riliyá liñeru, a'achí cien mil i'imacare cápijlo ricá.

29 Cajrú nacaje i'imacárena cápijlo no'ojé richaje. Uncá na i'imalárena capi liyá, nujña'ajé huejapa nacaje i'imacare nacapi.

30 Iqui'ichá ilé nujhua'até sápajeri, maliyaru, ají que calajeruni chojé. Re cajrú neyájica, cajrú najma'ajica naí hua, namájicale chapú caje yajhué”, que rimíchaca najló. Caja quetana riyucuna.

31 Jesús quemari piño marí que najló: —Ina'uquéjloje penaje i'imacá nucá. Aquijñojo nucá huaícha piño majó piyuque ina'uqué huacára'ajeri penaje. Cajrú nujhua'atéjena, je'echú chiyájena, i'imajica nohua'á. Ajopana chaje huacára'ajeri nu'umajica rihuacajé.

32 Piyuqueja ina'uqué eja'ahuá chu i'imacaño, ajopana te'eré eyájena, ajopana te'eré eyájena que, necá jahuacájeño nujimaje. Quéchami nutamáca'atajica necá ne'iyayá. Ohuéjana lamára'ajeri tamáca'ataca ohuéjana cahuayana piracana e'iyayá, que caja nutamáca'atajica necá paliyácaca.

33 Nutamáca'ataje nujhua'atéjena, palá la'acaño, pu'uhuaré la'acaño e'iyayá. Nujhua'atéjena, palá la'acaño, palá nupechu i'imajica nanacu. Necá i'imajeño ca'añá chojé pitá nohua'á. Eyá necá, pu'uhuaré la'ajeño, chapú nupechu i'imajica nanacu. Pajrú chojó pitá ne'emajica nohua'á.

34 E nucá, Nahuacára'ajeri, quemájeri marí que no'opiyá jema'ajéñojlo, nuca'añare chojó pitá i'imajícañojlo numaje: —Palá huani Tupana, Nora'apá, la'acá icá. Chuhua i'imajica palá huani nujhua'até je'echú chu. Ijló penaje Tupana lamá'atari ricá. Tupana queño'ótaca eja'ahuá huacajé, caja queja lamá'ataquejami ri'imacá ijlojé penaje.

35 Quehuí nojló me'epejí i'imaqué, icá a'aqueño nojló a'ajnejí. Nunúru'upi chu macára'ataco i'imacá huacajé, icá caja a'aqueño nojló i'iracaje. Ajopana te'eré eyaje que nu'umaqué ijhua'até huacajé, icá caja quemaño nojló, nu'umacáloje iñacaré chu ijhua'até penaje.

36 Camu'ují nula'aqué a'arumacaji nacú huacajé, icá caja a'aqueño nojló ricá. Nutami nu'umaqué huacajé, icá caja i'ijnaqueño nuchaje. Ina'uqué huajáquelana chu nu'umaqué huacajé, icá caja i'ijnaqueño nuchaje —que numájica najló.

37 E palá nupechu i'imacárena nacú quemájeño nojló marí que: —Huahuacára'ajeri, ¿Mérohuacaje hua'acá pijló a'ajnejí, quehuí me'epejí i'imaqué pijló huacajé, pimá nacú? ¿Mérohuacaje hua'acá pijló i'iracaje, pinúru'upi chu macára'ataco huacajé?

38 ¿Mérohuacaje huemaqué pijló, pi'imacáloje huañacaré chu huajhua'até penaje, ajopana te'eré eyaje que pi'imaqué huacajé huajhua'até? ¿Mérohuacaje hua'aqué pijló a'arumacaji, camu'ují pila'aqué huacajé a'arumacaji nacú?

39 ¿Mérohuacaje hue'ejnaqué pichaje, pitami pi'imaqué huacajé? ¿Mérohuacaje hue'emacá pichaje, ina'uqué huajáquelana chu pi'imaqué huacajé? —que nemájica nojló.

40 Eyá nucá, Nahuacára'ajeri, quemájeri najló: —Jema'á marí: Marí que ila'ajica palá no'opiyá jema'ajeño naquiyana i'imajica. Ajopana ja'apejena ca'ajná ne'emajica. Palá ila'ajica necá i'imajica. Ñaqué caja ila'ajica nucá palá raú —que numájica najló, jema'añó no'opiyajlo.

41 Eyá ajopánajlo, uncá jema'alaño no'opiyajlo, nucá ina'uqué huacára'ajeri, quemájeri marí que: —Ja'apá nuliyá. Caja Tupana yerúca'acarena chaje icá. I'ijná quera'atani uncá yacálare chojé. Caja lamá'ataqueja ricá Jiñá Chi'ináricanajlo, rijhua'atéjenajlo hua'até.

42 Quehuí nojló me'epejí i'imaqué huacajé, uncá a'aqué nojló a'ajnejí i'imacá. Nunúru'upi chu macára'ataco huacajé, uncá caja a'aqué nojló juni i'imajica.

43 Ajopana te'eré eyaje que nu'umaqué huacajé ijhua'até, uncá caja imaqué nojló, nu'umacáloje iñacaré chu ijhua'até penaje. Camu'ují nula'aqué huacajé a'arumacaji nacú, uncá caja a'aqué nojló a'arumacaji. Nutami nu'umaqué huacajé, uncá caja i'ijnaqué nuchaje. Ina'uqué huajáquelana chu nu'umaqué huacajé, uncá caja i'imalá nuchaje —que numájica najló, uncá jema'alaño no'opiyajlo.

44 E necá caja quemájeño nojló marí que: —¿Mérohuacaje uncá hua'alá pijló a'ajnejí, quehuí pijló me'epejí i'imaqué huacajé? ¿Mérohuacaje uncá hua'alá pijló i'iracaje, pinúru'upi chu macára'ataco huacajé? ¿Mérohuacaje uncá huemaqué pijló, pi'imacáloje huañacaré chu huajhua'até penaje, ajopana te'eré eyaje que pi'imaqué huacajé huajhua'até? ¿Mérohuacaje uncá hua'aqué pijló a'arumacaji camu'ují pila'aqué huacajé a'arumacaji nacú? ¿Mérohuacaje uncá hue'ejnaqué pichaje, pitami pi'imajica huacajé? ¿Mérohuacaje uncá hue'ejnalá pichaje pi'imaqué huacajé ina'uqué huajáquelana chu? —que nemájica nojló rihuacajé.

45 E nucá, ina'uqué huacára'ajeri, quemájeri najló: —Jema'á marí: Uncá ila'alá palá no'opiyá jema'ajeño naquiyana. Ajopana ja'apejena ca'ajná ne'emacá. Uncá ila'alá necá palá i'imacá. Raú ñaqué caja ila'acá nucá —que numájica najló, uncá jema'alaño no'opiyajlo.

46 Marí que numájica najló ejomi na'apájica nuliyá, ne'ejnacáloje nahuajáquelana ejo penaje. Matajnaco ne'emajica re. Eyá ajopana, palá la'ajeño, i'ijnajeño je'echú chojé, ne'emacáloje caja re matajnaco penaje.