Acts 21 in Yucuna

1 E hua'apá Jesucristo hua'atéjena liyá, huitúca'año huapuru chojé. Reyá hue'ejná ají que pu'ucuja Cos te'eré ejé. Muní que hua'apaca piño reyá, iphaño Rodas te'eré ejé. Reyá hue'ejná piño apú pajimila Pátara ejé.

2 Pátara e huephata apa'acú huapuru, i'ijnari Fenicia te'eré ejo. Richojé huahuitúca'a, hue'ejnacáloje richu penaje.

3 Reyá hua'apá ají que a'ajná ño'ojó. Jucaya huamá cajruni paranácuhua. Paranácuhua ií Chipre. Ca'añá chojó pitá hua'apá rahua'ayá, hua'apaña ricá. E hua'apá, iphaño Siria te'eré nacojé. Nacaje i'imari huapuru chu, ne'ejnatácaloje ricá pajimila Tiro ejo penaje. Aú huarúca'o rejé. Rejé huácho'o huapuru chiyá.

4 Re huephata Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño naquiyana. Huayuró najhua'até pajluhua sápacaje quetana. E nemá Páblojlo: —Pi'ijnaniya Jerusalén ejo. Tupana Pechu quemari huajló naca pila'ajico rejo —que nemacá rijló.

5 E riphá rená chojé, huácho'ocoloje penaje. Aú piyuque Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño, achiñana, inaana, yuhuaná, quele ja'apaño huajhua'até ají que pajimila yámojo. Rejé que'epé nacú hualapa'ó hue'erúpachi aú. Re huapura'ó Tupana hua'até.

6 E hue'emá huayucuno najló, huamahuílo'ocaco pecohuácaca. E caja huahuitúca'a piño huapuru chojé. Reyá ileruna pa'añó hualanaquiya nañacaré chojé.

7 Hua'apá piño, huácho'o pajimila Tiro eyá, ja'apaño ají que pajimila Tolemaida ejo. Quetánaja hua'apaca juni jalomi jachuá. Re hue'emá Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño naquiyana ajalácaje. Re huayuró najhua'até pajluhua cálaja.

8 Muní que hua'apaca piño reyá, iphaño pajimila Cesarea ejo. Reyá hue'ejná Felipe ñacaré ejo. Tupana puráca'alo yucuna i'imajeri ri'imacá, ricá i'imari risápaca'ala. Júpimi Jerusalén e najña'á iyamá cuhuá'ata quele achiñana Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño e'iyayá, natamáca'atacaloje a'ajnejí ihuacajílominajlo penaje. Nanaquiyana penájemi ri'imacá, rijhua'até huayuró.

9 Pa'u quele Felipe yaní i'imacá, inaana huánija. Uncá huá'acalaño ne'emacá. Tupana puráca'alo ja'apátajeño ne'emacá.

10 Mequetánaja hue'emacá re najhua'até. Ehuá apú iphaca huanacu, Judea te'eré eyaje ri'imacá. Tupana puráca'alo ja'apátajeri ri'imacá. Rií i'imari Agabo.

11 Caja riphá huanacu. E ricaráca'a Pablo naquiyá rihuachaphila. Quéchami repo'ocá ricó raú, ra'anapitá naquiyá, ritajné naquiyá hua'ató. E rimá Páblojlo: —Tupana Pechu quemari nojló marí que pinacu: “Marí que caja judíona naquiyana la'ajica picá chapú Jerusalén ejo. Ejomi na'ajé picá ajopánajlo, uncá judíona naquiyana calé ne'emajica”.

12 Marí que rimacá Pablo nacú. Aú huemá rijló: —Pi'ijnaniya Jerusalén ejo. Ñaqué huánija Jesucristo hua'atéjena quemacá rijló. Cesarea e i'imacaño ne'emacá.

13 E'iyonaja Pablo quemari huajló: —¿Naje ta iyá nujhua'até? ¿Naje ila'á nupechu camu'ují ijhua'ató? Apala nepo'ojé ca'ajná nucá rejo. Apala nenoje ca'ajná nucá rejo, Jesucristo ja'apiyá jema'ajeri nu'umacale. Caphí nupechu rilocópa'ala —que rimacá huajló.

14 Uncá meque calé huemacajla rijló, ri'ijnacá piyá Jerusalén ejo. Aú huamanúma'o ra'apejé. Marija calé huemá rijló: —Tupana huátajica queja pi'imajica rejo.

15 Rejomi caja hualamá'ata huanane, hue'ejnacáloje Jerusalén ejo penaje.

16 Jesucristo hua'atéjena naquiyana, Cesarea eyájena ne'emacá, i'ijnaño caja huajhua'até. Pajluhuaja nanaquiyana ií i'imari Mnasón. Chipre eyaje ri'imacá.

17 E caja huephá Jerusalén ejo. Pu'ují Jesucristo hua'atéjena pechu la'acó huanacu huamácana aú.

18 Muní que Pablo i'ijnacá huajhua'até Santiago chaje. Piyuque Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño huacára'ajeño i'imaño re caja rijhua'até.

19 Pablo ajalácari necá. E ri'imá risápaca'ala yucuna najló, Tupana yucuna ri'imaqué ajopánajlo, ajopánajlo que, uncá judíona calé ne'emacá. Palá Tupana la'ajica ra'apiyá jema'ajeño, ajopana, ajopana que. Riyucuna ri'imá najló.

20 Nema'á riyucuna, aú nemá Tupana nacú: “Meque palá huani rila'acá necá” que. E nemá Páblojlo: —Caja pihue'epí cajrú huani judíona jema'acá Jesucristo ja'apiyá maárohua. Huechi jo'ó nahuátaca ina'uqué jema'acá Moisesmi chu puráca'alomi ja'apiyá.

21 Marí que ne'iyajena quemacá pinacu: “Rimá judíonajlo, ajopana te'eré nacú i'imacáñojlo: ‘Ila'aniya Moisesmi chu puráca'alomi quemacá que’. Hua'ató rehuíña'ata necá namata'acá piyá queráco'opena chinuma. Hua'ató caja rehuíña'ata necá, nala'acá piyá peñahuilánami chuna la'ajica que”. Marí que maárohuajena pura'acó pinacu —que nemacá Páblojlo.

22 Nemá piño rijló: —¿Chuhuata meque pimájica najló? Nema'ajica aú piphaca majó yucuna nahuacajo pinacojé.

23 Nemá piño Páblojlo: —Palani marí que la'acana. Re maare huajhua'até pa'u quele achiñana. Nahuata nacaje la'acana nemacare nacú Tupánajlo.

24 Eco pihuá'a necá pijhua'ató Tupana ñacaré chojé, pilamá'atachi pipéchuhua Tupánajlo najhua'até. Ejomi pa'ajé Tupana ñacaré chiyá sápajeñojlo rihuemí, nacára'atacaloje ichaya piraji Tupánajlo penaje. Ejomi nasara'ajé pihuilá. Raú piyuque judíona hue'epéjeño uncá quehuaca calé nemacare pinacu. Aú nahue'epeje re caja jo'ó pila'acá nacaje Moisesmi chu huacára'aca que —que nemacá rijló. Nemá piño rijló:

25 —Júpimi huahuacára'a papera Jesucristo ja'apiyá jema'ajéñojlo i'imacá. Uncá judíona naquiyana calé necá. Najló palani, nala'acáloje huemacá najló i'imacá que penaje. Huahuacára'a najñaca piyá ri'ími nato'otácare nacaje jenami nacojé, renami nemacare nacú: “Huachi'ináricana ricá” que. Huemá caja najló najñaca piyá rírami. Huemá caja najló najñaca piyá ri'ími, uncá rira i'ijnalare raphumi chiyá palá. Huemá caja najló achiñana, inaana, quele la'acá piyá namanaicho pajhua'atéchaca, que huemacá najló i'imacá —que nemacá Páblojlo.

26 Marí caje aú Pablo huá'ari ileruna achiñana rijhua'ató. Pa'u quele ne'emacá. Muní que riqueño'ocá ripéchuhua lamá'atacana Tupánajlo najhua'até. E rimujlúca'a Tupana ñacaré chojé, rimacáloje najló méquechaca nañapátaca napechu lamá'atacana. Marí caje ejomi nenójicano pirajina naquiyana nachaya pajluhuano que Tupánajlo.

27 Ehuá yehuicha pajluhuaja sápacaje ja'apaca, nañapátacaloje ricá penaje. Caja iyamá cuhuá'ata que cálicha ne'emacá rinacu. Re caja ajopana judíona naquiyana i'imaño, Asia te'eré eyájena ne'emacá. Necá amaño Pablo tára'aco Tupana ñacaré chu. Namaca aú ricá, napura'ó pu'uhuaré rinacu ajopana ina'uqué hua'até, nayúcha'acoloje Pablo cha penaje. A'acuhuaná ne'ejná Pablo pataje.

28 Marí que nahuíyo'oca ajopana judíona naquiyánajlo: —A'á huañaté ripatacicha pajluhuaja sápacaje ja'apaca, nañapátacaloje ricá penaje. Caja iyamá cuhuá'ata que cálicha ne'emacá rinacu. Re caja ajopana judíonaá, nala'acá piyá Moisesmi chu puráca'alomi quemacá que. Raú chapú napechu huecá'ana nacú, huapuráca'alo lana'aquéjami nacú hua'ató. Raú caja napechu i'imari chapú Tupana ñacaré nacú. Marí que rila'acá piño uncá huani paala: Rihuá'a ajopana rijhua'até Tupana ñacaré chojé, uncá huecá'ana calé ne'emacá. Nahuá'acana aú rapichata huajló marí pají. Marí pají chojé huahuacono, huapechu i'imacáloje pu'ují Tupana nacú penaje —que nemacá najló Pablo nacú.

29 Marí que nemacá rinacu, namácale ra'apaca apú huacajé que Trófimo hua'até pajimila nacuhuá. Uncá judíona naquiyana calé ri'imacá, Efeso eyaje ri'imacá. Napechu i'imá Pablo nacú: “Rihuá'icha japi ricá rijhua'ató Tupana ñacaré chojé.” Aú napechu i'imá rinacu ñaqué. E'iyonaja uncá rihuá'ala ricá rijhua'ató richojé.

30 E caja nahuíyo'o: “A'á huañaté” que. Raú jecho'ocajo aú cajrú huani pajimila eruna jahuacaco nanacojé. Ejéchami yuríque'ela napatacá Pablo. E nachíra'a ricá ají que huaca'apojo. Quéchami netaca Tupana ñacaré numaná.

31 Nahuata rinócana. E'iyonaja ne'iyajena jecho'ótaño riyucuna surárana huacára'ajerijlo, nemá rijló: —Cajrú pajimila eruna nócaco pajhua'atéchaca me'etení.

32 Eja surárana huacára'ajeri jahuacátari surárana, ra'apiyatéjena hua'até. E jecho'oquelo nephaca rejo íqui'iruna ina'uqué e'iyajé. Ina'uqué amaca aú surárana huacára'ajeri huaíchaca surárana hua'até, aú nayurí Pablo huilá i'icacana.

33 E caja surárana huacára'ajeri ja'apari Pablo ahua'ajé. Rijña'á ricá rijhua'ató, rica'acáloje ricá rihuajáquelana ñacarelana chojé penaje. Rihuacára'a nepo'ocá ricá iyajmela curete aú. Ejomi rimá ajopánajlo: —¿Na rií ta quele? ¿Meque rili'ichaca ta?

34 E pajñacani nahuíyo'oca rijló apú, apú que. Raú uncá surárana huacára'ajeri hue'epila méqueca nemacá rijló, cajrú huani namejé i'imacale rejo. E caja rihuacára'a surárana huá'aca Pablo surárana ñacaré ejo.

35 E nahuá'a ricá rejo. Nephata ricá mitamitá nacojé. Rejé surárana jácho'otaño Pablo ají que nahuacúla'apajo, nenoca piyá ricá. Yuriná huani ne'emacá.

36 Na'apaca rejo quetana nápumi chu chira'acaño jahuíyo'otaca: —Inó ricá, inó ricá —que nahuíyo'otaca ricá. Marí que nema'acá nahuíyo'oca aú nácho'ota ricá nahuacúla'apa nacuhuaja ají que yenoje, nala'acá piyá chapú ricá.

37 E najña'ájla ricá surárana ñacaré chojé. Ejéchami Pablo quemacá surárana huacára'ajerijlo marí que griégona pura'acó chu: —Nuhuata nacaje nacú quemacana pijló pamineco. E surárana huacára'ajeri quemari rijló: —¿E pema'acá griégona pura'acó? —A'a, noma'acare —que rimacá rijló.

38 Surárana huacára'ajeri quemari rijló: —¿Uncá chi Egipto eyaje calé picá, uncá ina'uquélari? Meyale rihuá'a rijhua'ató cuatro mil ina'uqué rile'ejena surárana penaje. Pu'uteni meñaru chojé rihuá'a necá. Nahuata nócacajo, naca'acáloje hue'emacana penaje. ¿Uncá chi ricá ta calé picá? —que rimacá Páblojlo.

39 E Pablo quemari rijló: —Uncá ricá ta calé nucá. Judíona ja'a nucá. Pajimila Tarso eyaje nucá, Cilicia te'eré nacú ricá pajimila. Apú pajimila chaje ricá rehuá. Chuhuata pila'á nojló nacaje. Piyurí nucá, numachi najló nacaje nacú mequetánaja —que rimacá rijló.

40 —Je —que rimacá rijló. E ritára'o mitamitá chu. Rila'á ají que riyáte'ela najló, namanúma'acoloje raú penaje. Aú namanúma'o. E rimá najló napura'acó chu, hebreo pura'acó chu, marí que: