Galatians 6:12 in Tenharim 12 Topomog̃ita katu ti ji kiro a'ero. Cristo'ga omano yva rehe nhande repyga ikwehe. Nhande jikogame jate Cristo'ga rehe Tupana'ga ei pepyry pe javo. Judeus'g̃a ki a'e te e'i: “Po ahe g̃wendu Moisésva'ea remimbo'eagwera hamo,” ei judeus'g̃a. Nurã akoja'g̃a – kiroki g̃a oho pe pyri – g̃a pe kytiuka pota tohendu katu ti g̃a Moisésva'ea remimbo'eagwera a'ero javo. A'ea g̃a opota. A'ereki g̃a e'i ojohupe: “Nhande g̃a kytiukarame po ti judeus'g̃a nhimohemi nhande rehe nehẽ,” ei g̃a. “Ndokote'varuhui po ti g̃a nhande ve a'ero nehẽ nhande Cristo'ga manoa mombe'urame nehẽ,” ei g̃a. A'ea rehe jate g̃a e'i hete pe me pejikytiuka javo.
Other Translations King James Version (KJV) As many as desire to make a fair shew in the flesh, they constrain you to be circumcised; only lest they should suffer persecution for the cross of Christ.
American Standard Version (ASV) As many as desire to make a fair show in the flesh, they compel you to be circumcised; only that they may not be persecuted for the cross of Christ.
Bible in Basic English (BBE) Those who have the desire to seem important in the flesh, put force on you to undergo circumcision; only that they may not be attacked because of the cross of Christ.
Darby English Bible (DBY) As many as desire to have a fair appearance in [the] flesh, these compel you to be circumcised, only that they may not be persecuted because of the cross of Christ.
World English Bible (WEB) As many as desire to look good in the flesh, they compel you to be circumcised; only that they may not be persecuted for the cross of Christ.
Young's Literal Translation (YLT) as many as are willing to make a good appearance in the flesh, these constrain you to be circumcised -- only that for the cross of the Christ they may not be persecuted,
Cross Reference Matthew 6:2 in Tenharim 2 —Nurã imondoteherame imbatere'ỹve'g̃a pe ti terekoi okokatu'ãve'g̃a ja. A'ereki ojatykahava pype g̃a omondo tehe imbatere'ỹve'g̃a pe cidade rapea rupi no. A'ereki pevo he'yjuhuve'g̃a ohooho jipi g̃a ndepiaga g̃a imondorame. A'ero g̃a ndepiagame g̃a g̃a mbohetei. G̃anemimbohetea jate ikwepykava okokatu'ãve'g̃a pe, a'e ji imombe'ukatuavo pe me, ei Jesus'ga. Tupana'ga po ti nombohetei okokatu'ãve'g̃a imondoe'yma g̃a pe g̃anemimondotehea kwepykava a'ero nehẽ, ei Jesus'ga.
Matthew 6:5 in Tenharim 5 —Tapekoi ti okokatu'ãve'g̃a ja penhi'ig̃ame Tupana'ga pe. A'ereki ikatu hete g̃a pe g̃a amame ojatykahava pype cidade rapea peahai pe no onhi'ig̃a Tupana'ga pe. A'ereki g̃a nhi'ig̃ame Tupana'ga pe he'yjuhuve'g̃a gwepia g̃a mboheteavo oko katu g̃a javo, ei Jesus'ga. G̃anemimbohetea jate oko ikwepykava okokatu'ãve'g̃a pe, a'e ji imombe'ukatuavo pe me, ei Jesus'ga. Tupana'ga po ti nombohetei okokatu'ãve'g̃a imondoe'yma g̃a pe g̃anhi'ig̃a kwepykava a'ero nehẽ, ei Jesus'ga.
Matthew 6:16 in Tenharim 16 —Pe'e po pe: “Ti'uyme ti kiro timbohete ti Tupana'ga javo.” A'ea po pe ei i'ue'yma. Nahã i'ue'ymame ti tapekoi okokatu'ãve'g̃a ja. A'ereki i'ue'ymame g̃a okoveveuhu'ã gwova rerekokatue'yma hahy nhande ve javo. Nahã g̃a ndekoi i'ue'ymame tokwaha ti ojipe'g̃a nhande i'ue'ymame javo. A'ereki g̃a e'i oyvyteri pe: “Ikwahavame po ti g̃a nhande mbohetei g̃a oko katu Tupana'ga mboheteavo i'ue'yma javo.” G̃anemimbohetea jate ikwepykava okokatu'ãve'g̃a pe, a'e ji imombe'ukatuavo pe me, ei Jesus'ga. Tupana'ga po ti nombohetei okokatu'ãve'g̃a imondoe'yma g̃a pe i'ue'yma kwepykava a'ero nehẽ, ei Jesus'ga.
Matthew 23:5 in Tenharim 5 —Okokaturame g̃a ei oyvyteri pe: “Pyry ojipe'g̃a nhande rekokatua repiagi. A'ero po ti g̃a nhande mbohetei g̃a oko hete Tupana'ga nhi'ig̃a rupi javo.” Nahã g̃a ete'varuhui oyvyteri pe imondoe'yma ojeaporog̃ita Tupana'ga rehe jate, ei Jesus'ga. —Ombohetea potaruhuro g̃waramo hehãi'iuhũva'ea g̃a japoi Tupana'ga rembikwatijara ryruhu'ia inog̃a ojihe ejetovapya rehe. Ono g̃a irũa hyruhu'ia ojyva rehe no, ei Jesus'ga. Judeus'g̃a omongi hyruhu'ia okovo Tupana'ga nhi'ig̃a rupi jipi. Na tuhẽ. Emo judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a apoa fariseus'g̃a apoa pavẽi koji'i hehãi ojipe'g̃a apoa hohe hyruhu'ia tianembohete ti g̃a javo. —Franjas ipukupukuhu'iva'ea g̃a japoi omboja opira rembeyvyra rupi imondovo, ei Jesus'ga. Jatu'riva'ea franjas judeus'g̃a omboja hupi okoheterame Tupana'ga rehe. Na tuhẽ. Emo judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a apoa fariseus'g̃a apoa pavẽi koji'i ipukuhu ojipe'g̃a apoa hohe. Nahã g̃a japoi ojikwahavuka ojipe'g̃a pe tianembohete ti g̃a javo, ei Jesus'ga.
Matthew 23:28 in Tenharim 28 —Na jitehe pe ndekoi. Ojipe'g̃a ei pe mombe'gwovo novĩa: “Ehepia g̃a! Pyry hete g̃a okovo Tupana'ga nhi'ig̃a rupi.” Ikwahave'yma g̃a ei nahã pe mombe'gwovo, ei Jesus'ga. A'ereki pe ojipe'g̃a moandyandyi. A'ereki peyvyteri pe reki pendeaporog̃ita ite'varuhu, ei Jesus'ga g̃a pe.
Luke 16:15 in Tenharim 15 Kiro Jesus'ga ei fariseus'g̃a pe: —Pehe peko katu ahe pejepiagame jate. A'ero ahe ei: “Tupana'ga roryroryvamo g̃a ndehe g̃andekokatua rehe.” Ikwahave'yma ahe ei nahã ombaragwahave'yma g̃waramo pendekote'varuhua rehe. Tupana'ga ki a'e te okwaha pendekote'varuhua. Aheremimboheteva'ea pe Tupana'ga ei: “Ite'varuhu hete!” ei ga.
Luke 20:47 in Tenharim 47 —Opojykaahy g̃a mbatera aherembirekokwera'g̃a hugwi, ei Jesus'ga. Onhi'imbukuhu tehe g̃a Tupana'ga pe. Oyvyteri pe g̃a ei: “Nhande renduvame po ti ojipe'g̃a ei nhande ve oarõ hete g̃a Tupana'ga javo,” ei g̃a oyvyteri pe. Nurã jate g̃a nhi'inhi'ig̃i Tupana'ga pe ahe moandyandyita, ei Jesus'ga. A'ero kaitu po ti hahy hete g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.
John 7:18 in Tenharim 18 —Kiroki g̃a omombe'u g̃wemimbo'etehea – g̃ahã e'i ji mbohete ti javo, ei ga. Jara'g̃a ki a'e te e'i: “Gaha ti pembohete ga – kiroki ga ji mbuhuruka avo.” Kiroki g̃a e'i poro – g̃a nomoandyandyi ojipe'g̃a. A'itituhẽva'ea g̃a omombe'u, ei ga.
Acts 15:1 in Tenharim 1 Aerẽ ko ojipe'g̃a nduri ogwyra hugwi Judéia hugwi judeus'g̃a. Antioquia pe g̃a nduri Jesus'gareheve'g̃a pyri g̃a mbo'eavo. Igwete g̃a ei g̃a pe: —Moisésva'ea ahe mbo'e ymya hako, ei g̃a. Nahã ahe ei akwaimba'eva'ea pe po raka'e: “Pekytiuka ti penhakwanhapira,” ei ahe, ei g̃a. Nurã ore ei kiro pe me no: Po ti pe napehendukatui Moisésva'ea nhi'ig̃agwera pejikytiukare'yma, a'ero po ti pe ndapehoi Tupana'ga pyri yvagi pe nehẽ, e'i tehe g̃a g̃a pe.
Acts 15:5 in Tenharim 5 A'ero fariseus'g̃a po'ami g̃apyteri pe. G̃a ko Jesus'gareheve'g̃a no. Igwete g̃a po'ami javo. —Judeus'g̃arũive'g̃a po ojikytiuka hamo Moisésva'ea remimbo'eagwera hendukatuavo hamo, ei g̃a. Pe'ji po pe g̃a pe a'ero hamo, ei g̃a jara'g̃a pe.
2 Corinthians 10:12 in Tenharim 12 Ndoro'ei ore: Ore ko g̃andeheva'ea. Ore ko g̃a javijitehe. Ndoro'ea'uvi ore a'ea! A'ereki g̃a onhimbohete tehe. Ndokwahavihu g̃a. A'ereki g̃a e'i: “Nahanahã ore rekoi. A'ea ko pyry a'ero,” e'i tehe g̃a. “Nahã ore rekorame ore pyryvamo a'ero,” e'i tehe g̃a.
2 Corinthians 11:13 in Tenharim 13 G̃a ko Cristo'ga moirũhara'g̃aatyvive'g̃a. A'ereki Cristo'ga rũi e'i g̃a pe g̃a ko nhimoirũharamo oko javo. O'mbero g̃a imombe'ui ojipe'g̃a pe g̃a moandyandyita. Oa'ãa'ã g̃a Cristo'ga moirũhara'g̃a okokatu'ag̃a pepyteri pe oroko tuhẽ ore gamoirũharamo javo o'mbero.
Galatians 2:3 in Tenharim 3 Emo ore nhomonhi'ig̃ame ojipe'g̃a oko orepyteri pe henduva orenhi'ig̃a. “Ore ko peirũa. Orojiko ore Jesus Cristo'ga rehe pe javijitehe,” ei g̃a o'mbero. Uhu reki g̃a ore pyri tihepia ti g̃andeaporog̃ita javo. “Maranuhũ g̃a ndekoi?” ei g̃a. “Marã g̃a piro'yramo Moisésva'ea remimbo'eagwera hugwi ojikoty'aro g̃waramo Jesus Cristo'ga pavẽi?” ei g̃a ojohupe. Nurã g̃a ei ore ve: “Po nhande niandepiro'yi te Moisésva'ea remimbo'eagwera hugwi. Tihendu katu pa po nhande a'ea hamo,” ei g̃a ore ve. “Ehepia te Tito'ga,” ei g̃a, “Paulo'garupive'ga. Ga ko Gréciapeve'ga. Nhandere'yja'ga rũi ko ga judeu'ga rũi,” ei g̃a ore ve. “Pekytiuka ti garakwanha pira a'ero ga mongovo nhande ja. Nahã po ti pe Moisésva'ea nhi'ig̃a po'rui nehẽ,” ei g̃a ore ve novĩa. G̃a nomombe'ui a'itituhẽva'ea. Nurã ore ndorokoi'i'i g̃anhi'ig̃a rupi g̃a erame ore ve. “Po ti nhande rekoi g̃anhi'ig̃a rupi, a'ero po ti ojipe'g̃a heroviari g̃a'mbea nehẽ,” oro'e ore orojohupe. Ndoropotari ore pemoandyandyjuhua. Nurã ore ndorokoi g̃anhi'ig̃a rupi tapekwaha katu ti a'itituhẽva'ea Jesus Cristo'ga mombe'upyryva. Igwete huvihava'g̃a – huvihava'g̃a, e po g̃a g̃a pe. A'ea pe ji nda'ei. A'ereki nanongara pe rũi Tupana'ga ei. Nhandereaporog̃ita pe ga ei. Igwete huvihava'g̃a nde'i ji ve: “Embo'e ti g̃a ojipea rehe.” A'ea g̃a nde'i. “Ekytiuka ti Tito'ga,” a'ea g̃a nde'i ji ve no.
Galatians 2:14 in Tenharim 14 Nahã Pedro'g̃a ndokoa'javi a'itituhẽva'ea rupi Jesus Cristo'ga mombe'ua rupi. Igwete a'ea repiagame ji Pedro'ga movahĩ g̃andovaki. “Nde ko judeu ji javijitehe. Emo judeus'g̃a atyvi reki nhande rekoi ag̃wamo nhaneramonhava'ea atyvi,” a'e ji. “Nhaneramonhava'ea ojikwaku pa jipi. Nhande ki a'e te nhandejikoga g̃waramo Jesus Cristo'ga rehe nhande jikwakupigi a'ero ikwehe,” a'e ji ga pe. “Judeus'g̃arũive'g̃a javijitehe reki nhande rekoi ag̃wamo. Maraname nde euhui kiro judeus'g̃arũive'g̃a pe a'ero? A'ereki nde ere'e g̃a pe: ‘Pejikwaku ti, a'ero po ti ore jihe'ari pe ndehe nehẽ.’ Po ahe nombojikwakuvukari g̃a hamo,” a'e ji Pedro'ga pe ikwehe.
Galatians 5:11 in Tenharim 11 Oro ji, nhiirũ, ji nda'ei tuhẽ ahe ve tojikytiuka ti g̃a javo. I'mbe reki judeus'g̃a ji mombe'gwovo Paulo'ga e'i jupe javo. “‘Tojikytiuka ti g̃a. A'ea pyry Tupana'ga pe,’ ei Paulo'ga,” ei g̃a o'mbero. Ymya ji ei a'ea novĩa. Ag̃wamo ji erame po g̃a ndokote'varuhua'javi ji ve a'ero hamo. A'ereki ahekytia g̃a opota hete. G̃a oko te'varuhu tuhẽ reki ji ve. A'ea'e ko ji jipi: Jesus Cristo'ga omano yva rehe nhande repyga, a'e ji. Pejikoga rehe jate ga rehe po ti Tupana'ga ei pepyry pe javo. Emo ji nda'ei tojikytiuka ti g̃a javo. Ji erame po g̃a nonhimonha'ngaa'javi ji ve hamo ji Cristo'ga manoagwera mombe'urame hamo.
Galatians 6:13 in Tenharim 13 “Pejikytiuka ti hendukatupava Moisésva'ea remimbo'eagwera,” e'i tehe g̃a pe me. G̃a vehevi ki a'e te nohendukatupavi Moisésva'ea remimbo'eagwera no. G̃a opota tehe pekytiukara. Pe kytiukarame po ti g̃a nhimboheteuhui a'ea rehe nehẽ ore tuhẽ g̃a kytiuka javo nehẽ.
Philippians 1:15 in Tenharim 15 Jara'g̃a omombe'u Cristo'ga gweaporog̃itapyryvamo timoirũ ti Paulo'ga javo. A'ereki g̃a ji arõ hete. A'ereki g̃a okwaha jiporavykya. “Tupana'ga omboporavykyuka Paulo'ga tomombe'u katu ti ga Cristo'ga javo,” ei g̃a ji mombe'gwovo. Jara'g̃a ki a'e te omombe'u tehe Cristo'ga gweaporog̃itate'varuhuro g̃waramo. A'ereki g̃a onhimyrõ ji rehe. Nurã g̃a Cristo'ga mombe'ui nhanenhi'ig̃a ti g̃a tohendu javoji. “Paulo'ga ikwahavame koji'i hete po ti hahyramo ga pe nehẽ – perope cadeia pype,” ei g̃a novĩa.
Philippians 2:4 in Tenharim 4 Penhimimbotarimova'ea rehe jate rũi ti peko. Ojipe'g̃a nemimbotarimova'ea rehe ti peko no g̃a nderekokatuavo.
Philippians 3:18 in Tenharim 18 Amombe'umbe'u ko ji pe me ikwehe. A'ea jitehe ji amombe'ua'ja kiro pe me jijehe'gwovo. A'ereki ji ndavy'ari hete ojipe'g̃a ndehe g̃a ndekote'varuhuro g̃waramo. Cristo'ga omano yva rehe ikwehe tamombo ti g̃andekote'varuhua javo. Emo g̃a ndopohiri okote'varuhua hugwi onhimongyavo imbokwahye'yma Cristo'ga manoa ojihe.
Colossians 2:23 in Tenharim 23 Ojipe'g̃a g̃anemimbo'ea renduvypyrame po g̃a ei: “Pyry g̃anemimbo'ea. Okwaha hete g̃a Tupana'ga mboheteavo,” e po g̃a. Ikwahave'yma g̃a ei a'ea g̃anemimbo'ea renduva. Tiruahũ reki g̃anemimbo'ea. A'ereki g̃wemimbotarimova'ea rehe g̃a oko nahanahã ahe ombohete Tupana'ga javo. Tupana'ga mbohete tehe reki g̃a. Tupana'ga remimbotarimova'ea rehe rũi g̃a ndekoi. G̃anemimbo'ea renduvame po g̃a ei: “Pyry g̃anemimbo'ea g̃a erame: ‘Ahe nonhimbohetei hamo’,” e po g̃a. Ndapyryvi reki g̃anemimbo'ea. A'ereki g̃a onhimbohete reki javo. G̃anemimbo'ea renduvame po g̃a ei: “Pyry g̃anemimbo'ea g̃a erame: ‘Ojipejipea pe ahe tonhimomirana onhimondoheteavo onhi'ig̃a rupi. Ahe ndo'ui g̃wig̃wia ojipea no.’ Nahanahã g̃anemimbo'ea pyryva'ea,” e po g̃a henduva. Tiruahũ reki g̃anemimbo'ea. A'ereki a'ea rupi okorame ahe nonhia'ngukatui ojirekokatue'yma. A'iti a. Ndatekwava'javi g̃anemimbo'ea rehe. A'ereki g̃anemimbo'ea nomombigi aherekote'varuhua.