James 3:6 in Secoya 6 Ja̱je paꞌina, tse̱meño cato toaje̱ paꞌio, coꞌaye ne tuture ti̱mësicoa. Ja̱je paꞌiopi mai ca̱përe paꞌio siꞌa ca̱pë coꞌaye neñe paꞌiji, cuiꞌne siꞌa mai paꞌi maꞌaje coꞌa deꞌhuacoa, mëna tutupi i̱oni paꞌi doꞌire.
Other Translations King James Version (KJV) And the tongue is a fire, a world of iniquity: so is the tongue among our members, that it defileth the whole body, and setteth on fire the course of nature; and it is set on fire of hell.
American Standard Version (ASV) And the tongue is a fire: the world of iniquity among our members is the tongue, which defileth the whole body, and setteth on fire the wheel of nature, and is set on fire by hell.
Bible in Basic English (BBE) And the tongue is a fire; it is the power of evil placed in our bodies, making all the body unclean, putting the wheel of life on fire, and getting its fire from hell.
Darby English Bible (DBY) and the tongue [is] fire, the world of unrighteousness; the tongue is set in our members, the defiler of the whole body, and which sets fire to the course of nature, and is set on fire of hell.
World English Bible (WEB) And the tongue is a fire. The world of iniquity among our members is the tongue, which defiles the whole body, and sets on fire the course of nature, and is set on fire by Gehenna.{Gehenna is a name that describes a burning Hell with rotting bodies and unclean things in it}
Young's Literal Translation (YLT) and the tongue `is' a fire, the world of the unrighteousness, so the tongue is set in our members, which is spotting our whole body, and is setting on fire the course of nature, and is set on fire by the gehenna.
Cross Reference Matthew 5:22 in Secoya 22 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare yëꞌëpi cayë, coa yoꞌjeire pë̱isiquëje̱ i̱ pë̱isi doꞌire sa̱iñe paꞌina. Ña deꞌhua cua̱ñoñe paꞌiji cuiꞌne yoꞌjeire tea ju̱ꞌiquëreje̱ i̱ tea ju̱ꞌi doꞌire sa̱iñe paꞌina, ca tëji ëjaohuaꞌipi ña deꞌhuaye paꞌiji. Cuiꞌne yoꞌjeire huesë ai caquë cato toa yejana saiyere paꞌiji.
Matthew 12:24 in Secoya 24 Ja̱je cajëna, fariseohuaꞌipi asani cahuë: “Iquë cato huatiohuaꞌire eto saoji, i̱ohuaꞌi ëjaë Beelzebú tuture hueꞌequëpi.”
Matthew 12:32 in Secoya 32 Cuiꞌne yëꞌë Pa̱i Mamaquëni coꞌaye casicohuaꞌireje̱ sa̱i deꞌhuaye paꞌiji. Ja̱je paꞌiquëtaꞌare Maijaꞌquë joyore sa̱ñope casicohuaꞌire sa̱i deꞌhuacaiye peoji.
Matthew 15:11 in Secoya 11 Yëꞌopoja̱ꞌa cacaye cato pa̱ire coꞌa deꞌhua maꞌñe aꞌë. Coa ai jerepa pa̱ire coꞌa deꞌhuaye cato yëꞌopopi etaye aꞌë.”
Mark 7:15 in Secoya 15 Siꞌaye ë̱mëjeꞌepi se cacaye cato pa̱ire coꞌaye ne maꞌñe aꞌë. Sa̱ꞌnahuë joyopi coꞌaye etaye aꞌë, pa̱ire coꞌaye siꞌsi neñe.
Mark 7:20 in Secoya 20 Cuiꞌne pa̱i joyopi etaye aꞌë, coꞌaye neñe.
Mark 14:55 in Secoya 55 Maijaꞌquë huëꞌe ñacaicohuaꞌi ëjaohuaꞌi cuiꞌne pa̱i yoꞌoye ca tëji ëjaohuaꞌire papi Jesure ja̱je yoꞌoquëre papi cayere coꞌereña, asani huani je̱oñere cajë. Ja̱je coꞌejëtaꞌa ti̱ꞌañe pa̱reña.
Luke 16:24 in Secoya 24 Ja̱ maca ñani cuipi: ‘Jaꞌquë Abraham, yëꞌëre oi ñajëꞌë. Ai yoꞌoyë. Jëjo saojë̱ꞌë, Lázarore ocore i̱ moño sa̱ꞌnihuëna neni dani sësëye yëꞌë tse̱meñona ne huasoja̱quë. Ai yoꞌoyë, yëꞌë toaseꞌepi paꞌina.’
Acts 5:3 in Secoya 3 I̱siquëna, Pedropi capi: “¿Ananías i̱que doꞌire huati ëjaë mëꞌë joyona cacaëꞌni yeja doꞌi sa̱isi curire mëꞌëpi yequere deꞌhuani yequere i̱siquë siꞌaye i̱siyë caquë deꞌo joyore cosoja̱quë caquë?
Acts 6:13 in Secoya 13 Ja̱je yoꞌojë cuiꞌne coa cosoja̱ꞌcohuaꞌireje̱ nesicohuaꞌipi ñeje cahuë: “Maijaꞌquëre se̱ huëꞌere iquë ai sa̱ñope caquë api cuiꞌne cua̱ñeseꞌeje̱ sa̱ñope caquë api.
Acts 20:30 in Secoya 30 Yequeje̱ ja̱re mësaru acohuaꞌipi cosoyere yeꞌyajë yoꞌoja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë sehuosicohuaꞌipi i̱ohuaꞌini tuija̱jë cajë.
Romans 3:13 in Secoya 13 Ja̱je paꞌina, siꞌaohuaꞌi tërëhuë̱a cato pa̱ire ta̱sico deꞌhua si̱omaꞌcoje̱ paꞌio, coa nejo cocare etaye. Siꞌaohuaꞌi tse̱meñoapi coa cosoyë. A̲ña tsi̱maje paꞌyepi siꞌaohuaꞌi yëꞌopo̱a paꞌiyë.
Romans 16:17 in Secoya 17 Maijaꞌquë doꞌijë se̱ñë, mësarute. Deꞌhua ñajë paꞌijë̱ꞌë, yequë tsëcapë aꞌë cajë yoꞌoye, cuiꞌne ne ta̱oñe necohuaꞌire. Ja̱je yoꞌoye cato mësaru caseꞌere sa̱ñope yoꞌoye aꞌë. Ja̱ohuaꞌire tsiomaꞌpë paꞌijë̱ꞌë.
2 Corinthians 11:13 in Secoya 13 Ja̱ohuaꞌi cato Cristo jëjo daocohuaꞌirepa peoye coa i̱ jëjo daocohuaꞌije̱ paꞌiohuaꞌi deꞌoni cosojë yoꞌocohuaꞌi aꞌë.
Ephesians 5:3 in Secoya 3 Ja̱je paꞌina, yure Maijaꞌquë acohuaꞌi paꞌiye sëte nomiohuaꞌi paye coca caye ti camaꞌpë paꞌijë̱ꞌë, cuiꞌne siꞌa siꞌsi yoꞌo cocare cuiꞌne siꞌaye pa ëaye nëi cocare ti camaꞌpë paꞌijë̱ꞌë.
Colossians 3:8 in Secoya 8 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare yure mësarupi siꞌaye iyere je̱ocojë̱ꞌë, pë̱tire, ëa ña huesëyere, coꞌayere yecohuaꞌire tea ju̱ꞌijë tutu cayere, cuiꞌne mësaru yëꞌopopi siꞌsi coca cayere.
2 Thessalonians 2:9 in Secoya 9 Iquë coꞌaquërepa cato Satanás co̱caiyepi yoꞌoquëpi daija̱ꞌquë api, siꞌa huati tutu paquëpi, cuiꞌne pa̱i yoꞌo ti̱ꞌa maꞌñe coꞌa tutupi yoꞌo i̱ñoquëpi.
Titus 1:11 in Secoya 11 Ja̱je cosocohuaꞌire ai ë̱seye paꞌiji, yeꞌyamaꞌpë paꞌija̱ꞌcohuaꞌire, coa curiquëre neñuꞌu cajë i̱ohuaꞌi tayo yeꞌyayepi jai tsëcapë̱a paꞌicohuaꞌire siꞌaohuaꞌire ti̱ñe yoꞌoyena yeꞌyacohuaꞌire.
James 2:7 in Secoya 7 Cuiꞌne ja̱ohuaꞌipi yëquë mësarute deꞌo hueꞌyosi mamirepa Jesure coꞌaye sa̱ñope cacohuaꞌi aꞌë.
2 Peter 2:1 in Secoya 1 Israel pa̱i Maijaꞌquëre quëacaicohuaꞌipi paꞌiyë, cacohuaꞌi. Coa cosocohuaꞌi paꞌa̱huëꞌë. Ja̱je cuiꞌne mësaru acohuaꞌije̱ yeꞌyacohuaꞌipi coa cosocohuaꞌi paꞌija̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. Ja̱ohuaꞌipi yahuerepa i̱ohuaꞌi coꞌaye cuasayere yeꞌyacohuaꞌi aꞌë nejo cocare. Ja̱je yoꞌojëtaꞌa i̱ohuaꞌire huasosi ëjaëni coa caquë api caja̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. Ja̱je ca doꞌire i̱ohuaꞌire ai esa nejoñepi ti̱tasipi.
2 Peter 3:3 in Secoya 3 Cuasajë̱ꞌë, iyere: Tëji muꞌseña cato i̱ohuaꞌi yëyeje̱ paꞌye coꞌayere yoꞌocohuaꞌipi daija̱ꞌcohuaꞌi aꞌë. Ja̱ohuaꞌipi cueꞌcue yëꞌopi, se̱jaꞌcohuaꞌi aꞌë: “Me neoꞌni, yure Cristo dasiꞌi ca nëoseꞌe”, mai aipë maña ju̱ju satoje̱ yeja deꞌhua maca acoje̱ paꞌiopi nëio caraja̱ico iye yeja.
3 John 1:10 in Secoya 10 Ja̱je paꞌina, yëꞌëpi ja̱rona saisiquë pani sa̱ñope yoꞌoyere caja̱ꞌquë aꞌë, yëquë yoꞌo maꞌñere coa cosoquë coꞌaye sa̱ñope caquëre. Ja̱seꞌe camaꞌë cuiꞌne Maijaꞌquë doꞌijëpi ti̱ꞌacohuaꞌireje̱ daijë̱ꞌë camaꞌë yoꞌoji. Cuiꞌne yecohuaꞌipi i̱ohuaꞌi huëꞌena saye yëcohuaꞌireje̱ samaꞌpë paꞌijë̱ꞌë caquë ë̱sequë yoꞌoji. Cuiꞌne tsiꞌsisi hue̱ꞌñana eto saoquë yoꞌoji, i̱ohuaꞌi huëꞌena saye yëcohuaꞌire.
Jude 1:8 in Secoya 8 Ja̱je yoꞌoseꞌe asajëtaꞌa iye cosojë yeꞌyacohuaꞌi, coa huëo ca̱iseꞌeje̱ paꞌyere paꞌijë siꞌsi neñë, i̱ohuaꞌi ca̱pë. Cuiꞌne siꞌa ëjaohuaꞌi cuiꞌne i̱ohuaꞌi cua̱ñeseꞌe coejë mai sehuosicohuaꞌi ëjaohuaꞌireje̱ caꞌramaꞌpë sa̱ñope coꞌayere cajë paꞌiyë.
Jude 1:15 in Secoya 15 siꞌa pa̱ire tsiꞌsoni i̱ohuaꞌi yoꞌoseꞌere ña deꞌhuasiꞌi caquë, cuiꞌne siꞌaohuaꞌire coꞌacohuaꞌire nejoñe paꞌiji ca huesosiꞌi caquë, ja̱ohuaꞌipi coꞌayere yoꞌojë paꞌi doꞌire, cuiꞌne Maijaꞌquëre sa̱ñope pë̱ijë ca doꞌire caquë.”
Revelation 2:14 in Secoya 14 Ja̱je paꞌiquëtaꞌare mëꞌëre aꞌri maña sa̱ñope caye payë: Ja̱rote mëꞌë payë, teꞌohuaꞌiseꞌere Balaam yeꞌyaquë paꞌiseꞌere je̱oñe coecohuaꞌire. Ja̱ëpi Balacre yeꞌyapi, Israel pa̱ire ne ta̱ojaquë caquë. Cuiꞌne pa̱i deꞌhuasi diusure i̱sisi huaꞌi a̱iñe deꞌoji, cuiꞌne nomiohuaꞌire coa yoꞌoroja̱iñe deꞌoji cajë̱ꞌë caquë, yëhuoquë paꞌa̱jiꞌi.
Revelation 12:9 in Secoya 9 ja̱ maca jai pëꞌëje̱ paꞌire cuiꞌne i̱ hui̱ñaohuaꞌire yejana je̱o to̱huë, tsoe hue̱ꞌña a̱ñare, huati cuiꞌne Satanás hueꞌequëre, siꞌa yeja pa̱ire cosoquëre.
Revelation 13:1 in Secoya 1 Jai tsiaya mejahuëre nëcaquë ñahuë, jai tsiayapi huajëyaꞌye paꞌipi etani tu̱maquëna, siete si̱opë̱a, cuiꞌne diez ca̱johuëa quëꞌipi, ca̱johuëa ñape maro pu̱ꞌiñe pajiꞌi, cuiꞌne i̱ si̱opë̱are Maijaꞌquëre cueꞌcuejë Maijaꞌquë mamire sëoseꞌere hueꞌeye pajiꞌi.
Revelation 13:14 in Secoya 14 Duꞌru macarepa etasiquë huajëyaꞌye paꞌi ña hue̱ꞌñana yoꞌo i̱ño ja̱ꞌñe i̱siseꞌepi yoꞌoquë iye yeja paꞌicohuaꞌire cosopi. Cosoquë cua̱ñepi, duꞌru etasiquëje̱ paꞌire nejëꞌë caquë, huaꞌti totasiquëtaꞌa ja̱ yëꞌtaꞌa huajëquë paꞌiyeje̱ paꞌire.
Revelation 18:23 in Secoya 23 Toa tsë̱ꞌipë miañeje peoja̱ꞌcoa, mëꞌëre. Cuiꞌne huejajëna, pa̱i tsiꞌsi hue̱ꞌñapi pi̱siyeje̱ peoja̱ꞌcoa, mëꞌë coꞌamaña iye yeja jerepa paꞌiohuaꞌi paꞌisicohuaꞌitaꞌare, cuiꞌne mëꞌëje iye yeja pa̱ire mëꞌë dahuë yoꞌoyepi coa cosoco nesicotaꞌare.”
Revelation 19:20 in Secoya 20 Ja̱ë huajëyaꞌye paꞌi cato tse̱a cua̱ñosiquë pajiꞌi, coa cosoquë quëaquë ja̱ꞌre co̱ni, i̱ ña hue̱ꞌñana jaiye pa̱i yoꞌo ti̱ꞌa maꞌñere yoꞌo i̱ñosiquë ja̱ꞌre. Ja̱ yoꞌo i̱ñoñejaꞌa quëaquë pa̱ire cosopi, huajëyaꞌye paꞌi mami toya cua̱ñosicohuaꞌini, cuiꞌne i̱je paꞌire deꞌhuasiquëre sihuajë yoꞌosicohuaꞌini. Ja̱ maca, huajëyaꞌye paꞌire, cuiꞌne coa cosoquë quëaquë paꞌisiquëre tse̱ani ja̱ huajëcohuaꞌini toa jairana azufre tsë̱ni nëcasicona, je̱o dëo cua̱ñohuë.