Cross Reference Matthew 13:52 in Nadeb 52 Ti m' Jesus ky hadoo sa hã: —P'op Hagä Do ky n'aa jaw'yyk do ma mehetëk doo, hỹ pong jé hawät do bag'ããs do ky n'aa hã na-ããj hẽ ma kamet'ëëg wät doo, tób danäh ta tób bä naa ky n'aa gebah do manyyh do hadoo ta wób hã tametëëh hyb n'aa. Ta gawakõ gó naa, aj'yy manyyh ky n'aa gebah do tenäm do paah. Ky n'aa gebah do papuuj hedoo do tamanyyh ta mahang, ky n'aa gebah do pooj nä ta mahang —näng mäh.
Matthew 26:28 in Nadeb 28 —Majyw ỹỹ ỹ anoo do ỹ dajëp noo gó heen n'aa hahỹỹh. Papuuj sahõnh hã P'op Hagä Do ky n'aa enooh do tii kä. Hỹ jawén majyw ỹ hyb n'aa ji tagadoo P'op Hagä Do ky däng. Hajõk do sa hyb n'aa takan'oo däk majyw ỹỹ, ỹ dajëp noo gó, nesaa do sa h'yyb gó hanäng do kawug hõm hyb n'aa —näng mäh.
Mark 14:24 in Nadeb 24 Ti m' taky hadoo sa hã: —Majyw ỹỹ, ỹ anoo do ỹ dajëp noo gó hajõk do sa hyb n'aa heen n'aa hahỹỹh. Papuuj sahõnh hã P'op Hagä Do ky n'aa enooh do tii kä. Hỹ jawén majyw ỹ hyb n'aa ji tagadoo P'op Hagä Do ky däng —näng mä ta kyyh sa hã.
Luke 22:20 in Nadeb 20 Ti hadoo ẽnh, rabawëh, rabawa do jawén paa bä, Jesus bado däk ẽnh uwa bëëh hood, ti m' taky hadoo: —Majyw ỹỹ, ỹ anoo do ỹ dajëp noo gó bë hyb n'aa heen n'aa hahỹỹh. Papuuj sahõnh hã P'op Hagä Do ky n'aa enooh do tii kä. Hỹ jawén majyw ỹ hyb n'aa ji tagadoo, P'op Hagä Do ky däng —näng mä Jesus.
John 5:21 in Nadeb 21 Dejëp do genä bong, Ee an'oo bä. Rabedëb had'yyt doo kä, tanoo. Ti hadoo né ỹỹh, P'op Hagä Do T'aah, ỹ anoo rabedëp, ỹ h'yyb däng do sa hã.
John 6:63 in Nadeb 63 P'op Hagä Do Sahee ti ji h'yyb tym hed'ëëp doo. Ji daaj hẽ ji hejój me dooh ji hajaa péh. P'op Hagä Do Sahee hã naa né hẽ ti ta ti këh ỹỹ, bë hã ỹ her'oot doo, hỹ pong jé, P'op Hagä Do pa ji edëb had'yyt hẽ hanoo doo. Te hub né hẽ këh ỹỹ.
Romans 1:5 in Nadeb 5 Jesus hyb n'aa P'op Hagä Do ky enyym wë ỹỹ. Ta hyb n'aa, hã ỹ taban'oo däk na-ããj hẽ Jesus mejũũ do ỹ bahadoo hyb n'aa, Judah buuj nadoo do mahang ta ky n'aa ỹ maher'oot hyb n'aa, ta hã rah'yy ka'eeh do hyb n'aa Jesus raky daheeh hyb n'aa kä.
Romans 2:27 in Nadeb 27 Jé P'op Hagä Do ky n'aa jaw'yyk do ky daheeh doo, ta masuuj noo byyh kanahõg né paawä, bë da taky n'aa etyy P'op Hagä Do matym gó. Bë tawén ky n'aa etyy da, bë ky nadaheeh do hyb n'aa P'op Hagä Do ky n'aa jaw'yyk doo, bë hapëë né paawä ti ta ky n'aa jaw'yyk doo, anyy né paawä bë hã na-ããj hẽ ji masuuj noo byyh kahõk do heen n'aa.
Romans 3:20 in Nadeb 20 Ti hyb n'aa, P'op Hagä Do ky n'aa jaw'yyk do mejũũ do ji moo wät do hã, dooh da baad hadoo pé P'op Hagä Do matym gó. Tii d' tawén hadoo, P'op Hagä Do ky n'aa jaw'yyk do Mosees hã kan'oo däk do hã ji h'yy kadaw'uuh nesaa do ji h'yyb gó hanäng do hã.
Romans 4:15 in Nadeb 15 Dooh Mosees ky n'aa jaw'yyk do ji ky daheeh do hyb n'aa P'op Hagä Do ky n'aa enooh do ji gadoo ỹ wén näng, nesaa do hã Mosees ky n'aa jaw'yyk do ji taky n'aa etyy do hyb n'aa. Ji tawén ky n'aa etyy, baad ji nahajaa do hyb n'aa ji ky dahé bä. Tanyy bä ky n'aa jaw'yyk doo, ji ky nadahé had'yyt hẽ né hẽ ta mahang.
Romans 4:17 in Nadeb 17 Tii da né hẽ takerii däk P'op Hagä Do kyyh Abaraãm hã: “Hajõng häj n'aa buuj sa yb da õm ỹ an'oo bä”, näng mäh. Ër yb né hẽ ti Abaraãm, P'op Hagä Do Abaraãm h'yy kaha'eeh do matym gó. Ti né hẽ P'op Hagä Doo, dejëp do hed'ëëp doo. Ti né hẽ ky n'aa enooh badoh nä doo.
Romans 7:6 in Nadeb 6 Hỹỹ kä, ër dajëb wät do hyb n'aa Mosees ky n'aa jaw'yyk do ër tamesoo do paa hã, dooh Mosees ky n'aa jaw'yyk do ër hã tamejõ wäd bä. Papuuj gó P'op Hagä Do wë ër moo bok hỹỹ kä, ta Sahee ër tah'yyb mahũũm do hyb n'aa. Dooh pooj jé ji bahed'oo doo da, ky n'aa jaw'yyk do hã takerii däk doo da tado wäd bä, P'op Hagä Do wë ër moo bok doo.
Romans 7:9 in Nadeb 9 Pooj jé, Mosees ky n'aa jaw'yyk do mejũũ do hã ỹ h'yy ganahoot nä bä, dooh ỹ hyb n'aa p'eed bä ỹ bawät doo. Ta jawén, ta ky n'aa jaw'yyk do ỹ bahapäh bä kä, nesaa do banyy däg kän hëp ỹ tym gó.
Romans 8:2 in Nadeb 2 Banesaa hẽnh ër tawén ky n'aa nety wät, P'op Hagä Do Sahee hejój, ji edëb heh'äät do hanoo doo, ër tabedëëb wät do hyb n'aa nesaa do ji moo hew'ëët do hejój mahä̃nh, dajëb mahä̃nh na-ããj hẽ. Kristo Jesus hyb n'aa tii d' tabad'oo.
1 Corinthians 3:5 in Nadeb 5 Jaa Aporos bë hã péh, jaa ỹ bë hã péh, bë p'ãã kajew'ëës doo? P'op Hagä Do karom ub ãã ti hỹỹh. Ãã hyb n'aa, ãã ma metëëk do hyb n'aa, bë h'yy kae däg kän Jesus Kristo hã. Ãã moo bok P'op Hagä Do anoo do ãã hã. Hã ỹ tanoo do ỹ moo wät, Aporos hã tanoo do tamoo wät.
1 Corinthians 3:10 in Nadeb 10 Hã ỹ taky enyym do hyb n'aa P'op Hagä Do an'oo däk hã ỹỹ, pä s'ëëb me tób tahem'aa do sa wahë n'aa hado däk ỹ bahadoo hyb n'aa. Pä tób hejój n'aa ỹ at'ëëg sëëk do hadoo. Ti jó ta wób ratamaa sëëk do hadoo tób. Ỹ du doo do hã ramoo bok ỹ hanäng pé. Taw'ããts hẽ sahõnh hẽ baad rahyb n'aa matakëë nyy da tób hadoo do hã ramoo bok.
1 Corinthians 11:25 in Nadeb 25 Ti hadoo ẽnh, rabawëh, rabawa do jawén paa bä, Jesus bado däk ẽnh uwa bëëh hood ti m' taky hadoo: “Majyw ỹỹ, ỹ anoo do ỹ dajëp noo gó heen n'aa hahỹỹh. Papuuj sahõnh hã P'op Hagä Do ky n'aa enooh do tii kä. Hỹ jawén majyw ỹ hyb n'aa ji tagadoo P'op Hagä Do ky däng. Hahỹ bë eëg had'yyt bä hỹ jawén, tii d' bë bad'oo ỹ bë hyb n'aa esee hyb n'aa”, näng mä Jesus.
1 Corinthians 12:28 in Nadeb 28 Jesus Kristo hã h'yy ka'eeh do sa mahang P'op Hagä Do banoo, pooj jé Jesus mejũũ do rabad'oo doo. Ta jawén ta ky n'aa herot doo. Ta jawén ta ky n'aa ma mehetëk doo. Ta jawén rapehuunh do haj'aa doo, ta wób rabaheso hajaa doo, ta wób masa doo, ta wób h'yyb mahũũm n'aa hedoo doo, kyy wób ji h'yy kanadaw'uuh do hajaa her'oot do na-ããj hẽ.
1 Corinthians 15:45 in Nadeb 45 Hahỹỹ da takerih doo gó: “Jããm pooj jé aj'yy, Adãw, hedëb gëët doo.” Tagadëëg ub Adãw hedoo doo, Kristo, ji edëp do hanoo do Sahee hado däk tii.
2 Corinthians 3:7 in Nadeb 7 P'op Hagä Do bag tak'ëp gabarëëh do mahang ta ky n'aa jaw'yyk do kajaa, pä gatsebak do hã kerih do paah. Dajëb hã ji taky n'aa ety né paawä, gabarëëh do mahang takajaa. Tak'ëp gabarëëh do hyb n'aa, dooh paa m' Isaraéw buuj rahaja bä bäp peej Mosees mamets rahegãã bä ta ky n'aa jaw'yyk do tagadoo noo gó, gabarëëh do ta mamets hã kametëëh do kahäj né paawä.
2 Corinthians 3:9 in Nadeb 9 Ti hyb n'aa kä, baad ub tado bä paa P'op Hagä Do ky n'aa jaw'yyk doo, dajëb hã ji taky n'aa ety né paawä, tak'ëp tii bä ta bahä̃nh baad ub, tabahetsooh hỹỹ kä papuuj taky n'aa enooh doo kä, baad däg ji h'yyb tym P'op Hagä Do matym gó hanoo doo.
2 Corinthians 3:14 in Nadeb 14 Ta bag gabarëëh do Isaraéw buuj rahapëë né paawä ti noo gó, dooh m' rah'yy kadawuung bä, dooh m' rah'yy gah'ood bä. Da hẽ na-ããj nä, pooj jé P'op Hagä Do ky n'aa enooh do kerih do kaner'oot bä, kajesuu do hadoo sa h'yyb, rah'yy kanadaw'uuh hyb n'aa ta hã. Jããm hẽ Kristo hã ji h'yy kae bä takado hõm ta ti ji h'yy kajasuu do hadoo do paah.
2 Corinthians 5:18 in Nadeb 18 P'op Hagä Do hanaa sahõnh hẽ ta tii. Ti né hẽ ti P'op Hagä Doo, Kristo hyb n'aa p'aa hẽnh ta wë ër tagadoo doo, ta majĩĩ ër nahado wät hyb n'aa, ta najiis ër bahado däk hyb n'aa kä. P'op Hagä Do anoo ãã hã, ta wób ãã maher'oot hyb n'aa ta ti ky n'aa hanäm doo.
Galatians 3:10 in Nadeb 10 Tii d' nado sahõnh hẽ tii, Mosees ky n'aa jaw'yyk do raky daheeh do hã daab 'yyp doo. Ky n'aa kawas'ee däk tii. Tii d' né hẽ P'op Hagä Do kyy kerih do her'oot ti ky n'aa: “Ky n'aa kawas'ee däk sahõnh hẽ ajyy, ỹỹj, sét né paawä resõõts bä sahõnh hẽ P'op Hagä Do ky n'aa jaw'yyk doo gó kerih do mahang. Sét nuu me né paawä resõõts hõm bä, raky n'aa kawas'ee däk da”, näng kerih doo.
Galatians 3:21 in Nadeb 21 Ti hyb n'aa kä, P'op Hagä Do ky n'aa jaw'yyk do h'yy kawareem g'eeh pooj jé taky n'aa enooh do paa hã? Dooh! Dooh ta hã tah'yy kawareem bä. P'op Hagä Do ky n'aa jaw'yyk do haja bä paawä ji edëb had'yyt do ji hã tan'oo bä, tii bä kä baad ër bahado däg né hẽ paawä P'op Hagä Do matym gó ta ky n'aa jaw'yyk do ër ky daheeh do hyb n'aa.
Ephesians 2:1 in Nadeb 1 Bëëh, dejëp do hadoo bë h'yyb tym p'ooj ub P'op Hagä Do hã, tamejũũ do bë ky nadaheeh do hyb n'aa, baad nadoo do bë moo bok do hyb n'aa na-ããj hẽ.
Ephesians 2:5 in Nadeb 5 ër tabedëëb wät hadoo Kristo sii ër dejëp do hadoo noo gó. Dajëp hadoo paa ëër, P'op Hagä Do mejũũ do ër ky nadaheeh do hyb n'aa. (Jããm hẽ bë hã taky enyym do hyb n'aa bë tawén edëëb wät nesaa do mahä̃nh. Dooh bë hanaa tado bä tii.)
Ephesians 3:7 in Nadeb 7 P'op Hagä Do ky enyym do hyb n'aa wë ỹỹ, ta hejój hã ỹ tabanoo do hyb n'aa, hã ỹ taban'oo däk ta ti ky n'aa hanäm do panäg n'aa ỹ bahadoo hyb n'aa.
Ephesians 4:11 in Nadeb 11 Ti né hẽ ti ta wób hã tabanoo ta mejũũ do rabahadoo hyb n'aa. Ta wób hã tabanoo P'op Hagä Do Sahee sa hã metëëh do her'oot doo. Ta wób hã tabanoo ta panyyg hanäm do jé pad'yyt hẽ rabaher'ood hõm hyb n'aa. Ta wób hã tabanoo Jesus hã h'yy ka'eeh do sa hagã n'aa, sa ma matëg rabahadoo hyb n'aa.
Colossians 1:25 in Nadeb 25 Kristo hã h'yy ka'eeh do sa masa n'aa ỹ bahado däk, hã ỹ P'op Hagä Do banoo do hyb n'aa baad ub sahõnh hẽ ta kyyh bë hã ỹ ma metëëk hyb n'aa.
1 Timothy 1:11 in Nadeb 11 Baad hadoo do ky n'aa ỹ hanäng doo, baad tabadäng P'op Hagä Do ky n'aa hanäm do hã. Ti né hẽ ta T'aah ky n'aa hanäm do P'op Hagä Do anoo hã ỹỹ, ỹ metëëk hyb n'aa ta wób sa hã. P'op Hagä Doo, baad had'op doo, ër weh'ëëh do ky n'aa né tii.
1 Timothy 4:6 in Nadeb 6 Ta ti ỹ mejũũ doo, Jesus hã h'yy ka'eeh do sa hã mama met'ëëg bä, Kristo Jesus karom baad hadoo do hado däk da õm. A h'yyb hejój n'aa Jesus ky n'aa ër ky daheeh doo. A h'yyb hejój n'aa baad hadoo do ky n'aa maky daheeh doo.
2 Timothy 1:11 in Nadeb 11 P'op Hagä Do ỹ tasëëw hõm, ta ti ky n'aa rod, Jesus mejũũ do na-ããj hẽ ỹ bahadoo hyb n'aa, ỹ ma metëëk hyb n'aa ta ky n'aa.
Hebrews 7:22 in Nadeb 22 Ky kaneh'ỹỹt doo me Jesus hã P'op Hagä Do ky däng do hyb n'aa, pooj jé Mosees hã taky n'aa enooh do bahä̃nh baad ub hỹỹ kä ta tyw n'aa papuuj P'op Hagä Do wë ji tamahũũm doo, ji hã P'op Hagä Do ky n'aa enooh doo. Jesus hyb n'aa takaja däk né hẽ ji hã P'op Hagä Do ky n'aa enooh doo.
Hebrews 8:6 in Nadeb 6 Baad ub né paawä sa ky n'aa rod Rewi häd näng do panaa ramoo bok doo, tak'ëp baad ub ti bahä̃nh Jesus ër ky n'aa rod moo wät doo. Tii d' tawén hadoo, ta tyw n'aa papuuj ta hyb n'aa P'op Hagä Do wë ër kajaa Jesus anoo doo, p'ooj ub Mosees sa sii P'op Hagä Do kaner'oot do bahä̃nh do hyb n'aa. Tak'ëp baad ub ti bahä̃nh na-ããj hẽ ër hã taky n'aa enooh doo.
Hebrews 9:15 in Nadeb 15 Ta ti hyb n'aa kä, Kristo né hẽ ti ta tyw n'aa papuuj P'op Hagä Do wë gasëëts hõm doo, P'op Hagä Do asëëw hõm do ragadoo hyb n'aa nahänh doo, P'op Hagä Do ky n'aa enooh do sa hã. Tadajëp do me tabedëëb kän tii, Mosees ky n'aa jaw'yyk do sa hã mejũũ do noo gó nesaa do ramoo bok do paa mahä̃nh.
Hebrews 12:24 in Nadeb 24 Ta tyw n'aa papuuj P'op Hagä Do ky n'aa enooh do Jesus gasëëts hõm do wë bë kaja kän. Baad ta majyyw ër h'yyb tym tabenyyw däk. Abéw majyyw nahado, k'ããts gó naa P'op Hagä Do hã tabetsẽẽ P'op Hagä Do babaanh hyb n'aa ta säm. Jesus majyyw etsẽẽ hadoo P'op Hagä Do hã tamabaan hõm hyb n'aa sahõnh hẽ nesaa do ër moo bok do paah.
Hebrews 13:20 in Nadeb 20 Ỹ karẽn P'op Hagä Doo, h'yyb nyyw ji hã hanoo doo, bë hã tabanoo sahõnh hẽ baad hadoo doo, takarẽn do bë bahajaa bë moo bok hyb n'aa. Ỹ karẽn Jesus Kristo hyb n'aa tamoo wät ër h'yyb gó tagen'aak doo. Ta tyw n'aa papuuj nahänh do P'op Hagä Do ky n'aa enooh do paa Jesus majyyw gasëëts hõm do hyb n'aa, p'aa hẽnh Jesus ër Wahë N'aa ganä wät dejëp do mahang P'op Hagä Do an'oo bä. B'éé hagã n'aa wahë n'aa heh'äät do ti Jesus. Taw'ããts hẽ Jesus Kristo ër j'aa etsëë had'yyt hẽ. Ỹỹ. Tii d' né hẽ. Taw'ããts hẽ.
1 Peter 3:18 in Nadeb 18 Ta tii d' ỹ wén her'oot, sét nuu me Kristo bahoop dajëb. Kristo, baad had'op doo, baad nadoo do habok do sa hyb n'aa tabahoop dajëb, P'op Hagä Do wë bë tamanaa hyb n'aa. Ta hub radajëëb wät paah. Tii bä taganä wät p'aa hẽnh P'op Hagä Do Sahee an'oo bä.
1 John 1:1 in Nadeb 1 Bë ãã ma erih hahỹỹ hã, sahõnh hẽ tadu dahäng do pooj jé hawät do ky n'aa, P'op Hagä Do Kyyh häd näng do ky n'aa. Ãã maa napäh ta kyyh, ãã hapäh na-ããj hẽ. Baad ãã bahapäh ãã matym me. Ta hã ãã moo däng. Ji h'yyb tym hed'ëëp do ky n'aa né hẽ tii.