Hebrews 13:5 in Macuna 5 Niyerure bʉto tʉo maibesa mʉa. Mʉa rʉcorocõacãti wanʉña mʉa. Dios ĩ gotigore tʉoĩaña mʉa. Ado bajiro gotiñi ĩ: “Mʉare jidicãbicʉja yʉ. Ito yicõri mʉare wagobicʉja yʉ”, yi gotiñi Dios ĩ oca tutina.
Other Translations King James Version (KJV) Let your conversation be without covetousness; and be content with such things as ye have: for he hath said, I will never leave thee, nor forsake thee.
American Standard Version (ASV) Be ye free from the love of money; content with such things as ye have: for himself hath said, I will in no wise fail thee, neither will I in any wise forsake thee.
Bible in Basic English (BBE) Be free from the love of money and pleased with the things which you have; for he himself has said, I will be with you at all times.
Darby English Bible (DBY) [Let your] conversation [be] without love of money, satisfied with [your] present circumstances; for *he* has said, I will not leave thee, neither will I forsake thee.
World English Bible (WEB) Be free from the love of money, content with such things as you have, for he has said, "I will in no way leave you, neither will I in any way forsake you."
Young's Literal Translation (YLT) Without covetousness the behaviour, being content with the things present, for He hath said, `No, I will not leave, no, nor forsake thee,'
Cross Reference Matthew 6:25 in Macuna 25 ’Gaje mʉare ado bajiro gotia yʉ: “¿Ñe bacõri catigʉti yʉ?” ito yicõri, “¿Ñe idicõri catigʉti yʉ?” yi tʉoĩabesa. “¿Ñejʉa sãñacõri ñagʉ̃ti yʉ?” yi tʉoĩabesa. Manire rujeorʉ ñacõri mani baroti, mani idiroti cʉni ĩsi masiguĩji Dios.
Matthew 6:34 in Macuna 34 “¿Jane busuri gaye ñe yigʉ yigʉjada yʉ?” yi tʉoĩa oca jaibesa. Co rʉmʉ rʉyabeto ricati riti bajiroja. Jane busuri oca ñaja mani rãca ñagʉ̃ yiguĩji Dios. Ito bajiri, “¿ñe yigʉ yigʉjada yʉ?” yi tʉoĩa oca jaibesa, yiyijʉ Jesús ĩ rãca riasotirãre.
Mark 7:22 in Macuna 22 Manojo cʉtirã ñabojarãti rocati yama ĩna. Gãjire gajeoni ʉoama. Ñeñarise ñajediro yama ĩna. Rʉoama. Dios ĩ rotirisere cʉdibeama ĩna. Gãjerãre ti tudiama. Gãjerãre bʉsituama ĩna. Ĩna gajeoni rãca, “No yiya mana ña gʉa”, yama ĩna. “Gãjerã rẽtoro masirã ña gʉa”, yama ĩna. Ito yicõri queno tʉoĩabiticõri rocati yama ĩnaõna.
Luke 3:14 in Macuna 14 Surara cʉni ado bajiro ĩre seniĩayijarã: —¿No bajiro gʉa yire ãmoguĩjida Dios? yiyijarã ĩna Juanre. Ĩna ito yija: —Baʉ, masare ĩna rʉcorise ẽmabesa. Ĩnare rʉocõri ĩna rʉcorisere jeyaro ẽmabesa. Ĩnare sẽoro yicõri ĩna rʉcorisere ẽmabesa. Ito yicõri, mʉa moare waja, ʉjarã mʉare ĩna waja yirocõti boca ãmiña. Mʉcana tʉdi ĩnare seni ʉyabesa, yiyijʉ Juan ĩnare.
Luke 8:14 in Macuna 14 Gãjerãma Dios ocare tʉobojarãti adi macãrʉcʉ̃ro gayere bʉto tʉoĩarã yirãji ĩna. Ito bajiro tʉoĩacõri adi macãrʉcʉ̃ro ñeñarise gajeonire cʉni jidicã ãmomenaji ĩna. Ito bajiro ĩna jidicã ãmobeja jota mari wato ote ajeri quedi queado bajiro bajirã yirãji ĩnaõna. Ĩna ñama Diore queno moa ĩsimena.
Luke 12:15 in Macuna 15 Ito yicõri gaje ado bajiro gotiyijʉ Jesús ĩnare: —Queno tʉoĩaña mʉa gãjerã ya gajeoni ʉobe yirona. Gajeoni jairo mani rʉcoja, jabetacã mani rʉcoja cʉni no yibea. Bʉto ñasarise meje ña gajeoni, yiyijʉ Jesús ĩnare.
Luke 16:13 in Macuna 13 ’Cocati mani ʉjarã jʉ̃arãre cʉdi masibea mani. Jʉ̃arã ĩna ñaja sĩgʉ̃re queno ti maicõri, gãjire ti tudirã yirãji mani. Sĩgʉ̃re queno cʉdirã yirãji mani. Gãjire queno cʉdimena yirãji mani. Iti robo bajiroti Diore mani cʉdija, niyerujʉare bʉto tʉoĩamenaji mani. Niyerure riti mani bʉto tʉoĩaja Diore queno cʉdisabea mani, yiyijʉ Jesús ĩ rãca riasotirãre.
Romans 1:29 in Macuna 29 Jeyaro ñeñarise, yi ʉyarã ñama masa. Jeyaro ñeñarise yirãji ĩna. Ado bajiro bajia. Tʉote mʉa. Dios rotirisere tʉo tecõri bʉto ñeñarise yirãji ĩna. Gãji ya gajeoni ãmotirã yirãji ĩna. Gãjire ñeñaro yirona tʉoĩarã yirãji ĩna. Gãji jai bʉsaro ĩ rʉcoja, ĩre ʉorãji ĩna. Sĩarãji ĩna. Gãmeri oca josarãji ĩna. Ito yicõri rocati socarãji ĩna. Ti tudirã yirãji ĩna. Gãjerãre oca menirã yirãji ĩna.
1 Corinthians 5:11 in Macuna 11 “Ado bajirojʉa yiba mʉa”, yirocʉ mʉare goticʉ yʉ. “Jesure tʉorʉ̃nʉgʉ̃ ña yʉ”, yibojagʉti, rocati romiare ajegʉ rãca baba cʉtibeja. Jai bʉsaro bʉjarocʉ rʉogʉre baba cʉtibeja. Ĩna meni rujeorʉre rʉ̃cʉbʉorãre baba cʉtibeja. Rocati rʉocõri oca menigʉ̃ rãca baba cʉtibeja. Mecʉ jaigʉ rãca baba cʉtibeja. Ito yicõri, “Jesure tʉorʉ̃nʉgʉ̃ ña yʉ”, yibojagʉti rinire jaigʉre baba cʉtibeja, yirocʉ mʉare gotisʉocʉ yʉ iti rʉmʉjʉ. Ito bajiro ñeñaro yirã rãca baba cʉtibeja.
Ephesians 5:3 in Macuna 3 Dios ñarã ña mani ĩja. Ito bajiri mani ʉ̃mʉa romiare ajebitirʉja manire. Ʉ̃mʉare ajebesa romia mʉa cʉni. Ñeñarise ñarocõti yibitirʉja manire. Ito yicõri gãji ya gajeonire ti ʉobitirʉja manire. Ñeñaro yibitirʉja manire, “Ñeñaro yirã ñama ĩna”, gãjerã ĩna yibe yirona.
Ephesians 5:5 in Macuna 5 Tʉoya mʉa. Riti mʉare gotia yʉ. Ñeñaro yirã Cristo ñarã meje ñama ĩna. Ito bajiri Dios ĩ rotirojʉ ejamenaji ĩna. No rocati romiare ajegʉ, Dios tʉjʉ ejabiquĩji ĩ. Coriarã Diore mairo rẽto bʉsaro gajeonire mairãji ĩna. Dios ĩ tija ĩre rʉ̃cʉbʉorã meje ñarãji ĩna. Ito bajiri ĩnaõna Dios ĩ rotirojʉ ejamenaji.
Philippians 4:11 in Macuna 11 “Jai bʉsaro ãmoa yʉ”, yigʉ meje ya yʉ. No yʉ ñaro bajiroti yʉ ñaja quena. Yʉ rʉcoja, yʉ rʉcobeja cʉni, “Quena ña”, yi tʉoĩacõri wanʉa yʉ.
Colossians 3:5 in Macuna 5 Ito bajiri adi macãrʉcʉ̃ro ñeñaro mani yirise jidicãgorʉja manire. Rocati romiare yibitirʉja manire. “Isore ãmoa yʉ”, yi tʉoĩabitirʉja manire. Mani ya rujʉna ñeñaro mani yirise jidicãrʉja manire. Gãji ya gajeonire ʉobitirʉja manire. Gajeonire mani tʉoĩa wanʉja, Diore rʉ̃cʉbʉorã meje ña mani.
1 Timothy 3:3 in Macuna 3 Idire queagʉ meje, gãjerã rãca gãmeri tã ãmogʉ̃ meje, ito yicõri niyerure tʉorʉ̃nʉgʉ̃ meje ĩ ñaja quena. Ado robojʉa ĩ bajija quena: Gãjerãre queno yigʉ, oca queno masigʉ̃, ito yicõri niyerure tʉo maibicʉ ĩ ñaja quena.
1 Timothy 6:6 in Macuna 6 Jesucristore mani tʉorʉ̃nʉrise bʉto ñasarise ña. Jairo rʉcomena ñabojarãti Cristore tʉorʉ̃nʉcõri mani wanʉja gajeoni jairã robo bajiro bajia mani.
2 Peter 2:3 in Macuna 3 Ito yicõri mʉa ya gajeoni bʉja ãmorã, mʉare rʉorã yirãji ĩna. Ito bajiro ĩna ñeñaro yiroto riojʉa masicãyijʉ Dios. Iti masicõri, “Ĩna ñeñaro yirise waja, waja senicʉja yʉ”, yi tʉoĩayijʉ Dios. Ito bajiri co rʉmʉ ĩnare waja senirocʉ ãcabojabiquĩji Dios.
2 Peter 2:14 in Macuna 14 Gãji manojore ticõri, “Iso rãca yi aje ãmoa yʉ”, yi tʉoĩama ĩna. Ñeñarise riti tʉoĩa ʉyama ĩna, rʉore oca riasori masa. “Mani ya rujʉnati mani yi ãmorise mani yija quena. Itire ti tebiquĩji Dios”, yi rʉoama ĩna, Diore queno masimenare goti rʉorã. Gãjerã ya gajeonire ti ʉocõri itire bʉja ãmorã tʉoĩarãji ĩnaõna. Ito bajiri rʉore oca goticõri josari mejeti gãji ya gajeoni bʉjama ĩnaõna. Ito bajiro ĩna yi ñaja ticõri, ĩnare ruyuriogʉ yiguĩji Dios.
Jude 1:11 in Macuna 11 Bʉjato bajiro yiroja ĩnare ija. Caín ñayorʉ, Diore ĩ cʉdibitiado robo bajiro Diore cʉdibeama ĩna cʉni. Ito yicõri Balaam ñayorʉ niyerure bʉja ãmosacõri, ĩ ñeñaro yiado robo bajiro ñeñaro yama ĩna cʉni. Ito yicõri Coré ñayorʉ ʉjarãre ĩ cʉdibitiado robo bajiro cʉdibeama ĩna cʉni. Coré ñayorʉ ĩ cʉdibejare ĩre ruyurioyijʉ Dios. Ito bajiroti mʉa tʉ rʉore oca riasorãre ruyuriogʉ yiguĩji Dios.