Matthew 17 in Ignaciano

1 Tiuri, sáisipa sache eta vinasirahi ánaqui. Tacahe, tinaqui­ca­havipa ema Jesús. Nacarinehi máma ema Pedro, ema Jacobo émapa ema Juan. Tiyananapa eta te étana cerro anuque­hepana.

2 Eta ánaqui, náimahapa tihapa­mai­chavahi eta máimahi ema Jesús te namirahu éna. Eta mamira, tétavicava eta tajara­rasira tacuti eta sache. Eta mamuiriha, tétavicava eta tajanu­nu­me­sirahi, étapa eta tajapuvahi.

3 Tásiha, tiárami­ca­rea­na­varepa tímere­cavana ena apinana ajairana: ema víyarahaini Moisés émapa ema víyarahaini profetaini Elías. Téchaji­ri­ca­va­na­ripahi mayehe ema Jesús.

4 Tásiha, ema Pedro tímisia­pavapa téchajicapa. Ánipa macahe: —Tata Náquenu, tétavi­cavapa eta viúrica­careva eta viávihairahi eta áni. Tiúrihi­pucaini vépiya­re­cahini eta epena­hui­na­pa­chuhini. Pipena­hui­na­ri­chuhini píti, mapenainari­chu­hi­varéni ema Moisés, émapaini ema Elías —macahepa.

5 Tacahe, técheji­caichaha ema Pedro, tiárami­carepa eta úcaji táepacu­mu­rihahi éna. Tétavi­ca­va­hisera eta tajanu­nu­sirahi eta úcaji. Nasama­varepa eta mahu ema Viya tayehe eta úcaji. Ánipa macahe: —Ema maca, éma yátupi­quenehi nuchicha némuna­ru­quenehi. Tétavi­cavahi eta núrisa­mu­revahi máicha. Éma esuapayti, mapenainari­chu­hi­varare —macahepa.

6 Eta nasamirahi ena vichamuriana, tipica­na­rinehi. Tépuyu­canapa titsiuca­pai­ri­canapa.

7 Tásiha, ema Jesús témeña­havapa eta nayehe. Máemama­si­ca­vacapa. Máichavacapa: —Échepuca, nuchicha­naveana. Vahi ecupica —máichapa.

8 Tacahe, te téchepu­canapa éna, nájina­ripahi éna apinana náimaha­que­neanahi. Macarinehi ema Jesús.

9 Te tichavanapa tayehe eta cerro, ema Jesús mameta­ca­vacapa vahi nacume­ta­ji­ri­cahini eta juca náimaha­quenehi. Tiámainucava te máechepu­capaini te máecari éma.

10 Tacahe, nayase­recapa ema Jesús: —Ena escribá­noana eta náimitu­rapihi, náechaji­sihahi eta machavi­rayare títareca ema víyarahaini Elías, tínapu­ca­yarehi eta máimere­si­ra­vayare piyehe piti Cristo. ¿Énapuca téjeca­pa­vanahi ena escribánoana? —náichapa.

11 Ema Jesús majica­pa­vacapa: —Yátupi ema víyarahaini Elías títeca­pa­yarehi, máetupi­ri­pa­na­yarehi tamutu.

12 Nútisera nutupiruva numetacahe: Títeca­ripahi ema Elías, váhisera náimatihini ena escribánoana. Váhivare najaca­pahini éma ena tuparai­ru­cana. Nacatia­nacahi nacapacahi éma. Ene nucaheyare nuti Manere­ji­ru­nuhi ema Viya, ticatia­na­ca­nua­na­ya­rehiva, éneya­réi­chuvare ticapa­ca­nua­nayare —máichapa.

13 Tásiha, ena vichamuriana náechapa eta máechaji­si­hairahi ema Jesús ema Juan Tícacha­si­ri­ca­rahihi.

14 Tacahe, te tichavanapa éna tayehe eta viávihahi víti énapa ena achaneana, témeña­havapa ema émana achane mayehe ema Jesús. Tépuyucapa te mamirahu. Máichapa:

15 —Picata­jicanu, tata, pímica­tacanu. Picana­ra­si­nanuini ema maca nuchicha. Tétavi­cavahi eta macata­ji­vairahi. Tacaecha­ri­pairica te tanahaca eta majuma. Tatiarihi te táquipaica te une, téhepuca yucu.

16 Námari­pa­hinéni nayehe ena pímitureana, váhisera nárata­hahini nacana­ra­cahini éna —máichapa.

17 Ema Jesús máichahavipa: —¡Tétavicava emasua­pa­ji­rai­vavaca eti achaneana! ¡Cúvera­re­ca­cha­sicáini eta nucami­chi­ra­he­nahini! Iáma ani ema amaperu —máichapa.

18 Tacahe, ema Jesús, muraca eta máevata­sirahi ema éreana, máinajiacapa ema amaperu. Enevanepa tinara­ca­vanehi éma.

19 Tásiha, te táequenepa, víti víputsia­cavapa ema Jesús, viyase­recapa: —¿Tájahapuca tacayemahi eta vahi várata­hahini vicuchuca ema éreana mayehe ema amaperu? —víchapa.

20 Ema Jesús tijica­pa­havipa: —Eta tíchahi éti vuíchaha yátupi­nahini ácasi­ña­vahini me Viya. Nutupiruva numetacahe: Te yátupi­que­ne­nahini ácasi­ña­vahini mayehe éma, erata­ha­ya­rehini. Váhinéni tácame­sahini ichape­nahini eta ecasi­ña­vairahi. Tayana­pa­nepuca ánichi­chainaichu eta ecasi­ñai­ravahi, tacuti­hi­pucaini eta táquichicha eta mostaza, tamutu­rihini erataha. Étaripa eta jácani cerro ávara­hahini ecayejeca, erata­ha­yarehi. Te íchapuca: “Piyejecava eta te juca. Piyana ánaquipana”. Tásiha, tiyeje­ca­vahini éta. Jéhesare, tájina tacuca­je­ra­ra­jihini eyehe.

21 Étasera eta juca, muraca­panahi ema éreana ema tiávahácahi ema maca amaperu. Eta vicuchusira, tavaraha víchanu­mayare eta ayuna étapa eta viyujaraca —máichahavipa.

22 Tacahe, eta vipaisi­rapahi tayehe eta avasareana eta te táunavahi eta Galilea, tiápecha­ha­vi­varepa timeta­cahavi ema Jesús eta máepeni­ra­yarehi. Ánipa macahe: —Nuti Manere­ji­ru­nuhi ema Viya, járaja­painapa eta sácheyare tíjara­re­ca­nuyare mácani achane nayehe ena ticatia­na­ca­nuanahi. Ticara­ta­ca­nua­nayare éna.

23 Ticapa­ca­nua­na­yareva. Néchepu­ca­ya­resera te mapana­que­nenapa sache —máichahavipa. Tacahe, eta visamirahi, ichape­rinehi eta véñami­ravahi víti.

24 Tacahe, te vítecapapa tayehe eta viávasa Capernaúm, natiarihihi ena ticobra­re­ca­rahiana eta impuesto tayehe eta Templo. Nárajapapa náechaji­panahi ema Pedro. Nayase­recapa: —¿Mavacha­chapuca ema eyehe máestro éti eta impuesto tayehe eta Templo? —náichapa.

25 Ema Pedro majicapapa: —Mavachacha —macahepa. Te visiapa­yarepa te peti, ema Jesús máechaji­ca­numapa ema Pedro. Ánipa macahe: —¿Tájaha picayema, piti Pedro, nájahasica tatupa­racahi navacha­chayare eta impuesto mavara­haquene ema mácani rey? ¿Énapuca ena machicha­queneana, énapuca ena machanerana? —máichapa.

26 Ema Pedro majicapapa: —Ena machanerana. Tásiha, ema Jesús macahepa: —Tiuri, viti machicha­havihi ema Viya. Vahi tatupa­ra­cahini vivacha­chahini víti eta juca impuesto.

27 Vinaqui­casera eta impuesto apaesa tacuija tacuca­ye­macare nayehe ena achaneana. Piyanayare pénica eta jima te cáquiure. Te piáquijiecapa eta pénirave, eta tínapuca jima tacara­tacaya eta pénirave, tatiari­hiyare eta plata te tajaca. Pivehainapa eta reale, tásiha tarata­hayare tavachacha eta nuyehe parte núti, étapa eta piyehe píti —máichapa.