Cross Reference Matthew 5:10 in Cubeo 10 Torojʉrãjarama ina põeva apevʉ ne ñájine d̶aimara, ne d̶aiye boje mearore yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe dajocabevʉva. Nárecabu Jʉ̃menijicʉi jaboteimara.
Matthew 7:22 in Cubeo 22 Ãnijãravʉ daquijãravʉ baquinóre obedivʉ põeva, yópe arĩ, coyʉrãjarama yʉre: “Mʉ, ñʉje jabocʉ, ñʉjarecabu Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaivʉ bácavʉ, aru jarʉvaivʉ bácavʉ abujuvare, aru ʉre põeva ne d̶arĩ majibede máre d̶aivʉ bácavʉ mi ãmiái, mi parʉéque”, arãjarama.
Matthew 7:26 in Cubeo 26 Ʉbenita ina jápiaivʉvacari yʉre, d̶abevʉ baru ji cõjeiyepe d̶aivʉbu yópe ñai cʉ̃ramine d̶ayʉpe jãjamenoi.
Matthew 10:22 in Cubeo 22 Caivʉ mʉjare, yʉre mʉje jʉ aiye boje, jorojĩni jã́rajarama cainoa joborõacavʉ. Ʉbenita ñai jʉ ayʉ yʉre ʉ̃i yainʉmʉita, ʉ̃ macʉyʉ́me ji mead̶aimʉ.
Matthew 10:37 in Cubeo 37 ’Ácʉ põecʉ jípacʉre o jípacore ʉcʉ baru ji pʉeno, ʉ̃ bʉojabebi jícʉ bacʉyʉ́. Ácʉ põecʉ mamacʉre o mamacore ʉcʉ baru ji pʉeno, ʉ̃ bʉojabebi jícʉ bacʉyʉ́.
Matthew 11:6 in Cubeo 6 Aru torojʉbi ñai jʉ arĩ dajocabecʉ yʉre, arejame náre Jesús.
Matthew 13:6 in Cubeo 6 Ʉbenita aviá ʉ̃i boiyede, ẽ́quemavʉ. Aru nʉomua ʉ̃mʉjʉrimua cʉbeni, yaiquémavʉ.
Matthew 13:57 in Cubeo 57 Que arĩ, ãmeina jã́rejaima ʉ̃́re. Ʉbenita Jesúcapũravʉ náre arejame, ne jʉ abe boje ʉ̃́re: —Cʉbebi Jʉ̃menijicʉi yávaiyede coyʉcaipõecʉ ne pued̶aimʉ ʉ̃i joborõcavʉ aru ʉ̃i cʉ̃ramicavʉ máre, arejame.
Matthew 16:24 in Cubeo 24 No yóboi Jesús, yópe arĩ, coyʉrejame ñʉja ʉ̃i bueimarare: —Ácʉ põecʉ daiyʉcʉ yʉ́que, dajocajacʉrĩ põeva ne mearo jã́iyede ʉ̃́re, cʉyebejacʉrĩ yʉre yóvaiyede, aru jidʉbejacʉrĩ ʉ̃i ñájiquiyede. Nópe d̶abecʉ baru, ʉ̃ bʉojabebi jícʉ bacʉyʉ́.
Matthew 24:9 in Cubeo 9 ’Mʉjare jẽni jínajarama, mʉje ñájinajiyepe aivʉ. Aru mʉjare boarĩ́ jarʉvarãjarama na. Mʉjare cainoa jaborõacavʉ jorojĩni jã́rajarama, yʉre mʉje jʉ aiye boje.
Matthew 24:13 in Cubeo 13 Ʉbenita ñai jʉ ayʉ yʉre ʉ̃i yainʉmʉita, ʉ̃ macʉyʉ́me ji mead̶aimʉ.
Matthew 26:31 in Cubeo 31 Mái nʉri, arejame Jesús: —Yʉre dajocarĩ nʉrajaramu mʉja. Yʉre vaiquíyede Jʉ̃menijicʉ toivaicõjenejaquemavʉ, yópe arĩ: “Ovejavare coreipõecʉre boarĩ́ jarʉvacʉyʉmu yʉ. Aru coateni nʉrajarama na, ovejava”, arĩ toivaicõjenejaquemavʉ.
Matthew 26:33 in Cubeo 33 Que ayʉre, Pedrocapũravʉ arĩdurejame ʉ̃́re: —Caivʉ apevʉ ne dajocarĩ nʉiyedeca, yʉ́capũravʉ mʉre jocarĩ nʉmecʉbu yʉ, arĩdurejame.
Mark 4:17 in Cubeo 17 Ʉbenita Jʉ̃menijicʉi yávaiyede jʉ arĩduyama. Que baru quĩ́jino yóboi, põeva ne cãrijovaru aru ñájine d̶aru náre, ne jʉ aiye boje, maumena dajocad̶ama ne jʉ aiyede Jʉ̃menijicʉi yávaiyede. Que teni jʉ abema na.
Mark 8:34 in Cubeo 34 Jesús órejarejamed̶a ʉ̃i yebai obedivʉ põevare ʉ̃i bueimaraque. Aru arejamed̶a náre: —Ácʉ põecʉ daiyʉcʉ yʉ́que, dajocajacʉrĩ põeva ne mearo jã́iyede ʉ̃́re, cʉyebejacʉrĩ yʉre yóvaiyede, aru jidʉbejacʉrĩ ʉ̃i ñájiquiyede. Nópe d̶abecʉ baru, ʉ̃ bʉojabebi jícʉ bacʉyʉ́.
Mark 13:12 in Cubeo 12 Que teni ʉ̃mʉ jẽni jícʉyʉme jíbʉcʉre o ĩmacʉre máre, jabova ne boarĩ́ jarʉvarãjiyepe ayʉ ʉ̃́re. Nopedeca jípacʉ jẽni jícʉyʉme mamacʉre. Aru nopedeca némara nébʉcʉvare jʉ abeni jẽni jínajarama, boarĩ́ jarʉvaicõjenajivʉ náre.
Luke 8:13 in Cubeo 13 Aru inamu joborõ edubenoi, cʉ̃raboa pʉenoi, oteiye tʉrĩduiye báquepe paivʉ. Jʉ̃menijicʉi yávaiyede jápiarĩ, torojʉma me. Ʉbenita Jʉ̃menijicʉi yávaiyede jʉ arĩduyama na. Que baru quĩ́jino yóboi, põeva ne cãrijovaru náre, ne jʉ aiye boje, maumena dajocad̶ama ne jʉ aiyede Jʉ̃menijicʉi yávaiyede. Que teni jʉ abema na.
Luke 9:23 in Cubeo 23 Aru caivʉre arejamed̶a Jesús: —Ácʉ põecʉ daiyʉcʉ yʉ́que, dajocajacʉrĩ põeva ne mearo jã́iyede ʉ̃́re, cʉyebejacʉrĩ yʉre yóvaiyede, aru jidʉbejacʉrĩ ʉ̃i ñájiquiyede. Nópe d̶abecʉ baru, ʉ̃ bʉojabebi jícʉ bacʉyʉ́.
Luke 14:26 in Cubeo 26 —Ácʉ põecʉ ʉ̃i daru ji yebai, ji bueimaracacʉ bacʉyʉ́, yʉre jecʉé jaʉvʉ ʉ̃́re caivʉ pʉeno baju. Que baru ʉjacʉrĩ yʉre jípacʉ, jípaco, jímarepaco, mamara, jíbʉrã, ĩmara, aru ʉ̃i baju máre pʉeno baju.
Luke 21:12 in Cubeo 12 ’Ʉbenita iye vaiquíye jipocai põeva jẽnajarama mʉjare. Ãmeno d̶arãjarama mʉjare. Jẽni jínajarama mʉjare ina judíovai cójijiñamine coreipõevare aru ina ãmeina teivʉre jẽni jacoiñamine coreipõevare máre. Nʉvarajarama mʉjare, mʉje núrajiyepe aivʉ cõjeipõeva ne jã́inoi aru jabova ne jã́inoi máre, yʉre mʉje jʉ aiye boje.
John 6:26 in Cubeo 26 Jesúcapũravʉ, yópe arĩ, coyʉrejame náre: —Jãve coyʉyʉbu mʉjare: Yʉre vorãdabevʉ mʉja, mʉje jápiarĩ eaiye boje ji jã́d̶ovaiyede põeva ne d̶arĩ majibede ji d̶aiyeque. Quénora yʉre vorãdad̶avʉ̃ mʉja, mʉje ãri yapiye báque boje.
John 6:61 in Cubeo 61 Jesús, coreóvayʉ jorojĩvʉre ne bajumia jũjuvaivʉre ʉ̃́ra, jẽniari jã́rejame náre: —¿Cari mʉjare ji bueiye boje ãmeina jã́ivʉrʉ̃ yʉre?
John 6:70 in Cubeo 70 Jesús arejame ñʉjare: —Mʉjare doce paivʉre beocacʉ yʉ. Ʉbenita cũinácʉ mʉjacacʉ abujuvai jabocʉi cõjeimʉme ʉ̃, arejame ñʉjare ʉ̃i bueimarare.
John 12:25 in Cubeo 25 Ñai põecʉ ʉ̃i baju jecʉcʉ baru, bíjacʉyʉme ʉ̃. Ʉbenita ñai põecʉ jecʉbecʉ baru ʉ̃i baju ijãravʉre, jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre cʉvacʉyʉme ʉ̃.
John 15:5 in Cubeo 5 ’Oteiʉyaimu yobedope páyʉbu yʉ. Aru dimu cavabʉape paivʉbu mʉja. Ácʉ põecʉ cʉcʉ baru yʉ́que aru ji cʉru máre ʉ̃́que cũinávʉpe, ʉ̃́recabe ʉrarõ mearore d̶acʉyʉ yópe Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe. Ʉbenita yʉ́que cʉbecʉ baru, Jʉ̃menijicʉi ʉrõpe d̶aiye majibebi ʉ̃.
Acts 8:21 in Cubeo 21 Mʉ Jʉ̃menijicʉi jã́inore ãmecʉ bajutamu mʉ mi ũme. Que baru mʉ jãve ñʉjacacʉ ãmevʉ. Ñʉje memeinore d̶abevʉ mʉ.
Romans 2:7 in Cubeo 7 Põeva cainʉmʉa mearo d̶aivʉ baru apevʉre, aru ʉrivʉ baru Jʉ̃menijicʉi d̶aquiyepe aivʉ náre meara baju yópe ʉ̃i ʉrõpe, aru ʉrivʉ baru Jʉ̃menijicʉi coyʉquiyepe aivʉ náre “Mearo d̶aivʉbu mʉja” ainore máre, aru ʉrivʉ baru Jʉ̃menijicʉi apʉre d̶aquiyepe aivʉ náre cainʉmʉa, ne coatebenajiyepe ayʉ ʉ̃́re jarʉvarĩ, nárecabu Jʉ̃menijicʉi cʉre d̶aquimara jãravʉ cũiméjãravʉ baquinóre ʉ̃́que.
Galatians 5:6 in Cubeo 6 Que baru maje cʉede Jesucristoque cũinávʉpe ye baju ãmevʉ buraicõjenu o buraicõjemenu maje cajede. Ʉbenita maje jʉ aiyede Cristore apevʉ põevare ʉrĩ, mearo d̶acaivʉbu maja, cad̶ateivʉ náre. Aru diedecabu bojecʉe majare.
Galatians 6:12 in Cubeo 12 Ina põeva buraicõjene d̶aiyʉrĩduivʉ mʉjare mʉje cajede nópe d̶aivʉbu, judíova ne me jã́rajiyepe aivʉ náre. Ʉbenita nópe d̶aivʉbu, ina judíova ne ñájine d̶abenajiyepe aivʉ náre yópe ne ñájine d̶aiyepe ina coreivʉre Jʉ̃menijicʉi mead̶aquiyede náre Cristoi yaiye báque boje jocʉcʉjaravena.
Galatians 6:15 in Cubeo 15 Que baru ye baju ãmevʉ põecʉi buraicõjenu ʉ̃i cajede o buraicõjemenu. Quénora bojecʉvʉ majare maje cʉede mamarʉmʉ põeteivʉpe meaũmeque.
Ephesians 3:17 in Cubeo 17 Jẽniaivʉ yʉ Cristo cʉcʉyʉre mʉjaque mʉje ũmei. Que d̶acʉyʉme ʉ̃, mʉje jʉ aiye boje ʉ̃́re. Jẽniaivʉ yʉ ʉeque dápiarãjivʉre mʉja aru d̶arãjivʉre caiye mʉje d̶arãjiyede, mʉje ʉe boje apevʉ Jesúre jʉ aipõeva.
Philippians 1:6 in Cubeo 6 Dijãravʉ, mʉje mamarʉmʉ jʉ aijãravʉ bácarõi, Jʉ̃menijicʉ mearo d̶acarĩ bʉ́rejaquemavʉ mʉjare. Aru coreóvaivʉ yʉ mearo d̶acare nʉcʉyʉre mʉjare pʉ Jesucristoi copaidaquijãravʉ baquinóita. Dijãravʉ baquinóre mʉja meara márajivʉbu yópe Jʉ̃menijicʉi aiye báquepedeca ʉ̃i d̶aquiyede yópe ʉ̃i ʉrõpe.
2 Timothy 1:15 in Cubeo 15 Mʉ coreóvaivʉ caivʉ ina Jesúre jʉ aipõeva Asia ãmicʉrijoborõcavʉ javede dajocaivʉre yʉre, aru pʉcarã nácavʉ ne ãmiá Figelo aru Hermógenes máre.
2 Timothy 4:10 in Cubeo 10 Ãñʉ Demas dajocame yʉre ʉ̃i ʉe boje ijãravʉquede aru nʉamed̶a Tesalónica ãmicʉriĩmaroi. Crescente nʉamed̶a Galacia ãmicʉrijoborõi. Aru Tito máre nʉamed̶a Dalmacia ãmicʉrijoborõi.
Hebrews 10:35 in Cubeo 35 Que baru yópe mʉje jʉ aiye báquepedeca Jesúre jʉ are nʉjara mʉja jidʉbevʉva. Aru ʉrarõ mearo bojed̶ainore earãjaramu mʉja.
1 Peter 1:5 in Cubeo 5 Mʉje jʉ aiyede Jʉ̃menijicʉre, mead̶aibi mʉjare ijãravʉi ʉ̃i parʉéque. Aru bʉojaquijãravʉ baquinóre jã́d̶ovacʉyʉme mʉjare meara baju yópe ʉ̃i ʉrõpe. Que teni bʉojacʉyʉme mead̶acayʉ mʉjare, mʉje cʉvarãjiyepe ayʉ caiye iye ʉ̃i mearo d̶acaquiyede mʉjare.
2 Peter 1:8 in Cubeo 8 Mʉja d̶aivʉ baru diede, aru caijãravʉa pʉeno baju d̶aivʉ baru diede, jũracʉbenamu mʉja. Aru mʉje d̶aiye bojecʉbe ãmequiyebu. Quénora ʉetʉbevʉva memecarãjivʉbu mʉja, mʉje coreóvaiye boje me maje jabocʉ Jesucristore.
1 John 2:19 in Cubeo 19 Ina Cristore maucʉvarivʉ maje jẽneboi cʉ́teima. Ʉbenita majevʉ ãmema. Que baru etad̶ama na majare jocarĩ. Majevʉ baru, cʉjebu na majaque. Ʉbenita ne etaiye báque boje majare jocarĩ, majidivʉbu maja majevʉ ãmevʉre.
Revelation 2:13 in Cubeo 13 Coreóvaivʉ yʉ mi cʉrõre. Mʉ cʉvʉ nore Satanás ʉ̃i jaboteinore, ʉ̃i jaboteimara jẽneboi. Ʉbenita nore cʉcʉvacari, me jʉ ayʉbu mʉ yʉre. Ãnijãravʉ bácarõ Satanás jina ne boarĩ́ jarʉvaiye báquede Ántipas bácʉre, dajocabeteavʉ̃ mi jʉ aiyede yʉre. (Ñai Ántipas bácʉ coyʉyʉ barejáme yávaiyede jãvene yʉrã pʉ ne boarĩ́ jarʉvaiyeta ʉ̃́re.) Boarĩ́ jarʉvaima ʉ̃ mácʉre no mi ĩmaro, Satanái cʉrõi.