2 Corinthians 5:11 in Macuna 11 Itire masicõri ĩre güi rʉ̃cʉbʉoa yʉ. Ito bajiri Cristore masa ĩna tʉorʉ̃nʉre ãmogʉ̃ ĩnare gotisotia yʉ. “Yʉre rʉ̃cʉbʉocõri queno masare riasoami Pablo”, yi masiguĩji Dios yʉre. Mʉa cʉni ito bajiro mʉa yi masire ãmoa yʉ.
Other Translations King James Version (KJV) Knowing therefore the terror of the Lord, we persuade men; but we are made manifest unto God; and I trust also are made manifest in your consciences.
American Standard Version (ASV) Knowing therefore the fear of the Lord, we persuade men, but we are made manifest unto God; and I hope that we are made manifest also in your consciences.
Bible in Basic English (BBE) Having in mind, then, the fear of the Lord, we put these things before men, but God sees our hearts; and it is my hope that we may seem right in your eyes.
Darby English Bible (DBY) Knowing therefore the terror of the Lord we persuade men, but have been manifested to God, and I hope also that we have been manifested in your consciences.
World English Bible (WEB) Knowing therefore the fear of the Lord, we persuade men, but we are revealed to God; and I hope that we are revealed also in your consciences.
Young's Literal Translation (YLT) having known, therefore, the fear of the Lord, we persuade men, and to God we are manifested, and I hope also in your consciences to have been manifested;
Cross Reference Matthew 10:28 in Macuna 28 Mʉa ya rujʉre sĩarãre güibeja mʉa. Mʉa ya ʉsijʉre sĩa masimenaji ĩna. Diore mʉa güija quena. Ĩ ñami mʉa ya rujʉre sĩacõri mʉa ya ʉsire jeame ʉ̃jʉrojʉ cõa masigʉ̃. Ĩre mʉa güija quena, yiquĩ Jesús gʉare.
Matthew 25:46 in Macuna 46 Ito bajiri tõbʉjare sʉsabetojʉ ĩnare cõagʉ̃ yigʉja yʉ. Dios ĩ beseanama catitĩñadojʉ warã yirãji, yiquĩ Jesús gʉare.
Mark 8:35 in Macuna 35 No ĩ catirise maibojagʉti godagʉ yiguĩji. Ito bajibojarocati yʉre tʉorʉ̃nʉgʉ̃, yʉ oca ĩ gotija tʉo junisinicõri ĩna sĩagʉ̃ama catitĩñare gaye bʉjagʉ yiguĩji.
Mark 9:43 in Macuna 43 “Mʉa ñeñaro yirise jidicãña mʉa”, yirocʉ ado bajiro gotiyijʉ Jesús ĩnare: Mʉa ya ãmona ñeñarise mʉa yija itire jatacõña. Manire co dʉja ãmo manija quenabetoja. Ito bajibojarocati jʉa ãmo, ãmo cʉtirã ñabojarãti jeame ʉ̃jʉrojʉ mani waja rẽto bʉsaro quenabeto yiroja.
Luke 12:5 in Macuna 5 “¿Ñimʉjʉare mani güija quenati?” yirocʉ mʉare gotigʉ ya yʉ. Diore mani güija quena. Dios ĩ sĩaja bero jeame ʉ̃jʉrojʉ mani ya ʉsire ĩ cõa ãmoja, cõagʉ̃ yiguĩji ĩ. Ito bajiri ĩjʉare mani güija quena.
Luke 16:31 in Macuna 31 Ito ĩ yija tʉocõri: “Moisés ñayorʉ ĩ gotire gaye ito yicõri Diore goti ĩsiri masa ĩna ucare gaye ĩna tʉorʉ̃nʉbeja, godarã wato ñagʉ̃ mʉcana caticõri ĩ gotibojaja, tʉorʉ̃nʉmena yirãji ĩna ĩre cʉni”, yiyijʉ Abraham niyeru jaigʉ ñabojarʉre. Ito bajiri Dios ñaro mʉa eja ãmoja catirãti ñeñaro mʉa yirise jidicãcõri Diore tʉorʉ̃nʉña, yi gotiyijʉ Jesús ĩ rãca riasotirãre.
Acts 13:43 in Macuna 43 Ĩna minijua jidicãja bero jãjarã judio masa Pablo, Bernabére cʉni sʉyayijarã. Ito yicõri jãjarã judio masa ĩna yire tʉoĩa rʉ̃cʉbʉobojana cʉni Pablo mesare sʉyayijarã ĩna. Ito yija ado bajiro gotiyijarã Pablo mesa ĩnare: —Dios queno ĩ yirisere rʉ̃cʉbʉo jidicãbesa mʉa. Ito yicõri Dios bajiro sĩgʉ̃ robo ʉsi cʉtiya mʉa, yiyijarã Pablo mesa ĩnare.
Acts 18:4 in Macuna 4 Coji tujacãre rʉyabeto minijuara wijʉ Dios oca gotigʉ wasotiyijʉ Pablo. Judio masa ito yicõri judio masa meje ñarãre cʉni Dios oca ĩna tʉore ãmogʉ̃ ĩnare gotiyijʉ Pablo.
Acts 18:13 in Macuna 13 Ito yicõri ʉjʉre ado bajiro gotiyijarã ĩna: —Gʉa masa ĩna rotiado bajiro meje, Diore rʉ̃cʉbʉotoni rotiami ãni, yiyijarã judio masa Galiónre.
Acts 19:26 in Macuna 26 ¿Masare Pablo ĩ gotirise tʉoĩabeati mʉa? Menicõri mani rʉ̃cʉbʉorisere, “Rʉ̃cʉbʉoreoni meje ña”, yami Pablo. Ĩ bʉsirisere tʉocõri masa jãjarã tʉorʉ̃nʉama ĩre. Ado mani ñari cʉto Efeso gãna riti meje ĩre tʉorʉ̃nʉama. Adi sita ñajediro Asia sita gãna tʉorʉ̃nʉama ĩre.
Acts 20:18 in Macuna 18 Ito bajiri gʉa tʉ ĩna ejaroca ado bajiro yiquĩ Pablo: —Cajero Asia sita ejagʉ queno yʉ yicato bajiroti, adocãta yʉ yirise cʉni masia mʉa.
Acts 26:26 in Macuna 26 Ito yija bʉsi remogʉ̃ ado bajiro yiyijʉ Pablo ʉjʉ Agripare: “Yʉ bʉsirisere queno tʉo masia mʉ. Ito bajiri tʉo güibicʉti mʉ tʉoro riojo bʉsia yʉ. Iti jeyaro yʉ bʉsirisere queno masia mʉ. Adi Jesús oca yeyo gotire meje ña. Masa ĩna tiro riojo rẽtare ña.
Acts 28:23 in Macuna 23 “Ito yija iti rʉmʉ minijuana mani”, yicã ĩna. Ito yija bero batacã ĩna. Ĩna wara rʉmʉ ejaroca jãjarã masa ejacã Pablo ĩ ñarojʉ. Ĩna minijuaja ticõri, “Ĩre tʉorʉ̃nʉrãre ĩ rotirojʉ miojugʉ yiguĩji Dios”, yire gayere gotiquĩ Pablo. Busuri jĩjʉ ĩ goticoaja, rãiocũro goti tarojoquĩ. Moisés ñayorʉ ĩ ucarere gotiquĩ Pablo. Ito yicõri Diore goti ĩsiri masa ĩna ucare cʉni gotiquĩ ĩ. “Jesure tʉorʉ̃nʉjaro ĩna”, yirocʉ ito bajiro gotiquĩ Pablo ĩnare.
1 Corinthians 4:4 in Macuna 4 Yʉ tʉoĩaja Cristore queno moa ĩsicʉ yʉ. Ito bajibojarocati, “Seti macʉ ñami ĩ”, yireoni meje ña iti. Mani Ʉjʉ Cristo riti ñaguĩji, “Queno moa ĩsiquĩ Pablo yʉre”, yigʉ.
2 Corinthians 1:12 in Macuna 12 Gaje gaye tʉoĩacõri wanʉa yʉ. Ado bajiro bajia iti yʉ wanʉrise. “Dios ĩ ãmoro bajiro masare queno yicʉ yʉ”, yi tʉoĩacõri wanʉa yʉ. “Masare rʉogʉ meje ña yʉ. Corinto cʉto gãna rãca ñagʉ̃ ĩnare queno Dios oca riasocʉ yʉ”, yi tʉoĩa yʉ. Yʉre queno yicõri, gãjerãre yʉ queno yi masiroca yiñi Dios. Yʉ masirisena meje ito bajiro yicʉ yʉ. Dios ĩ masirisena ito bajiro yicʉ yʉ.
2 Corinthians 2:17 in Macuna 17 Niyeru bʉjarona riti masare Dios oca riasorã jãjarã ñama ĩna. Dios oca ñasarise meje riasoama ĩnaõna. Riojo meje riasoama ĩna. Ĩna ãmoro bajiroti riasobojama. Ĩnare bajiro meje riasoa yʉama. Dios ĩ tiro riojo queno tʉoĩacõri masare riasoa yʉ. Cristo oca yʉ riasotoni Dios ĩ cũrʉ ña yʉ. Ĩ oca queno masare riasoa yʉ. “Queno masare riasoami Pablo”, yi tiguĩji Dios yʉre.
2 Corinthians 4:1 in Macuna 1 Yʉre ti maicõri ĩ oca masare yʉ riasotoni yʉre cũñi Dios. Ito bajiro yʉre ĩ yija, oca sẽoa yʉ. Ito bajiri ĩ oca riaso jidicãbea yʉ.
2 Corinthians 5:20 in Macuna 20 Mʉare yʉ goti rẽtoburisena sʉoriti mʉare bʉsiami Dios. Cristo oca goti ĩsiri masʉti ña yʉ. Cristore goti ĩsiri masʉ ñari, ado bajiro mʉare josa yʉ: “Dios rãca oca quenoña mʉa”, yi josa yʉ mʉare.
2 Corinthians 6:1 in Macuna 1 Diore moa ĩsigʉ̃ ñari ado bajiro goti josa yʉ: Mʉare ti maicõri mʉare maso ãmoami Dios. Mʉare ĩ maso ãmoja rẽobesa. “Yʉre masoña”, mʉa yijaro yirocʉ ito bajiro mʉare goti josa yʉ.
Galatians 1:10 in Macuna 10 Ito bajiro yʉ riasoja, masa yʉre ĩna wanʉtoni meje riasoa yʉ. Yʉre Dios wanʉjaro yirocʉ, ito bajiro riasoa yʉ. Iti rʉmʉjʉ masa yʉre ĩna wanʉtoni gaje oca riasocʉ yʉ maji. Iti rʉmʉjʉ masa ĩna wanʉtoni yʉ goticato bajiro yʉ gotibojaja, Cristo ĩ ãmoro bajiro meje yigʉ ñabogʉja yʉ. Ito yicõri ĩre moa ĩsiri masʉ meje ñabogʉja yʉ.
Colossians 1:28 in Macuna 28 No yʉ wa ucurijʉcõ masa jeyarore Cristo oca yʉ masiadocõ riaso ucua yʉ. “Cristore mʉa tʉorʉ̃nʉbeja mʉare masobicʉ yiguĩji ĩ”, yi goti quenoa yʉ masare. Ito bajiro masare riasoa yʉ, Dios ĩ tiro riojo, Cristore tʉorʉ̃nʉcõri ñe seti mana ĩna ñatoni.
1 Thessalonians 2:3 in Macuna 3 Mʉare gʉa riasocati wisare oca meje mʉare riasocʉ gʉa. Queno ñajaro ĩna yirona, mʉare riasocʉ gʉa. Mʉare rʉorona meje mʉare riasocʉ gʉa. Mʉare gʉa riasocati ñasarise queno riojo mʉare riasocʉ gʉa.
2 Timothy 2:24 in Macuna 24 No mani Ʉjʉre moa ĩsi ãmogʉ̃ti oca josagʉ meje ĩ ñaja quena. Ado robojʉa ĩ bajija quena: Masa jeyarore queno yigʉ ñaja quena. Queno riasogʉ ñaja quena. Ĩre bajiro ĩna tʉoĩabitibojarocati ʉsirioro ĩnare yi codebicʉ ĩ ñaja quena.
Hebrews 10:31 in Macuna 31 Ñeñaro yirãre ñiacõri Dios catitĩñagʉ̃ ĩ waja senija, bʉto guijorise ñaroja.
Jude 1:23 in Macuna 23 Jesure masimenare Dios oca gotirʉja manire. Dios oca tʉocõri ĩna tʉorʉ̃nʉja jeame ʉ̃jʉrojʉ wamenaji ĩna, jeame ʉ̃jʉrojʉ waboana ñabojarãti. Gãjerã ĩna ya rujʉ ñeñaro iti tʉoĩaro bajiro yirãre ti mairʉja manire. Ĩnare ti maibojarãti queno tʉoĩarʉja manire, ĩna robo mani ñeñaro yibe yirona.
Revelation 20:15 in Macuna 15 “Adocõ ñama yʉ rãca ñatĩñarona”, yire gaye ĩ ya tutijʉ wãñamenare besecõri ĩna ñarocõreti jea ʉ̃jʉritajʉ cõa roaquĩ Dios.