Colossians 3:5 in Cubeo 5 Coatejarã mʉje baju mʉje ãmeina d̶aiyʉede jarʉvarĩ. Ãmeina d̶abejarã apevʉque mʉjemarebʉcʉva ãmevʉque, aru ãmeina d̶abejarã ʉ̃mʉva nomivaque aru nomiva ʉ̃mʉvaque máre. Caiye iye ãmene d̶aiyʉbejarã mʉja. Mʉje baju ãmeina daiyʉepe d̶abejarã mʉja. Ʉbejarã pʉeno baju mʉje cʉvaede. Que d̶aivʉ baru, d̶ajebu mʉje cʉvaede yópe jʉ̃menijinape.
Other Translations King James Version (KJV) Mortify therefore your members which are upon the earth; fornication, uncleanness, inordinate affection, evil concupiscence, and covetousness, which is idolatry:
American Standard Version (ASV) Put to death therefore your members which are upon the earth: fornication, uncleanness, passion, evil desire, and covetousness, which is idolatry;
Bible in Basic English (BBE) Then put to death your bodies which are of the earth; wrong use of the flesh, unclean things, passion, evil desires and envy, which is the worship of strange gods;
Darby English Bible (DBY) Put to death therefore your members which [are] upon the earth, fornication, uncleanness, vile passions, evil lust, and unbridled desire, which is idolatry.
World English Bible (WEB) Put to death therefore your members which are on the earth: sexual immorality, uncleanness, depraved passion, evil desire, and covetousness, which is idolatry;
Young's Literal Translation (YLT) Put to death, then, your members that `are' upon the earth -- whoredom, uncleanness, passion, evil desire, and the covetousness, which is idolatry --
Cross Reference Matthew 15:19 in Cubeo 19 Ne ũmei ãmeina dápiad̶ama apevʉre. Boarĩ́ jarʉvad̶ama põevare. Nomicʉrivʉvacari apecoque cʉma. O nomiva máre ʉ̃mʉcʉrivʉvacari apecʉque cʉma. Nomicʉbevʉ, aru ʉ̃mʉcʉbevʉ máre, d̶ad̶ama caiyede ãmeina d̶aiyede apevʉque. Ñavad̶ama apevʉ ne cʉvaede. Borocʉma apevʉi borore. Aru coyʉyama ãmenore apevʉi borore caivʉ ne jápiaiyede.
Mark 7:21 in Cubeo 21 Ne ũmei ãmeina dápiad̶ama apevʉre. D̶ad̶ama ãmeina d̶aiyede apevʉque, némarebʉcʉva ãmevʉque. Ñavad̶ama apevʉ ne cʉvaede. Boarĩ́ jarʉvad̶ama põevare.
Romans 1:26 in Cubeo 26 Que baru Jʉ̃menijicʉ dajocaibi náre, ne cʉvarãjiyepe ayʉ ne ãmeina d̶aiyʉede aru ne cʉyojarõre máre d̶arãjiyepe ayʉ. Que teni nomiva ãmeina d̶ad̶ama ne bajure. Dajocarĩ ʉ̃mʉvaque ne d̶ájʉroede, d̶ad̶ama ne bajumia apevʉ nomivaque.
Romans 1:29 in Cubeo 29 Quédata cainʉmʉa ãmeina baju d̶ad̶ama na. Ãmeina d̶arĩ, apevʉre máre d̶are d̶aiyʉma na. Jecʉma na pʉeno ʉrarõ ne cʉvaede. Ãmeina dápiad̶ama apevʉre, d̶aiyʉrivʉ náre ãmenore. Jorojĩñama na. Põevare boarĩ́ jarʉvad̶ama na. Jararĩ pare, ãd̶amateiyʉma na. Jʉjovad̶ama na. Ãmeina ãrojama ne baju. Yávad̶ama jápiabenoi ãmenore apevʉi borore.
Romans 6:6 in Cubeo 6 Aru majidivʉbu maja maje cʉe báquede javede, Jesúre jʉ arãjiye jipocare. Cristo ʉ̃i yaiyede jocʉcʉjaravena bíjarorejaquemavʉ maje ãmeina d̶aiyʉe parʉé báquede. Jʉ̃menijicʉ nópe d̶acarejaquemavʉ majare, maje d̶abenajiyepe ayʉ maje ãmeina d̶aiyʉede yópe yebacavʉ ne jabocʉi cõjeiyede d̶aiyepe.
Romans 6:13 in Cubeo 13 Que baru d̶aicõjemejara mʉje ãmeina d̶aiyʉede mʉje bajure aru mʉje ũmene máre. Quénora d̶aicõjejara Jʉ̃menijicʉre mʉje bajure aru mʉje ũmene. Nacajaivʉ bácavʉpe paivʉbu yainore jarʉvarĩ, apʉrãjivʉ cojedeca. Que baru Jʉ̃menijicʉ matʉiyeda cõjejacʉrĩ mʉje dápiaiyede aru mʉje d̶aiyʉede máre, mearore d̶are d̶aquiyepe aivʉ.
Romans 7:5 in Cubeo 5 Ʉbenita maje cʉrãjiye jipocai Jesucristoque, maje ãmeina d̶aiyʉe báque boje, coatedejaquemavʉ maja Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ. Yopedeca barejaquémavʉ majare: Pʉeno ãmenore d̶are nʉrejaquemavʉ maja, pʉeno baju coatenajivʉ Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ. Jʉ̃menijicʉ d̶aicõjeme máque apejĩene majare Moisés bácʉre ʉ̃i coyʉicõjeiye báqueque, yópe pʉeno ʉrarõ ãmenore d̶are d̶arejaquemavʉ maje ãmeina d̶aiyʉede. Que teni maja maje bajure d̶aicõjenejaquemavʉ aru maje dápiaiyede máre, pʉeno baju ãmeina tenajivʉ.
Romans 7:7 in Cubeo 7 ¿Aipe coyʉiye jaʉri majare caride? ¿Meameni Jʉ̃menijicʉi d̶aicõjeiye ʉ̃i coyʉiye báque Moisés bácʉre? Meame ãmevʉ. Nópe dápiaiye jaʉbevʉ. Ʉbenita ji d̶aicõjeiyede coreóvaquiye jipocare, coreóvabedejacacʉ yʉ ji ãmeina d̶aiyʉe cʉede. Cũináro iye d̶aicõjeiyecarõ, “Ãujimejacʉ apecʉ ʉ̃i cʉvaede”, aino cʉbedu, ãujimejebu yʉ apevʉ ne cʉvaede.
Romans 7:23 in Cubeo 23 Ʉbenita ji ãmeina d̶aiyʉeque d̶aicõjeimʉmu yʉ. Yópe boaipõeva ne maucʉvarãdaiyepe ĩmaro jabocʉre, nopedeca ji ãmeina d̶aiyʉe maucʉvare d̶aivʉ yʉre.
Romans 8:13 in Cubeo 13 Mʉja d̶aivʉ baru yópe maje baju ʉrõpe mʉje majiéque, jãve coatede d̶aimaramu mʉja Jʉ̃menijicʉre jarʉvarĩ caride. Aru Jʉ̃menijicʉ ñájine d̶acʉyʉme mʉjare cainʉmʉa. Ʉbenita mʉja dajocaivʉ baru mʉje ãmeina teiyede caride, aru mʉja d̶aicõjemevʉ baru mʉje ãmeina d̶aiyʉede mʉje bajure, ñai Espíritu Santoi cad̶ateiyeque jãve me cʉrivʉbu cãrijimena Jʉ̃menijicʉque.
1 Corinthians 5:1 in Cubeo 1 Jápiaicacʉ yʉ, “Ãmeno baju d̶aibiya cũinácʉ Jesúre jʉ aipõecʉ Corintocacʉ”, põeva ne coyʉvarede yʉre. “Cʉbiya jípacʉi márepaco bajuque”, ávaivʉbuya. Pʉeno baju ãmenotamu no. Que baru ina Jʉ̃menijicʉre jʉ abevʉvacari pare ʉbema põeva ne d̶aiyede yópe ʉ̃i d̶aiyepe.
1 Corinthians 5:10 in Cubeo 10 Ji nópe toivaicõjeiyede ʉ̃́re, coyʉbetecacʉ mʉje d̶aiyede ina Jesúre jʉ abevʉque. Obedivʉ põeva ijãravʉcavʉ Jesúre jʉ abevʉ ãmeina d̶aivʉbu apevʉque némarebʉcʉva ãmevʉque. Aru ãujini, apevʉre jʉjovarĩ ĩ́vʉbu ne cʉvaede. Aru ñavacʉrivʉbu. Aru pẽpeimarare mearore jívʉbu máre. Mʉje náre yóvabenajiyepe aivʉ, etaiye jaʉjebu mʉjare ijãravʉre jocarĩ. Mʉje Jesúre jʉ abevʉque d̶abedu, ye cʉbequiyebu mʉje cʉ́jʉrorõre.
1 Corinthians 6:9 in Cubeo 9 Jãve põeva cõmajivʉ ne ãmed̶aiyede Jʉ̃menijicʉi jaboteimara ãmenajarama. ¿Diede coreóvabenarʉ mʉja? Mʉje bajumia apecʉre jʉjovaicõjemejara. Ina põeva ãmeina d̶aivʉ apevʉque némarebʉcʉva ãmevʉque, aru ina pẽpeimarare mearore jívʉ, ina ãmeina d̶aivʉ apevʉque némarebʉcʉvare jarʉvarĩ, ina ʉ̃mʉva nomivape d̶aivʉ aru ina ʉ̃mʉva máre d̶aivʉ apevʉ ʉ̃mʉvaque yópe ne d̶ájʉroepe nomivaque, caivʉ ina Jʉ̃menijicʉi jaboteimara ye ãmenajarama.
1 Corinthians 6:13 in Cubeo 13 Aru yópe máre ávaivʉbuya apevʉ: “Jʉ̃menijicʉ cʉed̶arejaquemavʉ ãiyede maje yapibʉ boje aru maje yapibʉre maje ãiye boje”, ávaivʉbuya. Jãvetamu. Aru Jʉ̃menijicʉ cũiné d̶acʉyʉme ãiyede aru yapibʉre máre. Ʉbenita cʉed̶abedejaquemavʉ maje bajure maje ãmeina tenajiyepe ayʉ apevʉque majemarebʉcʉva ãmevʉque. Quénora maje bajure cʉed̶arejaquemavʉ, maje memecarãjiyepe ayʉ maje jabocʉ Cristore. Aru cʉre d̶arejaquemavʉ maje jabocʉ Cristore majaque cũinávʉpe, maje baju jívʉi.
1 Corinthians 6:18 in Cubeo 18 Cainʉmʉa ãmeina d̶abejarã apevʉque mʉjemarebʉcʉva ãmevʉque. Ape ãmeina teiye die pʉeno põecʉ ʉ̃i bajure ãmed̶abevʉ. Ʉbenita diede d̶ayʉ baru, ʉ̃i bajure ãmed̶aibi.
1 Corinthians 10:6 in Cubeo 6 Caiye iye vaiye báqueque na mácavʉre coreóvaivʉbu maja aipe vaiquíyede majare, ãmeina teiyʉrivʉ baru yópe ne ãmeina teiyʉe báquepe.
2 Corinthians 12:21 in Cubeo 21 Jidʉvʉ yʉ ji copaidaquiyede mʉje yebai Jʉ̃menijicʉ ji mearore jímʉ cʉyoje tede d̶acʉyʉre yʉre bedióva cojedeca mʉje jã́inore. Apevʉ mʉjacavʉ cʉrivʉbuya mʉje ãmeũmeque. Apevʉ mʉjacavʉ ãmeina d̶arĩ cʉrivʉbuya apevʉque némarebʉcʉva ãmevʉque. Aru apevʉ mʉjacavʉ caino ãmenore d̶aivʉbuya. Nópe teni ãmeina teima javede. Aru chĩomeni oatʉvabenama cãreja ne d̶aiyede. Quénora ãmeina tede nʉivʉbuya. Chĩomeni oatʉvabedu ji daquiye jipocai, chĩori ocʉyʉmu yʉ pare, náre boje.
Galatians 5:19 in Cubeo 19 Caivʉ majima aipe ãrojae ne d̶aiyede ina ne baju ãmeina d̶aiyʉeque d̶aivʉ. Ãmeina d̶aivʉbu apevʉque némarebʉcʉva ãmevʉque, cʉrivʉbu ãmeũmeque, aru caino ãmenore d̶aivʉbu.
Galatians 5:24 in Cubeo 24 Jesucristo ʉ̃i yaiyede jocʉcʉjaravena jarʉvarejaquemavʉ maje ãmeina teiyede. Que baru maje cʉede Jesucristoque cũinávʉpe, dajocaivʉbu maje ãmeina teiye báquede aru jãve d̶abevʉ yópe maje ãmeina d̶aiyʉepe.
Ephesians 4:19 in Cubeo 19 Ye chĩomema ne ãmeina d̶aiye boje, ne dápiaino mearo cʉbe boje. Torojʉrivʉ d̶ad̶ama caino ãmenore. Ʉrarõ baju ãmenore d̶ad̶ama dajocaiyʉbevʉva.
Ephesians 5:3 in Cubeo 3 Majamu Jʉ̃menijicʉi põeva, ʉ̃́re memecaivʉ. Que baru ãmeina d̶aiye jaʉbevʉ majare. Aru ãmeina d̶aiyede apevʉque mʉjemarebʉcʉva ãmevʉque ye dápiabejarã mʉja. Aru mʉja ʉ̃mʉva nomivaque ãmenore d̶aiyʉrĩ dápiabejarã mʉja. Aru mʉja nomiva máre ʉ̃mʉvaque ãmenore d̶aiyʉrĩ dápiabejarã mʉja. Aru mʉje cʉvae pʉeno baju cʉvaiyʉrĩ dápiabejarã mʉja. Caiye diepe paiye mʉje dápiaru, meamenotamu.
1 Thessalonians 4:3 in Cubeo 3 Yópe ʉbi ñai Jʉ̃menijicʉ: Mʉja coapa d̶ajarã mearore cainʉmʉa. Meara májara mʉja, ʉ̃ jina mʉje teiye boje. Que baru cʉbejarã mʉja apevʉque mʉjemarebʉcʉva ãmevʉque.
1 Thessalonians 4:5 in Cubeo 5 D̶abejarã nápe ina Jʉ̃menijicʉre coreóvabevʉpe. D̶ad̶ama na ãmenore, Jʉ̃menijicʉi ʉbenore, ne pued̶aiye majibe boje nomivare. D̶ad̶ama ãmenore náque.
Hebrews 12:16 in Cubeo 16 Mʉjacacʉ cũinácʉ ye ãmeina d̶abejacʉrĩ, ʉ̃mʉ nomióque aru nomió máre ʉ̃mʉque. Aru ye Jʉ̃menijicʉre ʉbeni yʉribejacʉrĩ ʉ̃́re máre. Nópe d̶arejaquemavʉ Esaú bácʉ. Ʉ̃ mácʉ cʉvacʉyʉ cũinárʉ jororʉ ãiyeque jororʉre ĩmacʉ bácʉre bojed̶arejaquemavʉ mamarʉmʉ põeteyʉ ʉ̃i cʉvajʉroe báquede, Jʉ̃menijicʉi mearo d̶acajʉroe báquede ʉ̃ mácʉre.
Hebrews 13:4 in Cubeo 4 Caivʉ põeva pʉrʉbʉoivʉ ne pʉrʉbʉoiyede, ne cʉede yópe cũinávʉpe, pued̶ajarãri ne baju. Que teni ʉ̃mʉva nomicʉrivʉ cʉbejarãri apecoque aru nomiva ʉ̃mʉcʉrivʉ máre cʉbejarãri apecʉque, némarebʉcʉvare jarʉvarĩ. Caivʉ ina pʉrʉbʉoivʉ apevʉque cʉrivʉ baru, némarebʉcʉvare jarʉvarĩ, Jʉ̃menijicʉi ñájine d̶aimara márajivʉbu na. Aru caivʉ ina nomicʉbevʉ nomióque cʉrivʉ baru aru ʉ̃mʉcʉbevʉ máre ʉ̃mʉque cʉrivʉ baru, Jʉ̃menijicʉi ñájine d̶aimara márajivʉbu na máre.
James 4:1 in Cubeo 1 ¿Aipe teni boaivʉba mʉja mʉje baju? Aru, ¿aipe teni ãd̶amateivʉba mʉja mʉje baju? Mʉje ãmeina d̶aiyʉe yópe maucʉvaepebu mʉje dápiaiyeque.
1 Peter 2:11 in Cubeo 11 Mʉja, ji ʉmara, parʉrõreca jẽniaivʉ mʉjare. Mʉja ijãravʉcavʉpe paivʉ ãmevʉ. Quénora cavarõ mearo Jʉ̃menijicʉi cʉrõcavʉ barãjáramu mʉja. Mʉja cʉrivʉbu ijãravʉi obebejĩena. Mʉje ãmeina d̶aiyʉe yópe maucʉvaepebu mʉje ũmeque. Que baru d̶abejarã yópe mʉje ãmeina d̶aiyʉepe. D̶aicõjemejara mʉja mʉje dápiaino ãmenore mʉje bajure.
Revelation 21:8 in Cubeo 8 Ʉbenita caivʉ ina ñájiyʉbevʉ yʉre boje ne jidʉé boje, aru ina dajocaivʉ ne jʉ aiyede yʉre, ina caijĩe ãmene d̶aivʉ, ina põevare boarĩ́ jarʉvaivʉ, ina ãmeina d̶aivʉ apevʉque némarebʉcʉva ãmevʉque, ina yaviéde d̶aivʉ, ina mearore jívʉ pẽpeimarare, aru ina borocʉrivʉ máre, caivʉ ina nʉrajarama ne cʉrãjinoi, no toabo azufreque cũiméboi. Que baru jẽvari coyʉrĩ yópe ne yaiyepe pʉque nʉrajarama na.
Revelation 22:15 in Cubeo 15 Ʉbenita no ĩmaro jedevai mautenajarama caivʉ ina ãmena baju, ina yaviéde d̶aivʉ, ina ãmeina d̶aivʉ apevʉque némarebʉcʉva ãmevʉque, ina põevare boarĩ́ jarʉvaivʉ, ina mearore jívʉ pẽpeimarare, aru ina borocʉrĩ jʉjovaiyʉrivʉ apevʉre máre, áme Jesús.