Mark 9:43 in Yucuna 43 Ñaqué i'imacale pila'á ca'ajná pu'uhuaré nacaje pila'acare piyáte'ela aú pachá, piyurí piliyó ricá. Pimata'aquela pinaquiyó piyáte'ela, pica'acáloje ricá a'ajná ño'ojó penaje, palani ri'imacajla pijló. Uncá na aú calé pila'ájla pu'uhuaré piyáte'ela aú. Pila'aquela marí que, pi'ijnacá piyá quera'atani uncá yacálare chojé, palani ri'imacajla pijló.
Other Translations King James Version (KJV) And if thy hand offend thee, cut it off: it is better for thee to enter into life maimed, than having two hands to go into hell, into the fire that never shall be quenched:
American Standard Version (ASV) And if thy hand cause thee to stumble, cut it off: it is good for thee to enter into life maimed, rather than having thy two hands to go into hell, into the unquenchable fire.
Bible in Basic English (BBE) And if your hand is a cause of trouble to you, let it be cut off; it is better for you to go into life with one hand than to have two hands and go into hell, into the eternal fire.
Darby English Bible (DBY) And if thy hand serve as a snare to thee, cut it off: it is better for thee to enter into life maimed, than having thy two hands to go away into hell, into the fire unquenchable;
World English Bible (WEB) If your hand causes you to stumble, cut it off. It is better for you to enter into life maimed, rather than having your two hands to go into Gehenna,{Gehenna is a word for Hell that originated as the name for a place where live babies were thrown crying into the fire under the arms of the idol, Moloch, to die. This place was so despised by the people after the righteous King Josiah abolished this hideous practice, that not only was it made into a garbage heap, but dead bodies of diseased animals and executed criminals were thrown there and burned.} into the unquenchable fire,
Young's Literal Translation (YLT) `And if thy hand may cause thee to stumble, cut it off; it is better for thee maimed to enter into the life, than having the two hands, to go away to the gehenna, to the fire -- the unquenchable --
Cross Reference Matthew 3:12 in Yucuna 12 Nopumí chojé iphájica la'ajeri trigo a'arumi ca'ajeño la'acá que caja. Te'erí ichajona aú nácho'ota ricá, carená apho'ocáloje ra'arumi re'iyayá penaje. Quéchami paminá lamá'ataca riñacarelana chojé richa. Ra'arumi ricupá quera'atani uncá yacálare chojé. Marí que caja nopumí chojé iphájica huajájica ina'uqué e'iyohuá. Palá la'ajeño i'imajeño rijhua'até. Eyá pu'uhuaré la'ajeño, namanaicho la'ajeño, rica'ajé quera'atani uncá yacálare chojé —que Juan quemacá najló i'imacá.
Matthew 5:22 in Yucuna 22 Eyá nucá quemari marí que rinacu: Yúcha'ajero apú inaquiyana cha, ilé najña'ajé ihuacára'ajeri ejo, nahuajácaloje ricá penaje. Pura'ajero pu'uhuaré inaquiyana nacú, ilé najña'ajé ihuacára'ajeño, peñahuilana, quele ejo, nahuajácaloje ricá penaje. Quemájeri apú inaquiyana nacú: “Mapéchuru huani ta ricá” que, ilé amájeri quera'atani yajhué uncá yacálare.
Matthew 5:29 in Yucuna 29 ’Pila'acachu pu'uhuaré nacaje pamácare pachá, piyurí piliyó ricá. Palani pijló riyurícana piliyó, pi'ijnacá piyá richona quera'atani yajhué amaje. Picahuícha'aquela pijlú majó, pica'acáloje pinaquiyó ricá penaje, palani ri'imacajla pijló. Pila'aquela marí que, pi'ijnacá piyá quera'atani chojé, palani ri'imacajla pijló. Iná napona naquiyánaja calé capichácojla raú. Chapú huani inajlo ri'imacajla, piyuque iná napona capicháquelo.
Matthew 15:30 in Yucuna 30 Yenuri i'ihuata nacú riyá'aco ejé cajrú ina'uqué iphaca rinacu. Nahuá'a najhua'ató cajrú natámina. Uncá meño'ojó ne'iyajena ja'apálaño palá. Mejluruna ajopana i'imacá. Ajopana piño uncá pura'alaño. Ajopana piño i'imaño apicháca'alona. Que'iyapejé nayaripune i'imacá najló. Marí que yaripune i'imacaño nahuá'a Jesús chaje. Nato'otaque necá ri'imá nacojé, ritejmo'ótacaloje necá penaje. Ritejmo'óta piyuqueja necá que'iyapejé nayaripune liyá.
Matthew 18:8 in Yucuna 8 ’Ñaqué i'imacale pila'á ca'ajná pu'uhuaré pila'acare piyáte'ela aú pachá, piyurí piliyó ricá. Pila'á ca'ajná pu'uhuaré meño'ojó pi'ijnacá pachá, piyurí piliyó ricá. Pimata'aquela pinaquiyó piyáte'ela ca'ajná, pi'imá ca'ajná, pica'acáloje ricá a'ajná ño'ojó penaje, palani ri'imacajla pijló. Pila'aquela marí que, pi'ijnacá piyá quera'atani uncá yacálare chojé, palani ri'imacajla pijló.
Matthew 25:41 in Yucuna 41 Eyá ajopánajlo, uncá jema'alaño no'opiyajlo, nucá ina'uqué huacára'ajeri, quemájeri marí que: —Ja'apá nuliyá. Caja Tupana yerúca'acarena chaje icá. I'ijná quera'atani uncá yacálare chojé. Caja lamá'ataqueja ricá Jiñá Chi'ináricanajlo, rijhua'atéjenajlo hua'até.
Mark 9:45 in Yucuna 45 Pila'á ca'ajná pu'uhuaré meño'ojó pi'ijnacá pi'imá aú pachá, piyurí piliyó ricá. Pimata'aquela pinaquiyó pi'imá, pica'acáloje ricá a'ajná ño'ojó penaje, palani ri'imacajla pijló. Uncá pi'ijnalajla pu'uhuaré la'ajé raú. Pila'aquela marí que, pi'ijnacá piyá quera'atani uncá yacálare chojé, palani ri'imacajla pijló.
Luke 14:13 in Yucuna 13 Marí cajénajlo pimá, najñachi na'ajnehuá pijhua'até: Pimá camu'ují la'acáñojlo, apicháca'alo moto'ocáñojlo, uncá meño'ojó ja'apálaño palajlo, mejlurúnajlo, quelejlo pimá, najñachi na'ajnehuá pijhua'até.
Luke 14:21 in Yucuna 21 “Uncá nu'ujnalaje”, que huánija nemíchaca rijló piyuque. Raú rijhua'até sápajeri pi'icharo ricoja rihuacára'ajeri ñacaré ejo. Ri'imichá riyucuna rijló, meque nemíchaca rijló yucuna. Raú paminá yúchi'icharo nachá. E rimicha rijhua'até sápajerijlo: “Chuhua quiñaja pi'ijnacá apojó pajimila e'iyohuá. Chi'itaje iñe'epú chuhuá, ujú caje ñani iñe'epú chuhuá hua'até pi'ijnajé. Pihuá'icha majó camu'ují la'acaño, apicháca'alo moto'ocaño, uncá meño'ojó ja'apálaño palá, mejluruna, quele pihuá'aje majó”, que rimíchaca rijló.
Romans 8:13 in Yucuna 13 Ila'acachu pu'uhuaré ipechu queja, pachá icapichájico Tupana liyá. Eyá Tupana Pechu aú ica'ajica ee pu'uhuaré la'acana inaquiyó, icá i'imajeño macapichaco Tupana hua'até.
1 Corinthians 9:27 in Yucuna 27 Uncá ñaqué calé nucá. Uncá nula'alá nacaje nuhuátaca que huani nujluhua, nula'acáloje palá raú penaje. Marí que nula'acá, nu'umacá piyá maliyaru Tupánajlo. Rihuátaca que nula'acáloje raú penaje, nuhuajá nocó. Caja nohuíña'ata cajrú ina'uqué rinacu. Ñaquele nuhuata piyuqueja nacaje la'acana, ri'imacáloje palá Tupana nacú penaje.
Galatians 5:24 in Yucuna 24 Jesucristo taca'arí a'ahuaná apiyácacanami nacojé i'imacá, huaca'acáloje huanaquiyó pu'uhuaré huala'acare, huamanaicho huala'acare raú penaje. Ñaquele piyuque Jesucristo hua'atéjena hue'epiño nanacuhuá caja taca'acaño que pu'uhuaré la'acana liyá. Marí que nahue'epica nanacuhuá, nala'acá piyá pu'uhuaré, namanaicho.
Colossians 3:5 in Yucuna 5 Ica'á ipechu naquiyá nacaje uncá Tupana huátalare caje. Ila'aniya caja imanaicho. Ila'aniya icó mahuó nacaje uncá Tupana huátalare caje nacú. I'imaniya caja canacújne'equena. Canacújne'equena pechu i'imá pu'ují nacaje i'imacare marí eja'ahuá chu nacú, nahuajhué ri'imacale najló. Lanaquiya uncá na'alá nanacojó Tupana.
Titus 2:12 in Yucuna 12 Ripalamane iná i'imacá aú uncá iná la'alá apojó que nacaje rimacá que. Iná yurí caja pu'uhuaré iná la'acare iná liyó; iná yurí caja iná manaicho iná la'acare iná liyó. Ripalamane aú caja iná i'imá caja palá péchuri; iná ca'á caja laca'apheji iná liyó, iná la'acáloje palá penaje. Iná la'á caja palá. Iná hue'epí caja iná tucumó Tupana huátaca que la'acana.
Hebrews 12:1 in Yucuna 1 Chuhua numájica ijló apa'amá yucu nacú. Nahuata ca'ajná amácana mecajeca chá'atajica necá jecho'ocajo aú. Rená na'acare najló ejená necho'ó. Necho'ocó yámona naca'á na'arumacá cachini nanaquiyó, necho'ocóloje palá maramarani na'arumacá hua'até penaje. Uncá meño'ojó necho'oló palá cachini na'arumacá hua'até. Ñaqué caja huajló ricá. Re ca'ajná nacaje huala'acare, uncá paala ricá. Rinacojé uncá meño'ojó huala'alá palá Tupana huátaca que. Ñaquele iná ca'á iná naquiyó piyuque pu'uhuaré iná la'acare, iná la'acáloje piyuque nacaje palá Tupana huátaca que penaje. Cajrú huapiyá i'imacáñomi chuna la'ajica que caja huala'ajica palá. Caphí péchuruna Tupana chojé ne'emajica.
1 Peter 2:1 in Yucuna 1 Ñaquele iyurí iliyó piyuqueja pu'uhuaré ila'acare, imanaicho ila'acare hua'ató. Iyurí caja ipajlácare iliyó. Ila'aniya icó palájne'equena que ajopánajlo majopeja, napechu i'imacáloje palá inacu penaje. Ihuó i'imaniya caja chapú ajopana cha, nachá'ataca aú icá. Iyurí caja iliyó chapújra'acajo.