Acts 7 in Yucuna

1 E sacerdótena huacára'ajeri quemari Estébanjlo. —¿Quehuaca chi nemacá pinacu?

2 —Nojena —que Esteban quemacá—. Jema'á marí: Tupana, ilé palani huani, pura'aró hua'ajútami chu, Abrahami chu hua'até i'imacá. Rihuacajé ejo'ocaja Abrahami chu i'imari Mesopotamia te'eré nacú. Uncá chiyó ri'imá Harán te'eré nacú, Tupana i'imari richaje i'imacá.

3 Tupana quemari rijló marí que: “Chuhua pa'apaña pejena. Pácho'o pite'eré naquiyá, pi'ijnacáloje ají que ya'ajnaje penaje. Te'erí nuya'atájicare pijló ejo pi'ijnajé”, que Tupana quemacá rijló i'imacá.

4 Raú rácho'o rite'eré eyá, Caldea te'eré eyá. Ri'ijná ají que ya'ajnaje pajimila Harán ejo. Re ri'imaqué. Re rara'apami chu tajnaro i'imacá. Rejomi Tupana huá'ari Abrahami chu ají que majó. Marí te'erí hue'emacare nacú ejo rihuá'a ri'imacá.

5 Uncá Tupana a'alá rijló marí te'erí pamineco rite'erehua penaje. Uncá caja ra'alá rijló huejápaja ñani te'erí i'imacá. Rimá rijló marí que i'imacá: “No'ojé pijló ricá pite'erehua penaje. Pitaca'ajica ejomi piyanimínamijlo riyurejo”. Marí que Tupana quemacá rijló mayaniqueru ri'imacá rihuacajé.

6 Tupana quemari caja rijló rilaquénami nacú marí que i'imacá: “Ajopana te'eré nacú ne'emajé. Re ajopana huacára'ajeño nasápaca najhua'até caphí mahuemiru. Chapú huani nala'ajica necá ajopana, ajopana que cuatrocientos jarechí quetana”.

7 Tupana quemari piño marí que chapú nala'ajeño nacú: “Nuhuajaje necá, huacára'ajeño pilaquénami sápaca najló mahuemiru. Rejomi nayureje necá, nácho'ocoloje reyá penaje. Nephájica ee marí te'erí nacojé nephaje no'opí”, que Tupana quemacá Abrahami chujlo nanacu i'imacá.

8 ’Tupana quemari Abrahami chujlo nacaje rila'ajícare nacú rijhua'até. Rihue'epéjona penaje rihuacára'a naqueráco'opetena chu'uhuere chinuma mata'acana. Nahue'epícaloje raú ñaqué caja ri'imajica Tupana quemacá que penaje. ’E caja ehuaja Abrahami chu i'irí moto'orí i'imacá. Ra'á rií Isaac. Hueji que cuhuá'ata que cala huacajé rara'apá mata'arí richu'uhuere chinuma. Pumí chiyá Isaacmi chu i'irí i'imacá. Na'á rií Jacob. Ñaqué caja Isaacmi chu la'acá ricá. Jacobmi chu yaní i'imaño piño. Iyamá iphata ji'imaji nacojé quele riyani i'imacá. Achiñana huánija ne'emacá. Ñaqué caja Jacobmi chu mata'ajica riyani chu'uhuere chinuma queráco'opena ne'emajica huacajé. Iyamá iphata ji'imaji nacojé quele riyani i'imacá. Nanacojé iyamá iphata ji'imaji nacojé quele huanamana huecá.

9 ’Hua'ajútayami chuna i'imaño Jacobmi chu laquénami i'imacá. Nahuó i'imaqué chapú ne'ehuemi chu, Josemi chu, cha. Aú na'á ajopana ina'uquejlo ricá rihuemí aú, nahuá'acaloje ricá Egipto te'eré ejo penaje. Re risápaque apú hua'até. Uncá ra'aqué rijló rihuemí. E'iyonaja Tupana a'aqueri riñaté cajrú rehuá.

10 Ri'imatá ricá chapú caje yajhué amácana chiyá. Ra'á caja rijló péchuji, ri'imacáloje capechuni nahuacára'ajerijlo raú penaje. Raú ripechu i'imari palá Josemi chu nacú. Egipto i'imacana nacú nemaqué Faraón que. Palá Faraón pechu i'imacá rinacu. Aú calé ra'á ricá nahuacára'ajeri penaje. Piyuqueja rite'eré eruna, riñacaré chiyájena, quele huacára'ajeri penaje ra'á ri'imacá.

11 E caja cajrú Egipto te'eré ehuájena ña'acá me'epejí panacu. Canaan te'eré nacú ñaqué caja. Cajrú najña'ajica me'epejí panacu rehuá i'imajica. Hua'ajútayami chúnajlo, uncá caja a'ajnejí i'imaqué palá najló rihuacajé.

12 E Jacobmi chu jema'arí nemacá: “Re a'ajnejí Egipto te'eré nacú”. Raú rihuacára'a riyánimi chuna i'ijnacá rejo. Hua'ajútayami chuna ne'emacá. E ne'ejná rejo a'ajnejí huarúhua'aje. Huajé calé ne'ejnacá rejo i'imacá. Nephá rejo, nahuarúhua'a najluhua ñó'ope a'ajnejí. Rejomi napa'ó rijhua'até nañacajela ejo.

13 Re ne'emá mequetana. Caja ehuaja na'ajné tajnaro piño. E caja ne'ejná piño Egipto ejo. Iyamá pe la'acá nacú ne'ejnacá rejo. Rihuacajé Josemi chu quemari najló: “Nucá po José. E'ehué nucá”, que rimacá najló i'imacá. Faraónmi chu amari caja rejena. Raú rihue'epí na naquiyánaca Josemi chu i'imacá.

14 Quéchami Josemi chu huacára'aca rara'apami chu, Jacobmi chu, huá'acana rejo, piyuque rejénami chuna hua'até. Raú ne'ejná rejo. Setenta y cinco ne'emacá piyuqueja.

15 E caja Jacobmi chu i'ijnari Egipto te'eré ejo; re riyuró; re ritaca'á. Re caja piyuque riyanimínami taca'añó. Hua'ajútayami chuna, júpimi i'imacáñomi chuna, tajnaño re caja i'imacá.

16 Júpija natami i'imacá re. Rejomi najña'á naphinami ají que Siquem ejo. Re naca'á naphinami támijimina apucuna chojé. Abrahami chu huarúhua'acare i'imacá chojé naca'á naphinami. Rihuarúhua'a te'erí támijimina ca'aquela pucuna penaje. Hamormi chu yanimínami liyá rihuarúhua'a ricá. Siquem e ne'emacá, re ra'á najló liñeru rihuemí.

17 ’Tupana quemari Abrahami chujlo: “No'ojé pijló te'erí. Pilaquénamijlo riyurejo”. Rinacu rimá júpimi i'imacá. Ehuá yehuicha riphaca rená chojé, ri'imacáloje rimacá rinacu i'imacá que penaje. Egipto te'eré e Abrahami chu laquénami moto'oñó cajrú.

18 E caja ehuaja apú i'imari Egipto eruna i'imacana. Uncá ramala Josemi chu i'imacá.

19 Ripajlaque huecá'ana hua'até; chapú huani rila'ajica hua'ajútayami chuna. Rihuacára'aque naqueráco'opetena cupátacana naliyá, nataca'acáloje penaje.

20 Ne'iyohuá queja Moisesmi chu moto'ocá i'imacá. Palá Tupana pechu i'imacá rinacu. Richi'inami chuna lamára'año ricá hueji queta queri quetana nañacaré chu.

21 E caja riphá najló rica'acana jená chojé. Nayurí ricá ne'emacana ne'eré chu. Re ne'emacana itu iphátayo ricá, rulamára'a ricá ru'urihuá penaje.

22 Ñaqué i'imacale Moisesmi chu jehuíña'aro piyuqueja Egipto puráca'alo nacú. Palá ripura'acó; palá caja rila'ajica piyuque nacaje.

23 ’Iyamá ina'uqué le'ejé quele jarechí ri'imacá huacajé, huechi rihuátaca ricá'ana chaje i'ijnacana. Israelmi chu yanimínami ne'emacá.

24 Raú ri'ijná nachaje; iphari nanacu. E ramá apú Egipto naquiyana la'acá chapú huani apú ricá'ana. Aú ri'ijná rejo rimejñátaje riliyá. E rinó ilé Egipto naquiyana. “Caja nupuri'ichó rile'ejé jacumi nacú”, que Moisesmi chu pechu i'imacá rinacu.

25 Marí que rila'acá aú rimá: Apala marí que nucá'ana pechu i'imajica nunacu: “Ricá ca'ajná Tupana huacára'acare majó, ri'imatácaloje huecá Egipto naquiyana liyá penaje”. E'iyonaja uncá ñaqué calé napechu i'imacá rinacu.

26 Muní que piño ri'ijná nachaje. Amari iyamá ricá'ana tujla'ácaco pajhua'atéchaca. Rihuata natamáca'atacana paliyácaca, nayurícaloje pajhua'atéchaca nócacano. E rimá najló: “Ejena huánija icá. ¿Naje ta ila'á chapú pecohuácaca ejena hua'até?”

27 Eta apú jara'arí Moisesmi chu. Ricá penaje queño'orí najló nócacajo. Rimá rijló: “¿Na ta a'arí picá ta huahuacára'ajeri penaje?

28 ¿Pihuata chi nonócana, lalemi pinoca Egipto naquiyana que caja?” que rimacá rijló.

29 Raú ripechu i'imá: “Apala na'atacana paliyácaca, nayurícaloje pajhua'atéchaca nócacano. E rimá najló: “Ejena huánrucátaje nucá hue'emacánajlo”. Aú Moisesmi chu ñaaró reyá. I'ijnari ají que ya'ajnaje, Madián te'eré ejo. Rejé ritajnó ajopana te'eré nacú; re ri'imaqué ajopana ina'uqué hua'até, re rihuá'aco i'imacá. Iyamá riyani i'imacá rujhua'até.

30 ’Rehuá ri'imá iyamá ina'uqué le'ejé quele jarechí quetana. Ya'ajná pu'uteni e'iyohuá ipuré i'imari. Sinaí na'á ipuré ií. Rehuá richira'acÉ rimá najló: “Ejena huáno huacajé ipuré ja'apejó, pajluhuaja Tupana hua'atéjeri, je'echú chiyaje, ya'ataró rijló i'imacá. Ramá cajrú quera'atani lucúna'aco jíma'alami caje e'iyayá. Re'iyá je'echú chiyaje tára'aro.

31 Moisesmi chu amaca aú ricá, ripechu i'imá: “¿Na chi caji?” Aú ri'ijná rahua'ajé, ramácaloje na huánica ri'imacá penaje. Ejéchami Tupana ajalaca ricá re'iyayá, rimá rijló:

32 “Tupana nucá. Pa'ajútayami chuna pechu i'imacare chojé caphí nucá. Abraham, Isaac, Jacob, quele pechu i'imari nochojé caphí”, que rimacá rijló i'imacá. Raú Moisesmi chu quero'oró cajrú. A'acuhuaná ricurúcaca. Rihuó la'aró rejo yacá'acano piyá.

33 E Tupana quemari piño rijló: “Pica'á pi'ima'ulá pi'imá naquiyó me'etení. Ilé te'erí pitára'aco e, palani ricá, nu'umacale maare”, que rimacá rijló.

34 “Nomá nala'acá chapú huani nule'ejena ina'uqué. Re necá Egipto te'eré nacú. Caja noma'á neyaca cajrú. Aú nuhuitúqui'icha majó ne'emataje. Ñaquele chuhua nuhuacára'ajica picá Egipto te'eré ejo”, que Tupana quemacá rijló.

35 Marí que Esteban ja'apátaca najló riyucuna. Rimá piño: —Júpimi que uncá nahuátala Moisesmi chu i'imacá nahuacára'ajeri penaje. Nemá rijló: “¿Na ta a'arí picá huahuacára'ajeri penaje?” Ricá penájemi, uncá nahuátalare i'imacá, Tupana a'arí nahuacára'ajeri penaje. Ra'á caja ricá ne'ematájeri penaje, ri'imatácaloje necá Egipto eruna liyá penaje. Tupana hua'ateje, je'echú chiyaje, huacára'ari Moisesmi chu i'imacá. Riya'ató rijló quera'atani e'iyá, jíma'alami e'iyá riya'ató rijló i'imacá. Marí que Tupana huacára'aca Moisesmi chu i'imacá —que Esteban quemacá najló.

36 ’Moisesmi chu huá'ari hua'ajútayami chuna Egipto eyá i'imacá. Rila'á Tupana Pechu aú cajrú nacaje uncá meño'ojó iná la'alare caje. Raú nahue'epí mecajeca Tupana i'imacá. Rila'á ricá Egipto te'eré ehuá, juni jalomi querálani cha hua'ató. Iyamá ina'uqué le'ejé quele jarechí quetana ne'emacá pu'uteni e'iyá riya'ató rijló i'imacá. Marí que Tupana huacára'aca Moisesmi chu i'imacyohuá i'imacá. Rihuacajé caja rila'aqué Tupana Pechu aú nacaje uncá meño'ojó iná la'alare.

37 Moisesmi chu quemari Israelmi chu laquénamijlo marí que: “Tupana huacára'ajeri majó pajluhuaja ina'uqué ripuráca'alo ja'apátajeri penaje. Icá'ana naquiyana ri'imajica. Nucá rihuacára'aca que, que caja rihuacára'ajica ricá. Ñaquele jema'ajé ra'apiyá piyuque nacaje rimajícara'aca Moisesmi chu i'imace nacú ijló”, que Moisesmi chu quemacá najló i'imacá.

38 Moisesmi chu huá'ari Israelmi chu laquénami ya'ajná pu'uteni meñaru e'iyohuá. Sinaí nacojé hua'ajútayami chuna jahuacaño rijhua'até i'imacá. Ipuré ií Sinaí. Ricó ri'ijná ri'ihuátaje. Re Moisesmi chu pura'aró Tupana hua'ateje, je'echú chiyaje, hua'até. Rejomi ripa'ó rapumí chuhuá. Ra'apata riyucuna rijhua'atéjenajlo. Rijña'á Tupana hua'ateje liyá Tupana puráca'alo, piyuqueja ina'uqué i'imacáloje ra'apiyá penaje. Ricá penájemi yuriro caja huajlojépu'uteni meñaru e'iyohuá. Sinaí nacojé hua'ajútayami chuna jahuacaño rijhua'até i'imacá. Ipuré ií Sinaí. Ricó ri'ijná ri'ihuátaje. Re Moisesmi chu pura'aró Tupana hua'ateje, je'echú chiyaje, hua'até. Rejomi ripa'ó rapumí chuhuá. Ra'apata riyucuna rijhua'atéjenajlo. Rijña'á Tupana hua'ateje penaje.

39 ’E'iyonaja cale uncá hua'ajútayami chuna jema'aqueño Moisesmi chu ja'apiyá i'imajica. Uncá caja nahuátala ri'imacá. Nahuata napumí chuhuá pa'acano Egipto ejo.

40 Moisesmi chu malá'aco ipuré i'ihuata nacú huacajé, nemá Aaronmi chujlo marí que: “Ilé Moisés huá'ari huecá Egipto eyá i'imacá. Uncá huahue'epila méqueca ca'ajná rila'acó. Uncá ri'imalá maare huajhua'até. Ñaquele chuhuaca pila'á huajló nacaje jenami, ri'imacáloje huachi'ináricana que caja huajló penaje, rihuá'acaloje huecá hue'ejnajica ejo penaje”. “Je” que rimacá najló.

41 Raú nala'á nacaje jenami najluhua, ri'imacáloje nachi'ináricana que caja najló penaje. Jema piracana i'irí que ramácana i'imacá. Nenó napirana naquiyana, na'acáloje ri'ími pechu rijló penaje. Aú nacajmo'ó, pu'ují napechu i'imacale renami nala'acare nacú.

42 Marí caje aú Tupana yúcha'aro nachá, chapú huani nala'acale ri'imacá. Ripachá Tupana cupari ne'emacá; riyurí napura'acó nahuátaca que. Marí que nala'acá aú nala'á Tupana puráca'alo lana'aquéjami quemacá que. Marí que Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna lana'acá nayucuna papera chojé i'imacá: Israelmi chu laquénami, icá i'imaño pu'uteni meñaru e'iyohuá iyamá ina'uqué le'ejé quele jarechí quetana. Rihuacajé uncá nojló calé inó ipirana naquiyana, iphácaloje no'opí raú penaje.

43 Ijña'aqué ijhua'ató pají jenami. Richu Moloc jenami i'imacá. Ijló ana puráca'alo lana'aquéjami quemacá que. Marí que Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna lana'acá nayucuna papera chojé i'imacá: Israelmi chu laquénami, icá i'imaño pu'uteni meñaru e'iyohuá iyamá ina'uqué le'ejé quele jarechí Moloc i'imari ichi'ináricana que. Renfán caja i'imari ichi'ináricana que caja ijló. Rile'ejé ihuijrí nacú ipura'acó palá i'imajica. Renami ila'acare nacú ipura'acó palá, pu'ují ipechu i'imajícale rinacu. Marí caje pachá nucupaje icá, que Tupana quemacá nanacu. Ya'ajnaje pajimila Babilonia yámojo chapú inacu péchuruna huá'ajeño icá, que Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna lana'acá papera chojé riyucuna i'imacá.

44 Esteban quemari piño: —Ya'ajná pu'uteni meñaru chu ne'emacá huacajé, hua'ajútayami chuna ña'aqueño najhua'ató pirajina ímami nahuacáca'alo ñacarelana penaje. Tupana ya'atari Moisesmi chujlo rila'acana i'imacá. Ñaqué nala'acá ri'imacá. Richu nalamá'ata Tupana puráca'alo. Jipa nacú lana'aquéjami ri'imacá.

45 Ejomi jupichúnami yuriño hua'ajútayami chúnajlo ricá nahuacáca'alo ñacarelana penaje. Najló nayurí ri'imacá. Moisesmi chu tajnaro i'imacá. Rapumí chojé Josuémi chu i'imari nahuacára'ajeri. Josuémi chu i'imacá nahuacára'ajeri huacajé, najña'á najhua'ató ri'imacá. Josuémi chu huá'ari necá majó, ne'emacáloje maare penaje. Ajopana ina'uqué te'eremi marí huate'eré i'imacá. Tupana jácho'otari maárohua i'imacáñomi chuna maáreya pamineco, napucunami i'imacáloje penaje. Maáreje pirajina ímami naquiyá la'acanami ja'apejé nahuacaco. Davidmi chu i'imacá ne'emacana huacajé ejená nahuacaco ra'apejé.

46 Palá Tupana pechu i'imajica Davidmi chu nacú. Rihuata Tupana ñacaré la'acana Tupánajlo. Tupana, Jacobmi chu pechu i'imacare chojé caphí, i'imacáloje richu penaje.

47 E'iyonaja uncá rila'alá ricá. Ri'irí, Salomonmi chu, la'arí ricá.

48 Uncá riñacaré huani calé ri'imacá. Ajopana chaje huani huacára'aca ricá, Tupana. Uncá ri'imalajla pají, ina'uqué la'acare, chu. Marí que Tupana puráca'alo ja'apátajerimi chu, Isaíasmi chu, lana'acá riyucuna i'imacá:

49 Je'echú chu nucá. Richiyá nuhuacára'a no'opiyá jema'ajeño. Camu'ujini nojló eja'ahuá. Ñaqué i'imacale uncá meño'ojó nala'alá nojló pají. Uncá pajluhuaja pucunaji chuja calé nucá, que Tupana quemacá.

50 Nucaja calé la'arí piyuqueja nacaje i'imacá, que Tupana quemacá ripuráca'alo ja'apátajerimi chujlo i'imacá —que Esteban quemacá najló.

51 Eyá rimá piño najló: —Ijnúcha'ajeño huani icá ta. Uncá huani jema'alá Tupana ja'apiyá. Re ina'uqué uncá hue'epílaño Tupana nacojé. Meque ilé que huani caja icá. Hua'ajútayami chuna chuhuaja caja i'ijnataca nacaje la'acana. Ne'emajica i'imajica queja caja icá me'etení. Uncá caja jema'alá Tupana Pechu ja'apiyá.

52 Hua'ajútayami chuna la'aqueño chapú piyuque Tupana puráca'alo ja'apátajeñomi chuna i'imajica. Júpimi, uncá chiyó Jesús iphá majó huacajé, ne'emaqué riyucuna. Tupana huátaca que la'ajeri Jesús. Ricá yucuna ne'emaqué najló. E'iyonaja nenoque riyucuna i'imajeño i'imajica. E caja ehuaja ricá nemájicare nacú, iphari majó i'imacá. E'iyonaja icá huacára'año ripatacana i'imacá. Quéchami ihuacára'a rinócana.

53 Ripiyá Tupana huacára'ari majó rijhua'atéjena, je'echú chiyájena i'imacá, na'acáloje hua'ajútayami chúnajlo Tupana puráca'alo penaje. Necá piño yuríqueño ricá caja nayanimínamijlo. Eyá maárejechami riyurico huajló. E'iyonaja calé uncá huani jema'alá ra'apiyá —que Esteban quemacá najló.

54 Marí que rimacá nanacu aú nahuajhué majáca'aro rijló penaje. Iqui'i huani nayúcha'aco Esteban cha. Najma'á naí hua camachá rile'ejé pacá, nenócaloje ricá penaje.

55 Tupana Pechu i'imari Esteban huacára'ajeri huani. E riyacá'o ají que je'echú chojé. Amari palani camareji i'imacá Tupana nacojé, hua'até ramá Jesús tára'aco Tupana ahua'á ca'añá chojó pumitá.

56 E rimá najló: —¡Amá! me'etáqueja nomaca je'echú. Ricá i'imacá ina'uquéjloje penaje, nomá tára'aco Tupana ahua'á ca'añá chojó pumitá —que Esteban quemacá najló.

57 Nema'acá piyá ripura'acó, cajrú nahuíyo'oca. Netá caja ne'ejhuihuá nayatehuana aú. Eta, piyuqueja necá jecho'oñó pajñacani Esteban nacojé.

58 Napatá ricá; nachíra'a ricá ají que pajimila yámojo. Re naca'á jipa richá, nenócaloje ricá raú penaje. Jipa ca'ajeño yuriño na'arumacá naquiyana apú hualijímaca hua'até, ri'imacáloje rihua'aphé penaje. Saulo rií i'imacá.

59 Naca'acá jipa Esteban cha quetana ripura'acó Tupana hua'até. Marí que rimacá rijló: —Nuhuacára'ajeri, Jesucristo, chuhua pijña'á nupechu —que rimacá rijló.

60 Ejomi ritára'o ri'irúpachi aú. E caphí rahuíyo'oca, rimá Tupánajlo: —Nuhuacára'ajeri, pamó nachaje chapú nala'acare nucá liyá —que rimacá rijló caja penaje. Ejéchami caja ritaca'acá.