Acts 15:3 in Yucuna 3 E Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño, Antioquía e i'imacaño, huacára'año Pablo, Bernabé quele rejo. Ajopana nanaquiyana hua'até nahuacára'a necá Jerusalén ejo. Aú nácho'o reyá, ja'apaño ají que Fenicia te'eré e'iyohuá. Samaria te'eré e'iyohuá hua'até na'apá. Nephájica nanacu quehuá ne'emajica riyucuna najló. Méqueca ajopana jema'acá Tupana ja'apiyá yucuna ne'emajica najló. Uncá judíona calé necá nemaqué nacú najló. Marí que nemájica nanacu: —Caja nayurí peñahuilánami chuna puráca'alo ja'apiyá i'imacana. Chuhuaca Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño necá —que nemájica najló nanacu. Pu'ují ajopana Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño pechu la'acó riyucuna jema'acana aú.
Other Translations King James Version (KJV) And being brought on their way by the church, they passed through Phenice and Samaria, declaring the conversion of the Gentiles: and they caused great joy unto all the brethren.
American Standard Version (ASV) They therefore, being brought on their way by the church, passed through both Phoenicia and Samaria, declaring the conversion of the Gentiles: and they caused great joy unto all the brethren.
Bible in Basic English (BBE) So they, being sent on their way by the church, went through Phoenicia and Samaria, giving news of the salvation of the Gentiles, to the great joy of all the brothers.
Darby English Bible (DBY) They therefore, having been set on their way by the assembly, passed through Phoenicia and Samaria, relating the conversion of [those of] the nations. And they caused great joy to all the brethren.
World English Bible (WEB) They, being sent on their way by the assembly, passed through both Phoenicia and Samaria, declaring the conversion of the Gentiles. They caused great joy to all the brothers.{The word for "brothers" here and where the context allows may also be correctly translated "brothers and sisters" or "siblings."}
Young's Literal Translation (YLT) they indeed, then, having been sent forward by the assembly, were passing through Phenice and Samaria, declaring the conversion of the nations, and they were causing great joy to all the brethren.
Cross Reference Luke 15:5 in Yucuna 5 Caja ehuaja ripháchiyaca ricá. Riqui'ichá ricá rihuacúla'apajo. Pu'ují ripechu i'imichaca, ripháchiyacale ricá.
Luke 15:23 in Yucuna 23 Ejomi ihuá'icha majó jema piracana i'irí pe'iyochá tahuá'aco, cajrú pitacó; inochi ricá, huajñachi ri'ími. Queyajupa huajñájica hua'ajnehuá pajhua'atéchaca.
Luke 15:32 in Yucuna 32 Chuhuaca palani hue'emajica queyajupa pajhua'atéchaca pijmeremi iphíchaca aú. Caja ri'imá nuliyá taca'arí que. Chuhua nupháchiya taca'arí i'imacá penájemi. Capicharo que ri'imacá nuliyá. Caja nupháchiya chuhua ricá”, que rimíchaca rijló. Caja quetana riyucuna.
Acts 8:14 in Yucuna 14 E caja Jesucristo huacára'acarena, Jerusalén e i'imacaño, jema'añó Samaria eruna yucuna. Marí que yucu iphaca nanacu: “Cajrú nanaquiyana jema'acá Tupana puráca'alo ja'apiyá.” Raú nahuacára'a Pedro, Juan, quele rejo namaje.
Acts 11:18 in Yucuna 18 Marí que rimacá, Jesucristo ja'apiyá jema'ajéñojlo. Jerusalén e i'imacaño ne'emacá, aca'añó rimaná penájenami ne'emacá. Marí cajé aú nayurí Pedro nacú culácatacano. Palá napura'acó Tupana nacú, nemá pajlocaca: —Ñaqué caja Tupana la'acá palá ajopana, uncá judíona calé necá, e'iyonaja rila'á necá palá. Tupana huátari napala'ataco napéchuhua pu'uhuaré nala'acare liyá, ne'emacáloje matajnaco rijhua'até raú je'echú chu penaje —que nemacá pajlocaca.
Acts 13:48 in Yucuna 48 Ne'iyajena, uncá judíona calé ne'emacá, jema'añó Pablo puráca'alo. Pu'ují napechu la'acó raú, nemá najló: —Palani huani huajló Tupana puráca'alo. Rihuacajé íqui'iruna ina'uqué pechu i'imacá Jesucristo chojé caphí, ri'imatácaloje necá capichácajo liyá Tupánajlo penaje. Caja Tupana hue'epiri ricá penájena ne'emacá, ne'emacáloje matajnaco rijhua'até je'echú chu penaje.
Acts 13:52 in Yucuna 52 Pu'ují huani Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño pechu i'imajica rehuá. Tupana Péchuja calé i'imaqueri Nahuacára'ajeri rehuá.
Acts 14:27 in Yucuna 27 Caja ehuaja nephá pajimila Antioquía ejo. E nahuacata Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño. Ne'emá najló riyucuna, méqueca Tupana a'acá nañaté Jesucristo yucuna i'imacana aú. Nemá caja najló méqueca Tupana la'ajica ajopana te'eré ehuájena pechu palá, napechu i'imacáloje caphí Jesucristo chojé raú penaje. Uncá judíona calé ne'emacá. Riyucuna ne'emá najló piyuqueja.
Acts 15:12 in Yucuna 12 Marí caje aú piyuque ina'uqué re i'imacaño manúma'año. E Bernabé, Pablo, quele pura'añó piño. Necá i'imaqueño ajopana hua'até, uncá judíona calé ne'emajica. Caja júpimi que naqueño'ó nachaje i'ijnacana. Cajrú nala'ajica nacaje Tupana Pechu ja'apiyá que ne'iyohuá. Nacaje uncá meño'ojó iná la'alare, caje nala'ajica ra'apiyá que, ina'uqué hue'epícaloje meque la'ajérica Tupana raú penaje.
Acts 21:5 in Yucuna 5 E riphá rená chojé, huácho'ocoloje penaje. Aú piyuque Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño, achiñana, inaana, yuhuaná, quele ja'apaño huajhua'até ají que pajimila yámojo. Rejé que'epé nacú hualapa'ó hue'erúpachi aú. Re huapura'ó Tupana hua'até.
Acts 21:19 in Yucuna 19 Pablo ajalácari necá. E ri'imá risápaca'ala yucuna najló, Tupana yucuna ri'imaqué ajopánajlo, ajopánajlo que, uncá judíona calé ne'emacá. Palá Tupana la'ajica ra'apiyá jema'ajeño, ajopana, ajopana que. Riyucuna ri'imá najló.
Acts 28:15 in Yucuna 15 Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño, Roma eruna, jema'añó huephaca yucuna. Aú ne'ejná iñe'epú chuhuá ya'ajnajo majó huajimajo. Foro de Apio pajimila ií. Re huaqueño'ó ne'iyajena hua'até iphácacano. Reyá hua'apá piño apú pajimila e'iyajé. Tres Tabernas apú pajimila ií. Re huephácaco piño ajopana hua'até. Pablo amaca aú necá rimá Tupánajlo: —Palá pili'ichaca huecá, mariruna ina'uqué i'ijichácale majó nomaje. Marí que rimacá Tupánajlo, caphí ripechu la'acole namácana aú.
Romans 15:24 in Yucuna 24 Ñaquele chuhua nu'ujnajica ichaje. España te'eré ejo nuhuata i'ijnacana, rapunana chu nomaje icá. Ejéchami queyajupa hue'emajica pajhua'atéchaca. Reyá no'opaje piño ají que España te'eré ejo. Eco a'á nojló nacaje, nu'ujnacáloje rejo raú penaje.
1 Corinthians 16:6 in Yucuna 6 Apala nu'umajé ijhua'até júpija quemachi ilérohua. Pajluhuaja yahuisá quetana ca'ajná nu'umajica ijhua'até. Rejomi icá a'ajeño nuñaté, nu'ujnacáloje Tupana huátaca nu'ujnacá ejo penaje.
1 Corinthians 16:11 in Yucuna 11 Ñaquele uncá ipechu i'imalaje rinacu: “Majopéjari ricá” que. Ripa'ajico ee majó piño, eco pa'á riñaté nacaje le'epé caje aú, ripa'acóloje piño majó rapumí chuhuá penaje. Maare nuhuátaje ricá, ajopana huanaquiyana hua'até.
2 Corinthians 1:16 in Yucuna 16 Nupechu nacú ri'imá ichaje i'ijnacana Macedonia te'eré ehuá ja'apácana. Eyá nunacuhuá nuhuata icá ehuá ja'apácana. Raú icá a'acajla nojló nacaje, nu'ujnacáloje piño Judea te'eré ejo penaje.
Titus 3:13 in Yucuna 13 Eco pa'á Zenas, Apolos, quele ñaté. Ina'uqué chaya pura'ajero Zenas. Eco pa'á najló nacaje nahuátacare caje, nala'acá piyá camu'ují nacaje nacú na'apájica ehuá.
3 John 1:6 in Yucuna 6 Ne'emá piño huajló piyucuna marí que: “Iqui'ija rihuátaca Tupana, ajopana ina'uqué hua'até.” Piyucuna ne'emá huajló maare Jesucristo ja'apiyá jema'ajeño jahuacáca'alo ejé. Eyá numá piño pijló: Eco pa'á piño ajopana te'eré eyájena ñaté, nacaje nala'acare nacú camu'ují aú, ne'ejnacáloje palá reyá penaje. Pa'ajé nañaté Tupana huátaca que.