Titus 3:3 in Waorani 3 Edæ wëënëñedë mönö adobaï ocai ömædæca ingaïmö inte ëñënämaï cæte quëwengamöimpa. Mönö wapiticæ̈ pönëninque oda cæte quëwengamöimpa. Quïëmë mönö wënæ wënæ cæïnënö ante cæte quëwengamöimpa. Quïëmë nämanque pönente, Waa tote quëwengæ̈impa, ante cædinque mönö cöwë ñimpo cædämaï inte quëwengamöimpa. Waodäni ïnänite cöwë wïwa pönente quëwengamöimpa. Wadäni godömenque ëadäni adinque godö pïinte agamöimpa. Wadäni mönö ïmonte pïïñönäni mönö wacä ingä wacä ingä pïinte quëwengamöimpa.
Other Translations King James Version (KJV) For we ourselves also were sometimes foolish, disobedient, deceived, serving divers lusts and pleasures, living in malice and envy, hateful, and hating one another.
American Standard Version (ASV) For we also once were foolish, disobedient, deceived, serving divers lusts and pleasures, living in malice and envy, hateful, hating one another.
Bible in Basic English (BBE) For in the past we were foolish, hard in heart, turned from the true way, servants of evil desires and pleasures, living in bad feeling and envy, hated and hating one another.
Darby English Bible (DBY) For we were once ourselves also without intelligence, disobedient, wandering in error, serving various lusts and pleasures, living in malice and envy, hateful, [and] hating one another.
World English Bible (WEB) For we were also once foolish, disobedient, deceived, serving various lusts and pleasures, living in malice and envy, hateful, and hating one another.
Young's Literal Translation (YLT) for we were once -- also we -- thoughtless, disobedient, led astray, serving desires and pleasures manifold, in malice and envy living, odious -- hating one another;
Cross Reference Matthew 21:29 in Waorani 29 Äñongä edæ, “Wïï goïnëmo,” angampa. Wæætë edæ ayæ̈ ate pönencöninque edæ, Botö ædö cæte Baa äninque quëwëmoo, ante pönëninque edæ mæmpocä nänö änïnö ante ëñëninque edæ cæcæ gocampa.
Luke 21:8 in Waorani 8 Äñönäni Itota, “Wapiticæ̈ odömöñönäni mïnitö wæætë, Mönö oda cædämaï ingæ̈impa, ante nämä wææ aedäni. Edæ ïïmaï baquï ï ataqueedäni. Wadäni nanguï ïnäni ponte botö ëmöwo ante apæ̈nedinque, ‘Coditobo ïmopa,’ ante babæ ante tedequïnäni ïnänipa. Ayæ̈, ‘Oo pönï impa,’ ante ponte nanguï ïnäni tedequïnäni ïnänipa. Mänömaïnö ante ponte tedeyönänite mïnitö wæætë tömënäni mïñæ̈ tee empote godämaï ïmäewedäni.
John 8:34 in Waorani 34 Äñönäni Itota wæætë, Mïnitö ïmïnite näwangä ämopa. Në wënæ wënæ cæcä ïñömö tömengä wacä beyænque cæte në quëwengä baï wædongä inte edæ tömengä nänö wënæ wënæ cægaïnonque ante cædinque ædö cæte aamö cæte goquingää.
Acts 9:1 in Waorani 1 Taodo guiquënë mönö Awënë ingante në tee empote quëwënäni ïnänite pïïninque, Wæ̈nongæ̈impa, ante bæi ongö bæi ongö cædinque cöwë ñimpo cædämaï ingacäimpa. Ñöwo godömenque cæcæte ante Wængonguï oncönë gote në godongä ñæ̈nængä pönï ïnongä ingante apæ̈nedinque,
Acts 26:19 in Waorani 19 Mänömaï apæ̈nedinque Pabodo godömenque, “Awënë odeyebi Agodipa, ëñëmi. Botö wïïmonte baï ayömo öönædë ïnö në angä nänö angaïnö ante botö ædö cæte ëñënämaï cæquïmoo. Edæ do cætabopa.
Romans 1:29 in Waorani 29 Tömënäni ïñömö nö cæquïnämaï ïnäni inte do wïwa cædänique badinque ïïmaï cædänipa. Wacä ingä godö towëninque tömënäni wadäni ïnänite në wënæ wënæ cædänique ïnänipa. Mäincoo ante æ̈ïnente wæwënäni inte tömënäni, Wacä gomonga ængä ingante godö pïinte adänipa. Ayæ̈ edæ, Mönö godö wæ̈nongæ̈impa, ante cædinque do cædänipa. Guëadö guëa pïinte cædänipa. Wacä oda cæcæcäimpa, ante ancaa cædinque tömënäni godö babæ cædänipa. Ayæ̈ në wïwa pönëwënäni inte tömënäni, Wadäni wæcædänimpa, ante godö pïinte cædänipa. Godö wæntaa godö wæntaa tedewënäni ïnänipa.
Romans 3:9 in Waorani 9 Ïninque æbänö ante anguïï. Mïnitö oodeoidi ïnämaï önömïnique ïñömïnite mönitö möni oodeocabo dicæ godömenque waa pönï ïmöniyaa. Ïñæmpa mönitö oodeomöni incæ mïnitö oodeomïni ïnämaï ïmïni incæ tömämö në wënæ wënæ cædömö ïmompa, ante do odömonte yewæ̈mömöni abaïmïnipa.
Romans 6:17 in Waorani 17 Mïnitö doyedë mïni wënæ wënæ cæïnëwënonque ante cædinque mïnitö awënë beyænque cæte në quëwëmïni baï ingamïnimpa. Ñöwo guiquënë Wængonguï nö nänö änö ante odömömöni ëñëninque mïnitö ïïnonque ante edæ në ëñente cæmïni bamïnitapa. Mänömaï bamïnipa, ante adinque botö Wængonguï ingante waa ate pönëninque apæ̈nebopa.
Romans 6:22 in Waorani 22 Ñöwo guiquënë, Wënæ wënæ mïni cæïnëwënö ante idæwaa ëñencæmïnimpa, ante cædinque Wængonguï gä pe æmpote ængä ate mïnitö abæ tawænte baï Wængonguï nempo wæætë ee pongamïnimpa. Ïninque në gä pe æmpocä nempo quëwëninque mïnitö tömengä ingante cæte në quëwëmïni inte mïni cöwë wæ̈nämaï quëwenguinque tæiyæ̈ waëmö ëwocamïni bamïnipa.
1 Corinthians 6:9 in Waorani 9 Wïï ëñente cædäni ïñömö Wængonguï Awënë Odeye nempo cöwë guiidämaï inguïnäni ïnänipa, ante mïnitö ïñömö ëñënämaï inte baï cæmïnipa töö. Mänömaïnö ante pönëninque mïni oda cæquinque ï apa cæmïni. Ñöwo godömenque ämo ëñëedäni. Pancadäniya towente cædänipa. Pancadäniya guiquënë, Wængonguï impa, ante näni badönïñömö gäänë ædæ wææ̈nänipa. Pancadäniya guiquënë nänöogæ̈ ïnämaï ïñongante godö guëa möwënänipa. Pancadäniya guiquënë näna onguïñæncaya incæ näna gæncaya inte baï cædinque guëa monte quëwënapa.
2 Corinthians 12:20 in Waorani 20 Botö ïñömö edæ mïnitö waa cæmïni acæte ante ponte ayömo mïnitö wadö cæmïni baï botö nanguï wæcædömoimpa, ante guïñente wæbopa. Ayæ̈ mïnitö wæætë, Pabodo waa cæcæte ante pongampa, ante pönëñömïni botö wadö cæbo baï mïnitö nanguï wæcædömïnimpa, ante pönente wædinque botö, Mönö mänömaï wædämaï ingæ̈impa, ante wææ cæcæte ante cæbopa. Edæ mïnitö wæætedö wæætë pïinte amïnitawo. Wacä ingante waa cædäni wædinque mïnitö godö pïinte amïnitawo. Ïñontobæ̈ ænguï bamïnitawo. Nämanque pönente cæmïnitawo. Wacä ingante pïïninque godö babæ ante tedewëmïnitawo. Godö wæntaa wæntaa ämïnitawo. Nämä waa adinque cæmïnitawo. Wïï ëñente cædinque mïnitö Yæ yæ tedemïnitawo. Mänïnö tömänö wabänö cæmïnii, ante guïñente wædinque botö mänömaïnö ante edæ yewæ̈montabopa.
Galatians 6:3 in Waorani 3 Æcänö önonganque ïna inte, Botö ñæ̈næ̈mo ïnömo ïmopa, ante pönëna, tömengä ïñömö nämä babæ apæ̈nete baï oda cæte pönengampa.
Ephesians 2:1 in Waorani 1 Mïnitö guiquënë wëënëñedë ëñënämaï cæte quëwëmïni inte wënæ wënæ mïni cædö beyæ̈ dobæ edæ wæ̈wocaïmïni ingamïnimpa.
Colossians 1:21 in Waorani 21 Ayæ̈ mïnitö guiquënë Wængonguï ingante näwæ̈ pämænte gogaïmïni inte wïwa cædïmïni inte ocaidë në pïinte bagaïmïni ïñömïnite,
Colossians 3:7 in Waorani 7 Mïnitö incæ doyedë inguipogaque ante quëwëninque adobaï mïni cæïnëwënonque ante cægaïmïni ïmïnipa.
2 Timothy 3:2 in Waorani 2 Mänïñedë edæ waodäni nämanque waadete pönenguïnäni ïnänipa. Tömënäni näni godonte æ̈ninta waadete pönente näni wædö ante quëwenguïnäni ïnänipa. Tömënäni nämanque, Botö gomonga waa cæbo ïmopa, ante pönenguïnäni ïnänipa. Wængonguï ingante godö wënæ wënæ ante babæ anguïnäni ïnänipa. Wadäni ïnänite badete toquïnäni ïnänipa. Wëñæ̈näni incæ wæmpoda ïnate ëñënämaï cæquïnäni ïnänipa. Wadäni pönö waa cædäni incæte tömënäni në waa cædäni ïnänite wæætë waa cædämaï inguïnäni ïnänipa. Ayæ̈ tæiyæ̈ waëmö entawënämaï inguïnänimpa.
James 1:26 in Waorani 26 Wængonguï ingante botö në ëñente cæbo ïmopa, ante pönengä incæte tömengä önonguënëwa ñä cæguënëwate baï cædämaï inte wæætë wïwa tedecä ïninque tömengä nämä incæ oda cæte gobaingampa. Ayæ̈ Wængonguï ingante botö ëñente cæbo ïmopa, ante tömengä nänö änö ante önonque angä ïmaingampa.
1 Peter 1:14 in Waorani 14 Wëñæ̈näni wæmpoidi ïnänite näni ëñente cæbaï edæ mïnitö adobaï ëñente cæedäni. Mïnitö ëñënämaï ïñedë mïni cæïnëwënö ante do cægamïnimpa. Ñöwo ïñömö në ëñëmïni badinque mïni ëñënämaï ïñedë mïni cæïnëwënö ante edæ cædämaï ïedäni.
1 Peter 4:1 in Waorani 1 Në caate wædingä ïñömö, Botö idæwaa wënæ wënæ cæte awædö, ante tömengä wïwa nänö cædïnö ante do wido cæcampa. Ïninque mïnitö, Codito incæ baonga quëwëninque caate wægacäimpa, ante pönëninque, Botö baonga caate wædinque ëñente badinque botö wënæ wënæ cædïnö ante wido cæcæboimpa, ante piyæ̈në cæte tæ̈ï ongöedäni.
Revelation 12:9 in Waorani 9 Tömënäni ïñömö ñæ̈nængade dadagöö ingante wido cæte wææntodönänitapa. Mäningä dadagöö ïñömö wëënëñedë tæntæ ingaingä inte tömengä ëmöwo Wënæ Tatäna mëwoga ëmongä ingampa. Adocä, Inguipoga quëwënäni tömänäni oda cæcædänimpa, ante në wapiticæ̈ ænte mäocä ingampa. Tömengä ingante ayæ̈ tömengä anquedoidi ïnänite inguipoga ïñömö wido cæte wææntodönänitapa.
Revelation 13:14 in Waorani 14 Mönö guïñënongä tänocä pöningä nänö änö beyænque tömengä weca mä cædinque ayængä pöningä ïñömö tömämæ quëwënäni ïnänite oda cæte näni goquïnö ante mäocä godänitapa. Edæ tömënäni ïnänite äninque, Mönö guïñënongä yaëmenca guiiyömö wæætë gämæ̈ cæcate në mïingä quëwengä nänö ëmönö baï adobaï badöedäni, angä ëñente badonte concædänitapa.
Revelation 18:2 in Waorani 2 Tömengä nänö tedepämo inte ïïmaï yedæ aa pedinque, “Babidönia näni äñömö do wo ëwente batimpa. Babidönia näni waëmö quëwëñömö ï incæte do wo ëwente ba aedäni. Badinque wënæidi näni owoyömö batimpa. Wënæidi wentamö ëwocadäni tömänäni mänïñömö tee mönincönë baï quëwënänipa. Ayamöidi baacäidi tömänäni adobaï mänïñömö wææ cæte baï owodänipa.