Cross Reference Matthew 5:20 in Waorani 20 Incæte mïnitö ïmïnite ïïmaï ämopa. Ïïmaï cæedäni, ante näni wææ yewæ̈mongaïnö ate në odömönäni näni cægancaque nö cæmïni incæte Paditeoidi näni cægancaque nö cæmïni incæte mïnitö wïï godömenque nö cæmïni ïninque mïnitö edæ öönædë Awënë Odeye nempo ædö cæte guiite quëwëmaïmïnii,” ante Itota odömonte apæ̈necantapa.
Matthew 12:24 in Waorani 24 Mänömaïnö ante wædäni ëñëninque Paditeoidi guiquënë, “Ïñæmpa wënæidi awënë Beedeboo tönö në cæcä ïnongä inte Itota wënæidi ïnänite wido cæbaingampa,” ante tedewënänitapa.
Matthew 12:34 in Waorani 34 Mïmönë mönö pönëmämo eyede tate baï tao godedinque mönö mänïmämoque ante pönëninque tedemompa. Ïninque mïnitö tæntæ pæ̈ïmïni baï ïmïni ïñömö wïwa cæte quëwëmïni inte mïnitö ædö cæte waa ante apæ̈nequïmïnii.
Matthew 15:12 in Waorani 12 Ante apæ̈necä ate tömengä mïñæ̈ në godäni ïñömö tömengä weca ponte änänitapa. —Bitö mänömaïnö ante apæ̈nebi ëñëninque Paditeoidi ïñömö guingo imonte pïïnäni apa änewëë.
Matthew 16:6 in Waorani 6 Itota ïñömö mänïï päö tömënäni näni æ̈nämaï ïnö ante wïï tededinque wadö ante pönente ïïmaï apæ̈necantapa. —Päö yedæ æmpoquï, ante Paditeoidi tönö Tadoteoidi näni da wente cæ̈ï ate gomö aedäni.
Matthew 16:11 in Waorani 11 Mänïnö ñöwo botö, Gomö aedäni, ante wææ äninque botö wïï päonque ante apæ̈netabopa, ante quïnante wïï ëñëmïnii. Incæte botö, Päö yedæ æmpoquï, ante Paditeoidi tönö Tadoteoidi näni da wente cæ̈ï ate gomö aedäni, ante wææ ämopa.
Matthew 22:15 in Waorani 15 Itota mänömaï apæ̈necä ëñente wædinque Paditeoidi wadæ godinque godongämæ̈ ponëë cöninque, Mönö pïinte apænte anguinque ante quïnö cæmö ate Itota adodeque wapiticæ̈ tededinque oda cæquingää.
Matthew 22:23 in Waorani 23 Mänïönæ adoönæ ïñonte Tadoteoidi në, Waocä wæ̈ninque ñäni ömæ̈mönämaï æ̈mæ̈wo wængampa, ante në änewënäni inte Itota weca pöninque, Ïïmaïnö ante ëñencæte ante wæmönipa, änänitapa.
Matthew 22:34 in Waorani 34 Tadoteoidi guiquënë, Ædö cæte gomonga anguïï, ante edæ pæ wëënedänitapa. Mänömaï Itota nänö nö änïnö beyæ̈ pæ wëënedänipa, ante tededäni ëñëninque Paditeoidi wæætë godongämæ̈ pönänitapa.
Matthew 23:13 in Waorani 13 Ayæ̈ në odömönäni tönö Paditeoidi ïnänite Itota pïinte angantapa. “Mïnitö ïñömö mïni pante wæquinque edæ wadö tedete wadö cæmïni ïmïnipa. Wadäni öönædë Awënë Odeye nempo guiidämaï incædänimpa, ante mïnitö odemö tee mönete baï wææ cæmïnipa. Tömëmïni guiidämaï ïmïni inte mïnitö wadäni guiicæ cæyönänite edæ tömënäni näni guiidämaï wæquinque edæ wææ cæmïnipa.
Matthew 23:33 in Waorani 33 Ayæ̈ äninque, “Mïni tæntæcabo pæ̈ïmïni baï ïmïni ëñëedäni. Mïni obecabo pæ̈ïmïni baï ïmïni ëñëedäni. Mïnitö tadömengadænguipo mïni pante wæquënënö ante æbänö cæte aamö cæte edæ tabaïmïniyaa.
Mark 7:3 in Waorani 3 Edæ dodäni, Önompo ædæmö mempoïnänique cæncædänimpa, ante näni wææ angaïnö ante Ao äninque, Bapogabo cæte wæcæ wæ, ante Paditeoidi tönö oodeoidi tömänäni ancaa mempote ate cæ̈nönäni ïnänipa.
Mark 8:15 in Waorani 15 Itota ïñömö mänïï päö tömënäni näni æ̈nämaï ïnö ante wïï tededinque wadö ante pönente apæ̈necantapa. —Päö yedæ æmpoquï, ante Paditeoidi tönö Edode näni da wente cæ̈ï ate gomö aedäni.
Mark 12:13 in Waorani 13 Mänïï awënëidi incæ ayæ̈ ate Paditeoidi pancadäniya tönö Edodeidi pancadäniya ïnänite da godöninque, Mïnitö gote Itota ingante äñömïni wabänö tömengä nänö pante wæquinque adodeque wapiticæ̈ baï tedebaingampa.
Mark 12:18 in Waorani 18 Ayæ̈ Tadoteoidi në, Waocä wæ̈ninque ñäni ömæ̈mönämaï æ̈mæ̈wo wængampa, ante në änewënäni inte Itota weca pöninque, Möni änö ante ämi ëñëmaïmönipa, äninque,
Luke 3:7 in Waorani 7 Ante yewæ̈monte ongompa cæmïnii, ante Wäö wodi æpæ̈në guiicæte ante pönäni nanguï ïnäni ïñönänite ïïmaï angantapa. “Mïnitö ïñömö tæntæ pæ̈ïmïni baï inte në babæ cæmïni ïninque edæ ëñenguënë quëwëmïni. Wængonguï nänö pïinte panguïmämo ante edæ, Wæ̈nompadäni, ante æcänö äna ëñëninque mïnitö wodii wïnonte pömïnii.
Luke 7:30 in Waorani 30 Paditeoidi tönö idægoidi näni wææ angaïnö ante në ate ëñënäni guiquënë Wäö nänö guidongaïnäni ïnämaï ïnönänimpa. Ïninque tömënäni guiquënë Wængonguï gämæ̈nö ponguënënäni incæte edæ Baa änänitapa.
Luke 11:39 in Waorani 39 Ïninque mönö Awënë tömengä ingante, —Mïnitö Paditeoidi ïñömö edæ owæta tönö podato cæncadë ïnö wentamö ënencoo ee adinque yabæque mënongate baï cæmïni ïmïnipæ̈æ̈. Mäincooque æ̈ïnente mïni wædö beyæ̈ ayæ̈ wïwa mïni cædö beyæ̈ edæ mïmöno wentamö entawëmïni ïmïnipa.
Luke 16:14 in Waorani 14 Itota apæ̈necä ëñëninque Paditeoidi guiquënë mäincooque ante në wæwënäni ïnönäni inte, Quïmæ̈ änewëë, ante badete togadänimpa.
Luke 18:11 in Waorani 11 Paditeo ïñömö adiyæ̈ gongæ̈ninque nämä incæ apæ̈nedinque, ‘Wængonguï ëñëmi. Wadäni baï wïï ïmopa. Botö ïñömö godömenque waëmö ïmopa, ante todinque botö mänömaï beyæ̈ bitö ïmite waa ate apæ̈nebopa, änewengampa. Edæ wadäni guiquënë wacä quï ö æ̈nänipa. Wadäni ïnänite wïwa cædänipa. Tömënäni nänöogængä ïnämaï ïñongante godö guëa mönänipa. Botö ïñömö mänïnäni baï ïnämaï ïnömo inte botö mänïñömö ongongä odömäno awënë beyæ̈ në æ̈wengä baï wïï ïmopa, ante adinque botö Wængonguï bitö ïmite waa ate pönëninque apæ̈nebopa.
John 1:24 in Waorani 24 Paditeoidi në wadö tedete wadö cædäni näni cabo ïnönäni inte tömënäni pancadäniya ïnänite da godönäni Wäö weca në godänipa.
John 7:45 in Waorani 45 Wængonguï oncö tæiyæ̈ waëmö oncönë wææ wänönäni ïñömö, Wængonguï quï, ante në godönäni ñæ̈næ̈näni tönö Paditeoidi weca ocæ̈ ëmænte pönänipa. Ocæ̈ ëmænte pönäni adinque tömënäni, —Quïnante tömengä ingante ænte pönämaï ïmïnii.
John 8:44 in Waorani 44 Wënæ ïñömö mïnitö mæmpo ïnongäimpa. Ayæ̈ mïnitö mæmpo nänö cæïnëwënö ante mïnitö adodö ante, Mönitö cæïnëmönipa, ante cæmïnipa. Wëënëñedë inguipoga mä badöñedë tömengä, Botö wæ̈nonguïmo, ante do entawengä ingacäimpa. Tömengä, Quïnö näwangä impa, ante cöwë änämaï ingampa. Ayæ̈ edæ, Quïnö änö nöïnö impa, ante tömengä entawënämaï ïnongäimpa. Adocä babæ tededinque tömengä babæ nänö entawënonque ante tedewengä ingampa. Edæ tömengä në babæ änongä ingampa. Ayæ̈ tömengä ïñömö mä babæ angaingä ingampa.
John 9:40 in Waorani 40 Mänïnö angä ëñëninque Paditeoidi pancadäniya tömengä weca në ongönäni guiquënë tömengä ingante, —Æbänö ämii. Ïñæmpa mönitö adobaï babetamömöni baï ïmönitawogaa.
Acts 4:1 in Waorani 1 Pegodo tönö Wäö tömänäni ïnänite tæcæ apæ̈neyöna wadäni tömëna weca mäo godongämæ̈ pönänitapa. Ïïnäni ïñömö në, Wængonguï quï, ante godönäni tönö Tadoteoidi tönö Wængonguï oncö ñæ̈næncö ante në wææ wänönäni awënë tönö mänïnäni pongadänimpa.
Acts 5:17 in Waorani 17 Wængonguï quï, ante në godongä ñæ̈nængä pönï ïnongä tönö wadäni tömengä tönö godongämæ̈ cædäni incæ Tadoteoidi ïnönäni inte, Ñäni ömæ̈mönämaï ingæ̈impa, ante në pönënäni ïnönänimpa. Ïninque Itota nänö da godongaïnäni mänömaï waa cædäni ate wædinque awënë tönö Tadoteoidi ïñömö tömënäni ïnänite pïinte agadänimpa.
Acts 15:5 in Waorani 5 Mänïñedë Paditeoidi incæ pancadäniya në pönënäni badïnäni inte ængæ̈ gantidinque ïïmaï ante apæ̈nedänitapa. —Ïñæmpa oodeoidi ïnämaï ïnäni ïnänite, Cöwë ëö togænguënëmïni ïmïnipa, ante mönö wææ angæ̈impa. Ayæ̈ Möitee wodi, Ïïmaï cæedäni, ante nänö angaïnö ante ëñenguënëmïni ïmïnipa, ante mönö cöwë angæ̈impa.
Acts 20:31 in Waorani 31 Edæ wææ cæedäni. Botö, Mänömaï bacæ̈impa, ante wadepo mënepoga go adodepoque ïñonte itædë incæ woyowotæ̈ incæ ñimpo cædämaï inte Ca ca wædinque mïnitö tömämïni ïmïnite apæ̈nebo ëñënömïnimpa. Mänömaïnö ante pönëedäni,” ante Pabodo apæ̈necä ëñënänitapa.
Acts 23:6 in Waorani 6 Ante apæ̈nedinque Pabodo, Ïïnäni pancadäniya Tadoteoidi ïñönänite pancadäniya Paditeoidi ïnänipa, ante adinque tömënäni näni në Apænte Äincabo ïnänite aa pedinque, —Botö mëmöidi ëñëedäni. Botö Paditeo wëmo në ëñagaïmo inte botö mæmpo Paditeo nänö ingaï baï botö adobaï Paditeobo ïnömo ïmopa. Mänïmodö ïnömo inte botö, Mönö ñäni ömæ̈monte watapæ̈ quëwengæ̈impa, ante pönëmopa. Ïninque mänïne botö pönënö beyænque botö ïmote apænte äninque mïnitö pancæ cæmïni awædö, angantapa.
Acts 26:5 in Waorani 5 Möni oodeocabo incæ pancadäniya Wængonguï ingante wædænque ëñente quëwëñönäni möni Paditeocaboque wæætë, Dodäni näni wææ angaïnö ante mönö ëñente cæcæ̈impa, ante ëñente quëwëmönipa. Botö ïñömö Paditeobo ïnömo inte mänïnö ante cöwë Ao ante godömenque nanguï cæte quëwentabopa. Ïninque oodeoidi do agaïnäni ïnönäni inte Ao ante baï, Näwangä Pabodo ëñente quëwengampa, ante apæ̈necædönänimpa.
Romans 1:18 in Waorani 18 Në wïwa cædäni guiquënë wïwa näni cædö beyænque wadäni edæ Wængonguï nö pönï nänö apæ̈negaïnö ante ædö cæte ëñenguïnänii. Ïninque Wængonguï ingante në wïwa cædäni näni ëñënämaï ïnïnö ante godö pïïninque tömengä öönædë ongöninque wïwa näni cædïnö beyænque do pangä wædäni edonque amompa.
Romans 5:9 in Waorani 9 Codito wepæ̈ mönö beyæ̈ pe tæ̈ pe tæ̈ wææ̈ beyænque mönö Wængonguï ayongante nö entawëmö do batamompa. Codito mönö beyæ̈ mänömaï wængaingä inte cöwë godömenque cæcæcäimpa. Ämo ëñëedäni. Wængonguï në pïinte panguënengä ïñongante adocä Codito gä pe æmpote ængä beyænque Wængonguï wæætë mönö ïmonte edæ ata cæpocä quëwencæmöimpa.
1 Thessalonians 1:10 in Waorani 10 Ayæ̈ tömengä Wengä öönædë në quëwënongä inte ocæ̈ ëmænte poncæcäimpa, ante mïnitö wänö cömïni ïmïnipa, ante apæ̈nedäni ëñëmönipa. Tömengä do wængaingä ïñongante Wængonguï, Ñäni ömæ̈möe, angä në ñäni ömæ̈mongaingä ingampa. Ïninque Wængonguï mönö ïmonte nänö pïinte panguïmämo ante wæyömonte tömengä Wengä ïñömö ængä beyænque quëwenguïmö ïmompa.
2 Thessalonians 1:9 in Waorani 9 Wængonguï adodäni ïnänite päninque æ̈mæ̈wo wo ëwencæcäimpa. Tömënäni ïñömö Awënë Itota weca tömengä nänö tæ̈ï pïñæ̈mämo waëmö pönï nänö ëmöñömö mänïñömö pö guiidämaï incædänimpa, ante Wængonguï wææ cæcæcäimpa.
Hebrews 6:18 in Waorani 18 Tömengä, Botö pönö cæbo beyænque watapæ̈ bacæ̈impa, ante nänö angaïnö ante æncæte ante mönö Wængonguï gämæ̈nö do wodii wïnonte pömöimpa. Ïninque tömengä weca do pönïmö ïñömonte tömengä wæætë, Mënea beyæ̈ mönö watapæ̈ bacæ̈impa, angampa. Ayæ̈, Mïnitö wampo pönëninque edæ botö tönö edæ godömenque cæcæmïnimpa, ante tömengä ædæmö apæ̈necampa. Mënea ante apæ̈nebo ëñëedäni. Botö Wængonguïmo ïnömo inte nämä Wængonguï ëmöwo apæ̈nebo beyæ̈ në ëñëmïni inte mïnitö mänïne beyæ̈ pönencæmïnimpa. Ayæ̈ godömenque wade ante, Wængonguï incæ ædö cæte babæ wapiticæ̈ anguingää, ante pönencæmïnimpa. Mänömaï Wængonguï mënea ante cægacäimpa.
Hebrews 11:7 in Waorani 7 Nöwee wodi Docä näni änongä guiquënë, Æbänö baquïï, ante adämaï ïñongante Wængonguï, Nöwee ëñëmi. Bitö adämaï ïmämo oo pongæ̈impa cæbii. Angä ëñente guïñente wædinque në wede pönengä inte tömengä näni wencabo näni guiite quëwenguinque wipo ñæ̈nængade impo incæ ñæ̈næ̈ oncö baï badongä ate guiite quëwengadänimpa. Në wede pönënänique näni nö entawënö baï adobaï nö nänö entawenguinque Nöwee wodi wede pönente cægacäimpa. Ïninque tömengä adocanque wede pönëninque mänömaï cædingä ïñongante wadäni guiquënë näni apænte wænguinque Baa angadänimpa.
1 John 3:10 in Waorani 10 Æcänö, Quïnö waa impa, ante nö cædämaï ïnaa tömengä wïï Wængonguï wengä ingampa. Ayæ̈ æcänö tömengä nänö tönïñacä ingante në waadete pönënämaï ïnaa tömengä adobaï wïï Wængonguï wengä ingampa. Wængonguï wënäni ædänidö ïnänii, ante ayæ̈, Wënæ wënäni ædänidö ïnänii, ante mönö mänömaï beyænque edonque pönï ëñëmompa.
Revelation 6:16 in Waorani 16 Ayæ̈ waodäni ïnänite aa pete baï tömënäni, “Onquiyaboidi ëñëedäni, dicaboidi ëñëedäni, Awënë tæ̈ contaimpaa në tæ̈ contadongä mönitö ïmönite adämaï incæcäimpa, ante cædinque mïnitö mönitonga tæ̈ wæænte beocaedäni,” ante aa pedänitapa. Ayæ̈, “Wængonguï Codotedo ænguï badinque mönitö ïmönite pänämaï incæcäimpa, ante cædinque tæ̈ wæænte beocaedäni,” ante aa pedänitapa.
Revelation 12:9 in Waorani 9 Tömënäni ïñömö ñæ̈nængade dadagöö ingante wido cæte wææntodönänitapa. Mäningä dadagöö ïñömö wëënëñedë tæntæ ingaingä inte tömengä ëmöwo Wënæ Tatäna mëwoga ëmongä ingampa. Adocä, Inguipoga quëwënäni tömänäni oda cæcædänimpa, ante në wapiticæ̈ ænte mäocä ingampa. Tömengä ingante ayæ̈ tömengä anquedoidi ïnänite inguipoga ïñömö wido cæte wææntodönänitapa.