Matthew 9:13 in Tenharim 13 Ymyahũ Tupana'ga ei hako: “Peru pe mbatepyryva tokwava'ẽ ti ikwava'ẽhara'g̃a Tupana'ga pe javo. A'ea ji ei pe me novĩa. Emo koji'i ji apota penemimombyryva ojipe'g̃a pe,” ei Tupana'ga hako, ei Jesus'ga. —Peho ti penhimbo'eavo a'ea rehe Tupana'ga ea rehe ikwahakatuavo, ei Jesus'ga g̃a pe. Ajo ji yvya koty tapoko ti ji okote'varuhuve'g̃a javo – kiroki g̃a e'i: “Ako te'varuhu ji. Marã po ti ji ve a'ero nehẽ?” Ta'e ti ji g̃a pe toko katu ti g̃a javo. Ojipe'g̃a pyri rũi ji ajo javo – kiroki g̃a e'i ojive: “Jipyry hete ji.” G̃a pyri rũi ji jori javo g̃a pe, ei Jesus'ga.
Other Translations King James Version (KJV) But go ye and learn what that meaneth, I will have mercy, and not sacrifice: for I am not come to call the righteous, but sinners to repentance.
American Standard Version (ASV) But go ye and learn what `this' meaneth, I desire mercy, and not sacrifice, for I came not to call the righteous, but sinners.
Bible in Basic English (BBE) But go and take to heart the sense of these words, My desire is for mercy, not offerings: for I have come not to get the upright, but sinners.
Darby English Bible (DBY) But go and learn what [that] is -- I will have mercy and not sacrifice; for I have not come to call righteous [men] but sinners.
World English Bible (WEB) But you go and learn what this means: 'I desire mercy, and not sacrifice,' for I came not to call the righteous, but sinners to repentance."
Young's Literal Translation (YLT) but having gone, learn ye what is, Kindness I will, and not sacrifice, for I did not come to call righteous men, but sinners, to reformation.'
Cross Reference Matthew 3:2 in Tenharim 2 Hahyahi ahenhi'ig̃a ahe erame: —Pepohi tuhẽ ti pejikote'varuhua hugwi, ei ahe. Perojijyjijyi ti pejeaporog̃ita pejikokatuavo Tupana'ga nhi'ig̃a rendukatuavo. A'ereki Tupana'ga oko g̃werĩ nhanderuvihavuhuhetero nhande repiakatuavo yvya koty nhande mongovo onhi'ig̃a rupi, ei ahe g̃a pe.
Matthew 3:8 in Tenharim 8 —Jihi, ei João Batistava'ea, kiro po ti ji ei pe me: Po pe ndapepotari hahyva'ea Tupana'ga nhimonha'ngarame pe ndehe, a'ero ti peko katu, ei ahe. Tapembopogwea'javi ti pejite'varuhua pejikovo. Pe pohirame jugwi po ti Tupana'ga ei pe me nehẽ: “Ndovy'ari g̃a okote'varuhua rehe kiro opohia jugwi herojijyita ojeaporog̃ita. Nanhimonha'ngaa'javi ji g̃a ndehe a'ero.” Nahã po ti Tupana'ga ei pe me a'ero nehẽ, ei João Batistava'ea g̃a pe.
Matthew 4:17 in Tenharim 17 Omombe'u jipe ahe Jesus'ga hoa Cafarnaum me. Uvame cidade pe Cafarnaum me kiro Jesus'ga g̃a mbo'embo'ei. Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo ga ei g̃a pe: —Pepohi ti pejikote'varuhua hugwi, ei ga. Perojijyjijyi ti pejeaporog̃ita pejikokatuavo pejikovo Tupana'ga nhi'ig̃a rupi. A'ereki Tupana'ga pe ndepia katu g̃werĩ penduvihavuhuhetero yvya koty pe mongovo onhi'ig̃a rupi, ei Jesus'ga g̃a pe.
Matthew 11:20 in Tenharim 20 Kiro Jesus'ga nhi'ig̃ahyi cidadepeve'g̃a pe. A'ereki g̃acidades pe ga japorame ahemonhimomby'aheteva'ea g̃a ndopohiri ote'varuhua hugwi. Ndogwerojijyi g̃a ojeaporog̃ita ojikoge'yma ga rehe. Nurã ga ei g̃a pe:
Matthew 12:3 in Tenharim 3 A'ero Jesus'ga ei fariseus'g̃a pe: —Napehendukatui pe Tupana'ga nhi'ig̃a. Garembikwatijarukara omombe'u Daviva'ea. A'ea onhi'ĩ pe me novĩa. Ymyahũ ty'ara ojuka Daviva'ea onhipavẽiva'ea no hako.
Matthew 12:5 in Tenharim 5 —Tupana'ga rembikwatijarukara onhi'ĩ pe me novĩa, ei Jesus'ga fariseus'g̃a pe. Ymyahũ Tupana'ga e'i Moisésva'ea pe ikwatijaruka ahe ve hako. Ahe ve ga ei: “Nhimbohetehava pype ti ikwava'ẽhara'g̃a toporavyky ikwava'eg̃a ji ve jukapyra. Oporavykye'yma rupi sábado rupi ti g̃a tokwava'ẽ ipype. Nahã ti g̃a toko katu. Nahã pyry ji ve.” Ymyahũ Tupana'ga ei a'ea Moisésva'ea pe ikwatijaruka ahe ve hako, ei Jesus'ga fariseus'g̃a pe. Tupana'ga ei g̃a pe: “Pyry.” Ndojari g̃a ndehe a'ero g̃aporavykya sábado rupi, ei Jesus'ga.
Matthew 18:10 in Tenharim 10 —Pearõ hete ti tayri'g̃a'jave'g̃a. Tape'eag̃wami ti: “G̃a koty po ti ji ndajirovagi nehẽ.” Na rũi ti peko, ei Jesus'ga. A'e ji pe me: G̃anderekokatuhara'g̃a ko Tupana'gapyrive'g̃a yvagipeve'g̃a. G̃ahã omombe'u pa Tupana'ga pe nahanahã g̃a oko te'varuhu tayri'g̃a'jave'g̃a pe javo. Nane'ymi tayri'g̃a'jave'g̃a nderekokatuhara'g̃a ndekoi yvagi pe jiruva'ga pyri yvagipeve'ga pyri javo ga pe. A'ero Tupana'ga tayri'g̃a'jave'g̃a pokogukari g̃a a'nguavo, ei Jesus'ga.
Matthew 19:4 in Tenharim 4 A'ero Jesus'ga ei: —Pekwaha pe Tupana'ga rembikwatijarukara Moisésva'ea pe. A'ea e'i: “Jypya Tupana'ga oapo akwaimbae'ga kunhahẽa reheve,” e'i.
Matthew 21:28 in Tenharim 28 —Marã pendeaporog̃ita? ei Jesus'ga g̃a pe. Kiro po ti ji imombe'ui pe me, a'ero ti ji nhi'ĩpondekwa nehẽ, ei Jesus'ga. A'ero Jesus'ga imombe'ui ojo'java'ea. —Mokõi ko akwaimbae'ga ra'yra'g̃a, ei Jesus'ga imombe'gwovo. Gwa'yra'ga pe ga ei: “Pi'a, eho ti kiro eporavykyavo ko pe nhiremitymipyra pype uva tymipyra pype,” ei ga gwa'yra'ga pe.
Matthew 21:42 in Tenharim 42 —Na tuhẽ po ti nehẽ, ei Jesus'ga. Napemonhi'ig̃i pe Tupana'ga rembikwatijarukara naerũ? A'ea e'i: “Onga apohara'g̃a japorame onga ita apopyra hepiagi ojipeji ita. A'ea g̃a imombori ipo'rue'yma tiruahũ javo jupe. Aerẽ akoja jitehe hekoi huvihavamo jara hohe opyryhetero onga pyhykatuavo. Nhandepojykaharete'ga reki omongo huvihavamo. Hepiagame nhande nhimomby'ai nanongara ko pyry hete javo.” A'ea ikwatijaripyra i'ei, ei Jesus'ga oarõe'yma mombe'gwovo g̃a pe.
Matthew 22:31 in Tenharim 31 —Pemonhi'ĩ pe Tupana'ga rembikwatijarukara novĩa – kiroki omombe'u ahembogwerahava. Abraãova'ea manorẽ Tupana'ga ei ikwatijaruka hako:
Mark 2:17 in Tenharim 17 Henduvame g̃anhi'ig̃a ojihe Jesus'ga ei javo g̃a pe: —Tamombe'u katu ti pe me a'ero jijihe'ara nanongara'g̃a ndehe, ei ga. Ji ko ahepohanohara'ga ja, ei ga. Kiroki g̃a e'i ojive: “Nanhitetirũi ji” – g̃ahã ahepohanohara'ga ndopokogi g̃a pohanog̃e'yma. Kiroki g̃a e'i ojive: “Nhitetirũa ji” – g̃ahã ahepohanohara'ga g̃a pokogi g̃a pohanog̃a. Na jitehe ji okote'varuhuve'g̃a pokogi jijihe'a g̃a ndehe topohi ti g̃a okote'varuhua hugwi javo, ei Jesus'ga g̃a pe. A'ereki a'ea rehe ji ajo yvya koty tapoko ti g̃a javo – kiroki g̃a e'i ojive: “Ako te'varuhu ji. Marã po ti ji ve a'ero nehẽ?” ei ga. Ojipe'g̃a pyri rũi ji ajo javo – kiroki g̃a e'i ojive: “Jipyry hete ji,” ei Jesus'ga.
Mark 12:26 in Tenharim 26 G̃akwerava pe pe ei, ei ga. Napenhi'ig̃i pe Moisésva'ea rembikwatijara pe naerũ? A'ereki Tupana'ga i'yva hugwi ikaja pytera hugwi onhi'ig̃a mondo Moisésva'ea pe hako, ei ga. A'ero Moisésva'ea ikwatijari Tupana'ga nhi'ig̃a ojive inog̃a. Tupana'ga e'i ahe ve: “Jihi ko Tupanamo ako. Abraão'ga ji mbohete. Isaque'ga ji mbohete. Jacó'ga ji mbohete,” ei Tupana'ga ahe ve, ei Jesus'ga imombe'gwovo g̃a pe.
Luke 5:32 in Tenharim 32 —A'ereki a'ea rehe ji ajo yvya koty tapoko ti ji g̃a javo – kiroki g̃a e'i ojive: “Ako te'varuhu ji. Marã po ti ji ve a'ero nehẽ?” Ta'e ti ji g̃a pe: Perojijyi ti pejeaporog̃ita a'ero. Pepohi ti pejikote'varuhua hugwi pejikoga Tupana'ga rehe. Nahã ti ji ta'e okote'varuhuve'g̃a pe. Ojipe'g̃a pyri rũi ji ajo javo – kiroki g̃a e'i ojive: “Jipyry hete ji.”
Luke 10:26 in Tenharim 26 A'ero Jesus'ga ei ga pe: —Marãi Moisésva'ea rembikwatijara? Marã nde imonhi'ig̃i aherembikwatijara?
Luke 15:3 in Tenharim 3 Nurã Jesus'ga imombe'ui fariseus'g̃a pe ojo'java'ea. G̃a mbo'eavo ga ei:
Luke 19:10 in Tenharim 10 A'ereki ji ajo yvya koty taheka ti ji yvyakotyve'g̃a imomboa g̃andekote'varuhua g̃a hugwi g̃a mbojikoguka jijihe javo. Kiroki g̃a ndogwerekoi gwepiakatuhara'g̃a oka'nhyve'g̃a ja – g̃andekote'varuhua ti ji tamombo, a'e ji jijoa yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no, ei Jesus'ga.
Luke 24:47 in Tenharim 47 Cristo'gareheva'ero ti g̃a tomombe'u katu Cristo'ga yvyakotyve'g̃a gwyripeve'g̃a pe nhaporemo. Te'i ti g̃a g̃a pe: ‘Tapevy'ari ti pejikote'varuhua rehe pejipohia jugwi herojijyjijyita pejeaporog̃ita. A'ero po ti Tupana'ga imombohetei pendekote'varuhua pe hugwi nehẽ ikwahava'jave'yma nehẽ.’ A'ea po ti g̃a tomombe'u katu Jerusalémmeve'g̃a pe na'ẽ. Aerẽ po ti g̃a tomombe'u katu ojipe'g̃a pe nhaporemo.” A'ea ikwatijaripyra e'i, ei Jesus'ga g̃a pe.
John 10:34 in Tenharim 34 Igwete Jesus'ga ei g̃a pe: —Pekwaha pe pejiapoa ikwatijara novĩa. Kiha ko omombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a ahe ve hako, ei ga g̃a pe. A'ereki Tupana'ga e'i ahe ve hako: “Pe'e ti ojipe'g̃a pe ji py'rovo,” ei ga. Ahe ve jitehe ga ei a'ero: “Pe ko tupanamo,” ei ga. Ikwatijara – kiroki omombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a – kia koi a'itituhẽva'ea, ei Jesus'ga g̃a pe. Tupana'ga e'i ahe ve hako pe ko tupanamo javo.
Acts 2:38 in Tenharim 38 Igwete Pedro'ga ei g̃a pe: —Pepohi ti pejikote'varuhua hugwi pejikoga Jesus Cristo'ga rehe, ei ga. Penhimobatizauka ti Jesus'gareheva'ero. A'ero po ti Tupana'ga imombori pendekote'varuhua pe hugwi nehẽ, ei ga. Igwete po ti Tupana'ga imondoi gwa'uva pe pyri pe moiruamouka pe nderekovouka nehẽ.
Acts 3:19 in Tenharim 19 —Perojijyi ti pejeaporog̃ita a'ero. Pepohi ti pejikote'varuhua hugwi pejikoga Tupana'ga rehe tohy ti ga pendekote'varuhua pe hugwi nehẽ, ei ga.
Acts 5:31 in Tenharim 31 Tupana'ga omongo Jesus'ga ojipyri a'ero ga mongovo nhanderuvihavuhuhetero. Ga omongo Jesus'ga nhanembopiro'yharamo no, ei g̃a. Tupana'ga e'i: “Togwerojijyjijyjuka po ti ga israelitas'g̃a ndeaporog̃ita topohi ti g̃a okote'varuhua hugwi. Tomombo po ti ga g̃andekote'varuhua a'ero g̃a mbopiro'yavo jugwi,” ei Tupana'ga, ei g̃a g̃a pe.
Acts 11:18 in Tenharim 18 Henduvame Pedro'ga nhi'ig̃a g̃a ndogwayvara'javi ga a'ero. Igwete g̃a Tupana'ga mbohetei pyry hete ga javo. —Judeus'g̃arũive'g̃a vehevi Tupana'ga ombopohiruka g̃andekote'varuhua hugwi g̃a mboheaporog̃itapyahuavo, ei g̃a ogwovo.
Acts 17:30 in Tenharim 30 Ymya g̃a erame a'ea Tupana'ga pe ga imbogwavetena'ẽi g̃anhi'g̃a. A'ereki a'ea rupi g̃a ndokwahavi ve. Emo ga nombogwavukara'javi g̃andekote'varuhua kiro, ei ga. Kirog̃we ga ehetei yvyakotyve'g̃a pe g̃agwyri pe nhaporemo: “Perojijyi pejeaporog̃ita pejipohia pejikote'varuhua hugwi,” ei Tupana'ga g̃a pe, ei ga.
Acts 20:21 in Tenharim 21 A'ea'e ji pe me nhaporemo jipi judeus'g̃a pe judeus'g̃arũive'g̃a pe no. Perojijyi pejeaporog̃ita Tupana'ga rehe, a'e ji pe me, ei ga. Pepohi ti pejikote'varuhua hugwi. Pejiko ti nhandepojykaharete'ga rehe Jesus Cristo'ga rehe, a'e ji pe me no, ei Paulo'ga g̃a pe.
Acts 26:18 in Tenharim 18 Igwete po ti nde ikwahavukari a'itituhẽva'ea judeus'g̃arũive'g̃a pe nehẽ,” ei ga ji ve, ei ga. “Igwete po ti nde g̃a mbopohirukari g̃andekote'varuhua hugwi g̃a mongokatuavo nehẽ. Igwete po ti nde g̃a mbopiro'yi Satanás'ga popoakara hugwi nehẽ Tupana'ga popoakara rerekouka g̃a pe nehẽ,” ei ga ji ve, ei ga. “A'ero po ti Tupana'ga imombori g̃andekote'varuhua g̃a hugwi nehẽ g̃ajikoga g̃waramo ji rehe nehẽ. Igwete po ti g̃a nduvi jara'g̃a pyri nehẽ – kiroki g̃a Tupana'ga omo'emo'ẽ g̃a ojive no,” ei Jesus'ga ji ve ikwehe, ei Paulo'ga imombe'gwovo g̃a pe.
Romans 2:4 in Tenharim 4 Ga pyry hete pe me novĩa. Nonhimbaekwahivi ve ga pe me. A'ereki ga e'i pe me: “Perojijyi na'ẽ ti pejeaporog̃ita pejipohia pejikote'varuhua hugwi,” ei Tupana'ga pe me. “Pe pohirame pejikote'varuhua hugwi po ti ji nambohahya'javi pe me a'ero nehẽ,” ei ga pe me. Emo pe ndapekoi gapyryhetea rehe. Ndapekwahavi pe naerũ? Ga pyry hete pe me topohi ti g̃a okote'varuhua hugwi javo.
Romans 3:10 in Tenharim 10 Nahã Tupana'ga rembikwatijarukara i'ei yvyakotyve'g̃a mombe'gwovo. “Ndapyryvi pa g̃a Tupana'ga pe,” e'i.
1 Corinthians 6:9 in Tenharim 9 Okote'varuhuve'g̃a po ti nduvi Tupana'ga pyri yvagi pe nehẽ. Ndapekwahavi pe a'ea naerũ? Tapenhimoandyandyi ti. Kiroki g̃a ndoakwahavihu – nduvi po ti g̃a Tupana'ga pyri nehẽ. Kiroki g̃a oko hete ha'angava rehe imboheteavo – nduvi po ti g̃a ga pyri nehẽ no. Kiroki g̃a gwereko ojipe'g̃a nembireko'g̃a – nduvi nehẽ no. Kiroki g̃a ojogwereko akwaimbae'g̃a memenhuhũ – nduvi po ti g̃a Tupana'ga pyri na jitehe nehẽ no.
1 Timothy 1:13 in Tenharim 13 Jijikoge'ymame Cristo Jesus'ga rehe ji ete'varuhui ga mombe'gwovo ojipe'g̃a pe kako. Gaha ranuhũ! Tupana'ga ra'yra'ga rũi po ga, a'e ji. Jirekote'varuhuavo ga rehe ji jigwarai gareheve'g̃a ndehe. Nahanahã ji ga mbotegweteuhui. Emo Cristo Jesus'ga ji porogwety. A'ereki ga rehe jijikoge'yma g̃waramo ji ndakwahavihu jirekote'varuhuavo ga rehe g̃a ndehe no.
2 Timothy 2:25 in Tenharim 25 Tombo'e nhyrõ ti ga g̃a – kiroki g̃a nohendupotari garemimbo'ea Tupana'ga rehe. Nahã po ti ga tombo'e g̃a Tupana'ga po ti ombopohipotaruka g̃a pe g̃andekote'varuhua hugwi nehẽ javo. A'ero po ti g̃a heroviari a'itituhẽva'ea Cristo Jesus'ga mombe'ua nehẽ.
2 Peter 3:9 in Tenharim 9 Ojipe'g̃a e'i: “Manamehũ Cristo'ga rura'javi?” ei g̃a. “Mara'ngu po ti ga ura'java nehẽ? Ndura'javi po ti ga nehẽ,” e'i tehe g̃a. Emo namanamehũi nhandepojykaharete'ga pe. Ga nomoka'nhymi o'eagwera. A'ereki ga e'i ajora'ja ti ji nehẽ javo. Nonhimbaekwahivi ga pe me tohoyme ti g̃a hahyva'ea ruvihava pype javo. “Togwerojijyi pa na'ẽ po ti g̃a gweaporog̃ita opohia okote'varuhua hugwi jihoa renonde,” ei Cristo'ga.