Matthew 7:14 in Tenharim 14 —Tupana'ga ronga apoa porta ko ndipypiriva'ea, ei Jesus'ga. Pehea garonga viaramo a'ea ndipypiriva'ea no. Ohorame a'ea rupi po ti g̃a ndekoi ga pyri avuirama nehẽ, ei ga. Ndahe'yive'g̃a hepiagi ndipypiriva'ea ogwovo hupi, ei Jesus'ga. Nahã Jesus'ga ei. A'ereki ndahe'yive'g̃a opohi pota okote'varuhua hugwi okovo Tupana'ga remimbotarimova'ea rupi. Opohirame po ti g̃a hoi ga pyri upa avuirama nehẽ.
Other Translations King James Version (KJV) Because strait is the gate, and narrow is the way, which leadeth unto life, and few there be that find it.
American Standard Version (ASV) For narrow is the gate, and straitened the way, that leadeth unto life, and few are they that find it.
Bible in Basic English (BBE) For narrow is the door and hard the road to life, and only a small number make discovery of it.
Darby English Bible (DBY) For narrow the gate and straitened the way that leads to life, and they are few who find it.
World English Bible (WEB) How{TR reads "Because" instead of "How"} narrow is the gate, and restricted is the way that leads to life! Few are those who find it.
Young's Literal Translation (YLT) how strait `is' the gate, and compressed the way that is leading to the life, and few are those finding it!
Cross Reference Matthew 16:24 in Tenharim 24 Kiro Jesus'ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a pe: —Kiroki g̃a oko pota nhiremimbo'eharamo – tokoyme ti g̃a g̃wemimbotarimova'ea rupi okovo nhiremimbotarimova'ea rupi, ei Jesus'ga g̃a pe. Po ti ojipe'g̃a imbohahyukari g̃a pe g̃a jukavo vehevi nehẽ peko pe Jesus'ga reheva'ero javo g̃a pe, toko jitehe ti g̃a nhiremimbotarimova'ea rupi opohire'yma ji hugwi.
Matthew 20:16 in Tenharim 16 —A'ea ji amombe'u ikwahavuka ojo'java'ea pe me, ei Jesus'ga. Kiroki g̃a huvihava rũi ag̃wamo – g̃ahã po ti huvihava nehẽ, ei Jesus'ga. Kiroki g̃a huvihava ag̃wamo – g̃ahã po ti ndokoa'javi huvihavamo nehẽ, ei Jesus'ga. Nombojoavyavyi ti Tupana'ga g̃a nderekokatuavo a'ero, ei Jesus'ga. A'ereki Tupana'ga e'i he'yjuhuve'g̃a pe: “Herejo. Ejiko ti ji rehe ekovo jireheva'ero. Tako ti ji nderuvihavuhuhetero,” ei ga, ei Jesus'ga imombe'gwovo. Ndahe'yive'g̃a reki ojiko Tupana'ga rehe okovo gareheva'ero, ei Jesus'ga.
Matthew 22:14 in Tenharim 14 —A'ea ji amombe'u ikwahavuka pe me, ei Jesus'ga. Nahã Tupana'ga g̃a nderekoukari okorame yvyakotyve'g̃a nduvihavuhuhetero, ei Jesus'ga imombe'gwovo. A'ereki he'yjuhuve'g̃a pe Tupana'ga ei: “Herejo. Ejiko ti ji rehe ekovo jireheva'ero. Tako ti ji nderuvihavuhuhetero,” ei Tupana'ga, ei Jesus'ga. Ndahe'yive'g̃a reki ojiko Tupana'ga rehe okovo gareheva'ero, ei Jesus'ga.
Matthew 25:1 in Tenharim 1 —Ji rura'jahava koty marã po ti hekoi nehẽ yvyakotyve'g̃a pe g̃a erame Tupana'ga nhanderuvihavuhuhetero oko javo? ei Jesus'ga g̃a pe. A'ea rehe po ti ji pe mbo'ei ikwahavuka pe me imombe'gwovo a'ea'java'ea, ei Jesus'ga. Kunhangwera'g̃a ivojave'g̃a ipyhygi lamparinas dezve'g̃a, ei Jesus'ga. A'ea g̃a herohoi ga rovatiamo – kiroki ga hembireko a'ea rupi.
Mark 8:34 in Tenharim 34 Igwete Jesus'ga g̃a mbuhurukari ojipyri g̃wemimbo'ehara'g̃a he'yjuhuve'g̃a pavẽi. Igwete ga ei g̃a pe: —Pe ndekopotarame nhiremimbo'eharamo pepohi ti penhimimbotarimova'ea hugwi tako ti Jesus'ga remimbotarimova'ea rupi javo, ei ga. Po ti g̃a imbohahyukari pe me pe jukavo vehevi nehẽ jireheva'ero pejikovo g̃waramo nehẽ, peko jitehe ti nhiremimbotarimova'ea rupi pejipohire'yma ji hugwi. Peko tuhẽ ti nhinhi'ig̃a rupi, ei Jesus'ga g̃a pe.
Luke 12:32 in Tenharim 32 Kiro Jesus'ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a pe: —Pe ko napende'yi jireheva'ero. Tapekyhyji ti. A'ereki Tupana'ga e'i pe me: “Opomongo pota ji huvihavamo ji pavẽi.”
Luke 13:23 in Tenharim 23 Pevove'ga e'i Jesus'ga pe: —Orepojykaharetero emombe'u ore ve. Tupana'ga omombo aherekote'varuhua ahe hugwi okovo. Maramomi g̃a hugwi po ti Tupana'ga imombori g̃andekote'varuhua g̃a nderogwovo yvagi pe nehẽ toko ti g̃a jireheva'ero javo? Ndahe'yi po g̃a? ei ga Jesus'ga pe. A'ero Jesus'ga ei g̃a pe:
John 15:18 in Tenharim 18 —Tupana'ga arõe'ỹve'g̃a po ti napearõi okote'varuhuavo pe me nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe. Ji ypy nanongara'g̃a nanhiarõi okote'varuhuavo ji ve no. Pekwahava'ja ti a'ea g̃a pe arõe'ymame a'ero nehẽ, ei ga g̃a pe.
John 16:2 in Tenharim 2 Aerẽ po ti g̃a pe mondoukahetei pejatykahava hugwi nehẽ. Aerẽ po ti g̃a pe jukai nehẽ no nahã nhande tipoko Tupana'ga javo tehe nehẽ, ei ga.
John 16:33 in Tenharim 33 Amombe'u ji a'ea pe me tu katu ti pepy'a ji rehe pejikoty'aro g̃waramo, ei ga. Nhiarõe'ỹve'g̃a po ti okwahavuka hahyva'ea pe me nehẽ, ei ga. Penhimboitakwerimo ti peko, ei ga. A'ereki ji amombi nhiarõe'ỹve'g̃a nduvihava'ga popoakara, ei Jesus'ga g̃a pe.
Acts 14:22 in Tenharim 22 Ohoohorame Jesus'gareheve'g̃a pyri g̃a g̃a mbojikohetei Jesus'ga rehe. Igwete g̃a ei g̃a pe: —Pejikoge'ymi ti Jesus'ga rehe, ei Paulo'g̃a. Ga rehe nhandejikoga g̃waramo po ti ojipe'g̃a jigwarai nhande rehe nehẽ novĩa, ei g̃a. Penhimomirana ti jupe a'ero Tupana'gareheva'ero. A'ereki na tuhẽ na'ẽ. Emo po ti aerẽ nhande hoi Tupana'ga pyri nhandejupa nehẽ, ei g̃a g̃a pe.
Romans 9:27 in Tenharim 27 Isaíasva'ea okwatija israelitas'g̃a mombe'gwovo no. Nahã ahe ei hako: “He'yjuhu po ti israelitas'g̃a onhimongyavo nehẽ novĩa. Y'ytig̃a hay'iuhuva'ea javijitehe po ti g̃a ndetauhuro nehẽ novĩa,” ei ahe. “Emo g̃anembyruera'g̃a jate po ti ga nomomanoukari nehẽ,” ei Isaíasva'ea.
Romans 9:32 in Tenharim 32 A'ereki g̃a e'i: “Nhande tuhẽ po ti xanhimombyry nehẽ.” G̃a ndojikogi Cristo'ga rehe. Cristo'ga e'i g̃a pe: “Pejiko ti ji rehe.” A'ero g̃a nhimboahivi ga pe ojikopotare'yma g̃waramo ga rehe. Itauhua ko ahe mbo'a ahe nog̃a ahe monhimboahiva. Ita javijitehe ko Cristo'ga judeus'g̃a monhimboahivuhui g̃a monhimonha'ngavo.
Romans 11:5 in Tenharim 5 Na jitehe tuhẽ Tupana'ga judeus'g̃a nembyruera'g̃a nderekoi ojiheva'ero ag̃wamo. Tupana'ga omo'emo'ẽ g̃a ojive. A'ereki ga omombyry pota g̃a pe.
Romans 12:2 in Tenharim 2 Tapembopogwei ti g̃a – kiroki g̃a oko Tupana'ga remimbotare'yma rehe. Pe'ji ti Tupana'ga pe: “Ore mboheaporog̃itapyahue'ymi ti,” pe'ji ti ga pe. Pendeaporog̃itapyahurame po ti pe ikwahavi pejikovo Tupana'ga remimbotarimova'ea rehe. Garemimbotarimova'ea ko nahã: kiroki pyry hete, kiroki a'ea rehe Tupana'ga onhimohẽ, kiroki ndogwerekoi a'ea hoheva'ea pyryvamo – a'ea ko Tupana'ga remimbotarimova'ea.
Ephesians 2:2 in Tenharim 2 G̃a oko te'varuhu jipi avove'g̃a nhaporemo yvya koty. Ymya'ĩ nane'ymi pe ndekote'varuhui g̃a pavẽi pejikovo g̃anduvihavuhu'ga nhi'ig̃a rupi Satanás'ga nhi'ig̃a rupi – kiroki ga u yvatea gwyri okovo yvatea gwyripeve'g̃a nduvihavuhuro no. Ga ko oko ite'varuhuve'ga ndaha'oive'ga. Ndapekoa'javi ganhi'ig̃a rupi ag̃wamo. Jara'g̃a reki oko ga rupi ag̃wamo Tupana'ga nhi'ig̃a rendukatue'yma.
1 Thessalonians 3:2 in Tenharim 2 Ore Timóteo'ga mondouka pe pyri a'ero oji'i. Ga ko nhaneirũ'ga. A'ereki ga ojiko Jesus Cristo'ga rehe. Ymya'ĩ Tupana'ga ga mbuhuruka ore pyri. “Gaha tomombe'u Cristo'ga no,” ei Tupana'ga. Nurã ga ore moirũi Cristo'ga mombe'ua mombe'gwovo. Timóteo, oro'e ore ga pe oji'i, eho ti a'ero Tessalônicapeve'g̃a pyri. Ere ti g̃a pe tojikopigyme ti Jesus Cristo'ga rehe javo. Koji'i ti embohory g̃a Jesus'ga rehe.
1 Peter 3:20 in Tenharim 20 Ymya ahe nohendukatui Tupana'ga nhi'ig̃a Noéva'ea japorame yhararuvihavuhua hako. Tupana'ga nonhimbaekwahivi reki ahe ve g̃wendukatue'ỹva'ea rehe. “Tohendu katu pa na'ẽ ti g̃a nhinhi'ig̃a,” ei Tupana'ga hako. Mbohapy'ri reki oitova'ea jate g̃wendu katu Tupana'ga nhi'ig̃a Noéva'ea gwe'yjava'ea pavẽi. A'ero ahe avi yhararuvihavuhua pype. Jarava'ea opa pa a'ero onhimongyavo otypyvygamo yvya nhatymbavame. Noéva'ea ki a'e te okoji yhya pyvõ uvame yhararuvihavuhua pype.