Matthew 6:2 in Tenharim 2 —Nurã imondoteherame imbatere'ỹve'g̃a pe ti terekoi okokatu'ãve'g̃a ja. A'ereki ojatykahava pype g̃a omondo tehe imbatere'ỹve'g̃a pe cidade rapea rupi no. A'ereki pevo he'yjuhuve'g̃a ohooho jipi g̃a ndepiaga g̃a imondorame. A'ero g̃a ndepiagame g̃a g̃a mbohetei. G̃anemimbohetea jate ikwepykava okokatu'ãve'g̃a pe, a'e ji imombe'ukatuavo pe me, ei Jesus'ga. Tupana'ga po ti nombohetei okokatu'ãve'g̃a imondoe'yma g̃a pe g̃anemimondotehea kwepykava a'ero nehẽ, ei Jesus'ga.
Other Translations King James Version (KJV) Therefore when thou doest thine alms, do not sound a trumpet before thee, as the hypocrites do in the synagogues and in the streets, that they may have glory of men. Verily I say unto you, They have their reward.
American Standard Version (ASV) When therefore thou doest alms, sound not a trumpet before thee, as the hypocrites do in the synagogues and in the streets, that they may have glory of men. Verily I say unto you, They have received their reward.
Bible in Basic English (BBE) When then you give money to the poor, do not make a noise about it, as the false-hearted men do in the Synagogues and in the streets, so that they may have glory from men. Truly, I say to you, They have their reward.
Darby English Bible (DBY) When therefore thou doest alms, sound not a trumpet before thee, as the hypocrites do in the synagogues and in the streets, so that they may have glory from men. Verily I say unto you, They have their reward.
World English Bible (WEB) Therefore when you do merciful deeds, don't sound a trumpet before yourself, as the hypocrites do in the synagogues and in the streets, that they may get glory from men. Most assuredly I tell you, they have received their reward.
Young's Literal Translation (YLT) whenever, therefore, thou mayest do kindness, thou mayest not sound a trumpet before thee as the hypocrites do, in the synagogues, and in the streets, that they may have glory from men; verily I say to you -- they have their reward!
Cross Reference Matthew 5:18 in Tenharim 18 Imombe'ukatuavo ji ei: Moisésva'ea remimbo'eagwera ti ndopavi'i'i nehẽ. Yvaga pave'ymame po ti Moisésva'ea remimbo'eagwera ndopavi'i'i nehẽ. Yvya pave'ymame po ti Moisésva'ea remimbo'eagwera ndopavi'i'i nehẽ. Xunhi'i'ĩva'ea vehevi po ti ndopavi aheremimbo'eagwera hugwi nehẽ. Aheremimbo'eagwera apiavo ihoi nehẽ. A'ea renonde po ti aheremimbo'eagwera ndopavi nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.
Matthew 6:5 in Tenharim 5 —Tapekoi ti okokatu'ãve'g̃a ja penhi'ig̃ame Tupana'ga pe. A'ereki ikatu hete g̃a pe g̃a amame ojatykahava pype cidade rapea peahai pe no onhi'ig̃a Tupana'ga pe. A'ereki g̃a nhi'ig̃ame Tupana'ga pe he'yjuhuve'g̃a gwepia g̃a mboheteavo oko katu g̃a javo, ei Jesus'ga. G̃anemimbohetea jate oko ikwepykava okokatu'ãve'g̃a pe, a'e ji imombe'ukatuavo pe me, ei Jesus'ga. Tupana'ga po ti nombohetei okokatu'ãve'g̃a imondoe'yma g̃a pe g̃anhi'ig̃a kwepykava a'ero nehẽ, ei Jesus'ga.
Matthew 6:16 in Tenharim 16 —Pe'e po pe: “Ti'uyme ti kiro timbohete ti Tupana'ga javo.” A'ea po pe ei i'ue'yma. Nahã i'ue'ymame ti tapekoi okokatu'ãve'g̃a ja. A'ereki i'ue'ymame g̃a okoveveuhu'ã gwova rerekokatue'yma hahy nhande ve javo. Nahã g̃a ndekoi i'ue'ymame tokwaha ti ojipe'g̃a nhande i'ue'ymame javo. A'ereki g̃a e'i oyvyteri pe: “Ikwahavame po ti g̃a nhande mbohetei g̃a oko katu Tupana'ga mboheteavo i'ue'yma javo.” G̃anemimbohetea jate ikwepykava okokatu'ãve'g̃a pe, a'e ji imombe'ukatuavo pe me, ei Jesus'ga. Tupana'ga po ti nombohetei okokatu'ãve'g̃a imondoe'yma g̃a pe i'ue'yma kwepykava a'ero nehẽ, ei Jesus'ga.
Matthew 7:5 in Tenharim 5 A'ereki nde nderehepiakatui ve hekyita gareakwara hugwi okyta pytarame ejeakwari pe. Okokatu'ãva'ea ko nde! A'ereki okyta rerekoe'ỹva'ea ja nde ere'e: “Ji ndarekoi jireakwari pe,” ere nde. Ehekyi na'ẽ ti okyta ejeakwara hugwi. A'ero po ti nde hepiakatui hekyita hay'iuhua gareakwara hugwi nehẽ, ei Jesus'ga ga pe. A'ea Jesus'ga ei epohi na'ẽ ti ete'varuhua hugwi kirẽ ga pokoga javo.
Matthew 15:7 in Tenharim 7 —Pehe ko pekokatu'ãva'ero, a'e ji pe me a'ero, ei Jesus'ga g̃a pe. Ymyahũ Isaíasva'ea pe mombe'u katu jipe Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'urame hako. A'ereki ahe e'i:
Matthew 16:3 in Tenharim 3 —Ypyhajive ig̃wag̃ahivame yvaga hovapitymbyguhurame pe ei: “Amana po ti ikyri nehẽ.” Nahã pe ei, ei Jesus'ga. —Pehepia pe yvaga ikwahava aerẽva'ea ima'eg̃atua. Hepiaga'javame pe pekwaha aerẽva'ea ikyra. A'ea pe pekwaha katu, ei Jesus'ga g̃a pe. Emo imbaragwahave'ỹve'g̃a ja po pe reki. Pehepia tehe pe ojipeva'ea ag̃wamova'ea – kiroki a'ea okwahavuka aerẽva'ea. Emo pe napembaragwahavi reki aerẽva'ea rehe, ei Jesus'ga.
Matthew 22:18 in Tenharim 18 Ojohupe g̃a ei: —“Tapemondoi ti César'ga pe,” e po ti ga nhande ve nehẽ hamo, ei g̃a ojohupe. A'ero po ti nhande ga'eagwera mombe'ui César'ga pe nehẽ. A'ero po ti César'ga onhimonha'nga ga rehe nehẽ, ei g̃a ojohupe. Jesus'ga ombaragwaha omoandyandyipotara rehe. Nurã ga ei g̃a pe: —Ahemoandyiva'ero maranameuhũ pe ipotari nhimbote'vara nhirembi'ea rupi? ei Jesus'ga g̃a pe.
Matthew 23:6 in Tenharim 6 —O'u pota g̃a toryva jara'g̃a pyri toryva repiagame. Na jitehe g̃a apypotaruhui nhanderuvihava'g̃a apykava rehe nhandejatykahava pype, ei Jesus'ga. A'ereki g̃a e'i te'varuhu oyvyteri pe: “Nhande mboheteavo ti g̃a tianderepia pa. A'ereki nhande g̃anduvihavuhuhetero xako,” ei g̃a oyvyteri pe, ei Jesus'ga.
Matthew 23:13 in Tenharim 13 —Ahemoandyandyiva'ero pe peko! ei Jesus'ga judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a pe fariseus'g̃a pe no. Tiruahũ ti pe me! A'ereki pe napembo'ekatui Tupana'ga nhi'ig̃a rehe herojijyita. Nurã hajihea rehe pe g̃a mbo'ei g̃a moandyandyita, ei Jesus'ga g̃a pe. Pereko pe Tupana'ga nhi'ig̃a aherembikwatijara novĩa timonhi'ĩ javo. A'ereki pe ndapekoi Tupana'ga nhi'ig̃a rupi pejikoge'yma ga rehe. G̃a ndekopotarame ganhi'ig̃a rupi pe napemombe'ukatui g̃a pe, ei Jesus'ga. Nahã pe napemongoi g̃a ganhi'ig̃a rupi g̃a mbojikoge'yma ga rehe. A'ero pe ja g̃a nde'i Tupana'ga pe nde oreruvihavuhuhetero ereko jave'yma, ei Jesus'ga g̃a pe.
Matthew 24:51 in Tenharim 51 Gapojykahara'ga ga rovaja'rogukari nehẽ. A'ereki ga ndokoi opojykahara'ga nhi'ig̃a rupi. Nahã po ti gapojykahara'ga ga mongoukari ahemoandyandyiva'ea pyri nehẽ, ei Jesus'ga. Hahyva'ea ruvihava pype po ti ga jehe'oi ojihe a'ero onhimonha'ngavo hahyrame ojive nehẽ, ei Jesus'ga.
Mark 7:6 in Tenharim 6 Nahã Jesus'ga ei javo g̃a pe a'ero: —Pehe ko pekokatu'ãva'ero peko! ei ga. Penhi'ĩpo'ru hete pe Isaíasva'ea kiro. Ymya Isaíasva'ea okwatija Tupana'ga nhi'ig̃a ahe mombe'gwovo hako, ei Jesus'ga. Nahã Tupana'ga ei hako: “Avove'g̃a onhi'ig̃atu tehe torombohete Tupana'ga javo,” ei ga. “Emo g̃a nanhiarõi imondoe'yma gweaporog̃ita imohina ji rehe,” ei Tupana'ga hako, ei ga. “Ji mbohete tehe g̃a. A'ereki nhinhi'ig̃a rehe rũi g̃a ombo'e,” ei ga. “Yvyakotyve'g̃a nemimbo'etehea rehe g̃a g̃a mbo'ei a'ea ko Tupana'ga nhi'ig̃a javo tehe jupe,” ei Tupana'ga hako. Nahã Isaíasva'ea ikwatijari ahe mombe'gwovo hako, ei Jesus'ga g̃a pe. Igwete ga ei g̃a pe a'ero: —Ahemombe'ua ko pemombe'uag̃wama reki. A'ereki ahe javijitehe ko pe peko pekokatu'ag̃uhũva'ero. Pemoandyandyi pe ojipe'g̃a jipi orombohete Tupana'ga javo tehe, ei Jesus'ga g̃a pe. Pepohi reki pe Tupana'ga nhi'ig̃a hugwi. Emo yvyakotyve'g̃a nemimbo'eagwera pe pehendu katu, ei ga.
Mark 12:39 in Tenharim 39 G̃ajatykahava pype g̃a apypotari huvihava'g̃a apykava rehe. Toryva jara'g̃a pyri g̃a o'u pota toryvi pe oina, ei Jesus'ga g̃a pe.
Luke 6:24 in Tenharim 24 —Tiruahũ hete pe me pembateva'ea pe! ei Jesus'ga. A'ereki avo jate yvya koty jate pe pendoryndory. Aerẽ po ti pe ndapehoryvi nehẽ, ei Jesus'ga.
Luke 6:42 in Tenharim 42 Maranameuhũ nde euhui ejikotyve'ga pe naerũ? Tere'ei ti ga pe a'ero: “Na ji hekyi hay'iuhua ndereakwara hugwi.” Tere'ei ti nahã okyta repiage'ymame ejeakwara pype naerũ. A'ereki nde nderehepiakatui ve hekyita gareakwara hugwi okyta pytarame ejeakwari pe. Okokatu'ãva'ero ko nde! A'ereki okyta rerekoe'ỹve'ga ja nde ere'e: “Ji ndarekoi jireakwari pe,” ere nde. Ehekyi na'ẽ ti okyta ejeakwara hugwi. A'ero po ti nde hepiakatui hekyita hay'iuhua gareakwara hugwi nehẽ, ei Jesus'ga.
Luke 11:41 in Tenharim 41 Po peyvytera ikatu, a'ero po ti pe ima'ẽi jara penhimbatera imbatere'ỹve'g̃a pe nehẽ. A'ero po ti pyrypavamo pembatera pe me nehẽ. A'ero po ti ndapejikwakuva'javi nehẽ, ei Jesus'ga.
Luke 11:43 in Tenharim 43 —Tiruahũ ti pe me! ei Jesus'ga. A'ereki fariseusva'ero pe pe'e: “Tianderepia pa ti g̃a nhande mboheteavo. A'ereki nhande g̃anduvihavuhuro xako,” pe'e pe pejiyvyteri pe. Nurã pe apypotaruhui nhanderuvihava'g̃a apykava rehe nhandejatykahava pype, ei Jesus'ga. Ikatuuhu pe me g̃a mbaragwahavame pe ndehe ima'ẽhai pe feira pe onhi'ig̃atuavo pe me pe ko orembo'eharamo javo pe me, ei Jesus'ga.
Luke 12:33 in Tenharim 33 Pemondo ti penhimbatera ojipe'g̃a pe itambere'ia pyhyga g̃a hugwi. Itambere'ia ti pemondo a'ero imbatere'ỹve'g̃a pe. Po nahã pe ndekokatui, a'ero po ti pe herekoi pejive yvagi pe nehẽ. Ikatu hete po ti peapoa pevo gwe'yjamo a'ero nehẽ. Niymyani po ti nehẽ. Namomini po ti nehẽ. Iporomive'ga ndohoi yvagi pe imima aheapoa. Mbatera nombote'vari aheapoa yvagi pe.
Luke 12:56 in Tenharim 56 Pe pehepia yvaga ikwahava aerẽva'ea. Nurã pe ei: “Aerẽ po ti ikyri nehẽ.” Pe pehepia avova'ea ikwahava aerẽva'ea. Nurã pe ei: “Aerẽ po ti kwarahyahi nehẽ.” A'ea pe pekwaha katu. —Emo imbaragwahave'ỹve'g̃a ja po pe reki. Pehepia tehe pe ojipeva'ea ag̃wamova'ea – kiroki a'ea ikwahavuka aerẽva'ea. Emo pe napembaragwahavi reki aerẽva'ea rehe, ei Jesus'ga g̃a pe. Pe ko ahemoandyandyiva'ero! ei Jesus'ga. Maranameuhũ pe napembaragwahavi ag̃wamova'ea rehe nhinhi'ig̃a renduvame! Onhimiva'ea nhinhi'ig̃a pe me naerũ?
Luke 13:15 in Tenharim 15 A'ero Jesus'ga nhandepojykaharete'ga ei ijara'ga pe ipypeve'g̃a pe no: —Pe'e pe ji ve: “Oko te'varuhu ga. A'ereki ga oporavyky sábado rupi.” Nahã pe ei ji ve, ei Jesus'ga. Pehe reki okokatu'ãva'ero peko. Pe nhaporemo peporavyky sábado rupi no! A'ereki sábado rupi pembopiro'y penhenymbava boi burro reheve hapyja hugwi herogwovo y pe imboy'gwovo.
Luke 20:46 in Tenharim 46 —Penhimboko'i ti. Tapekoi ti judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a ja. A'ereki g̃a onhimboheteuhu. Omongi pota g̃a opipukuhua tianderepia ti g̃a nhande mboheteavo javo. Ikatuuhu g̃a pe ojipe'g̃a mbaragwahavame g̃a ndehe ima'ẽhai pe feira pe onhi'ig̃atuavo g̃a pe orembo'ehara javo g̃a pe. —Nhandejatykahava pype g̃a oapy nhanderuvihava'g̃a apykava rehe. A'ereki g̃a e'i oyvyteri pe: “Tianderepia pa ti g̃a nhande mboheteavo,” ei g̃a. “A'ereki nhande g̃anduvihavuhuhetero xako.” Na jitehe g̃a ei oyvyteri pe i'upota toryva jara'g̃a pyri toryva repiagame.
John 5:41 in Tenharim 41 —Ji nda'ei ahe ve tanhimbohete ti g̃a javo, ei Jesus'ga.
John 5:44 in Tenharim 44 Pyry pe me pe nhomboheteheteuhui a. Pe ndapekoi reki Tupana'ga remimbohetea rehe. Ga jate ko Tupanamo, ei ga. Emo pe ndape'ei: “Xako katu ti Tupana'ga ti tianembohete.” A'ea pe ndape'ei. Nurã tegwete pe me pejikoga ji rehe, ei ga g̃a pe.
John 7:18 in Tenharim 18 —Kiroki g̃a omombe'u g̃wemimbo'etehea – g̃ahã e'i ji mbohete ti javo, ei ga. Jara'g̃a ki a'e te e'i: “Gaha ti pembohete ga – kiroki ga ji mbuhuruka avo.” Kiroki g̃a e'i poro – g̃a nomoandyandyi ojipe'g̃a. A'itituhẽva'ea g̃a omombe'u, ei ga.
John 13:29 in Tenharim 29 “Mara'ngu po ga ga mondovo mbatera pyhygauka toryva rupiaramo?” e'i tehe g̃a oyvyteri pe. “Mara'ngu po Jesus'ga ga mondovo imbatere'ỹve'g̃a pyri tomondo ti ga itambere'ia g̃a pe javo?” e'i tehe g̃a oyvyteri pe. A'ereki Judasva'ea gwereko g̃a pe g̃aitambere'ia jipi. Nurã g̃a etehei a'ea oyvyteri pe Jesus'ga ahe mondorame.
Acts 9:36 in Tenharim 36 A'ea rupi Tabitahẽa ruvi cidade de Jope pe. Igwete hẽa tetirũaramo upa. Hẽa ko Jesus'garehevehẽa. Dorcas ko hẽarera Gréciapeve'g̃a nhi'ig̃imo. Gwereko katu katu hẽa ojipe'g̃a jipi. Ombatera hẽa omondomondo imbatere'ỹve'g̃a pe jipi.
Acts 10:2 in Tenharim 2 Cornélio'ga ojiko Tupana'ga rehe ga mboheteavo jipi g̃wongapypeve'g̃a pavẽi. He'yi ga omondomondo itambere'ia judeus'g̃a pe imbatere'ỹve'g̃a pe. Onhi'inhi'ĩ ga Tupana'ga pe jipi.
Acts 10:4 in Tenharim 4 Ga repiagame Cornélio'ga kyhyjihetei a'ero. —Gara? ei ga ga pe. —Tupana'ga g̃wendu nenhi'ig̃a ojive, ei Tupana'gapyrive'ga ga pe. Gwepia ga neremimondoa imbatere'ỹve'g̃a pe a'ea ko pyry hete javo. Nurã ga ji mbuhuri nde pyri, ei ga.
Acts 10:31 in Tenharim 31 “Cornélio,” ei ga ji ve, ei ga. “Tupana'ga g̃wendu nenhi'ig̃a. Gwepia ga neremimondoagwera imbatere'ỹve'g̃a pe,” ei ga ji ve, ei Cornélio'ga Tupana'gapyrive'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo.
Acts 11:29 in Tenharim 29 Nahã Ágabo'ga imombe'unhog̃wenondei Jesus'gareheve'g̃a pe. A'ero g̃a ei ojohupe: —Timondo ti itambere'ia nhaneirũ'g̃a pokoga Judéia pe a'ero, ei g̃a. A'ero g̃a imondomondoi. Kiroki g̃a he'yi gwereko – he'yi g̃a omondo. Kiroki g̃a mokonhete gwereko – mokonhete'i g̃a omondo. Igwete g̃a imondoi Barnabé'g̃a pe togweroho ti g̃a Judéiapeve'g̃a gwyripeve'g̃a pe javo. Aerẽ Barnabé'g̃a herohoi Judéia pe Saulo'ga pavẽi imondovo Jesus'gareheve'g̃a ndepiakatuhara'g̃a pe.
Acts 24:17 in Tenharim 17 —Ambokwara'ara'ja'ja ji jitekove'ỹ Jerusalém me, ei ga Félix'ga pe. Ag̃wamo jate ji hoa'javi pevo itambere'ia rerogwovo jire'yja'g̃a pe imbatere'ỹve'g̃a pe oji'i. Mbatera ji herohoi no takwava'ẽ ti Tupana'ga pe javo, ei ga ga pe.
Romans 12:8 in Tenharim 8 Po Tupana'ga nhande mbokarakatuuka g̃a mbohoryvuka, timbohory po ti nhande g̃a a'ero hamo. Po Tupana'ga nhande mbokarakatuuka imoma'eamo mbatera ojipe'g̃a pe, tima'eg̃atu po ti nhande g̃a pe a'ero hamo tipoko ti g̃a javo. Po Tupana'ga nhande mbokarakatuuka nhande mongovouka g̃anduvihavamo, timondomondo katu po ti nhande g̃a a'ero hamo. Po Tupana'ga nhande mbokarakatuuka g̃a porogwetygauka, tiporogwety po ti nhande g̃a nhanderoryroryvamo a'ero hamo.
2 Corinthians 9:6 in Tenharim 6 Pehendu ti a'ero! Ojo'java'ea kiro ji imombe'ui pe me. Kiroki ga otỹ ndahe'yiva'ea koho'iapypeva'ea – ndahe'yiva'ea ga omondoro ojive. Kiroki ga otỹ he'yjuhuva'ea kohouhua pypeva'ea – he'yjuhuva'ea ga omondoro ojive. Na jitehe ti pe me nehẽ no. Po ti ndahe'yiva'ea pe imondoi imbatere'ỹve'g̃a pe imondopotare'ymame nehẽ, a'ero po ti ndahe'yiva'ea jitehe pe me nehẽ. Po ti he'yjuhuva'ea pe imondoi imbatere'ỹve'g̃a pe imondopotarame nehẽ, a'ero po ti he'yjuhuva'ea jitehe pe me nehẽ.
Galatians 2:10 in Tenharim 10 Igwete g̃a ei ore ve: “Tapemoka'nhymi ti imondovo mbatera Jesus'gareheve'g̃a pe – kiroki g̃a ndogwerekoi avo oregwyri pe,” ei g̃a. “A'ea pe jate ko ore ei pe me,” ei g̃a ore ve. Ji namoka'nhymi tuhẽ jijirokwa g̃a ndehe imondomondovo mbatera g̃a pe jipi.
Ephesians 4:28 in Tenharim 28 Iporomive'g̃a ti tomima'javyme kiro. Toporavyky katu ti g̃a jipi ipyhykatuavo ojive. A'ero ti g̃a herekoi timondo ti mo imbatere'ỹve'g̃a pe javo.
1 Thessalonians 2:6 in Tenharim 6 Ndoro'ei ore: Torembohete ti. A'ea rũi ore ei pe me. Ojipe'g̃a pe ndoro'ei no.
1 Timothy 6:18 in Tenharim 18 Toko pyry ti g̃a jara'g̃a pe g̃a pokopokoga. Toma'ema'ẽ pota ti g̃a imondovo mbatera g̃a pe – kiroki g̃a ndogwerekoi ojive.
Philemon 1:7 in Tenharim 7 Nhiirũ, nde ereko hete Tupana'ga remimo'ẽhara'g̃a ndehe g̃a mbohoryva g̃apy'a mbogwerava'java. A'ea rehe nde ji mbohoryvi jipy'a nog̃atuavo.
Hebrews 13:16 in Tenharim 16 Tapemoka'nhymi ti pejogwerekokatuavo. Pejopokopoko ti imondomondovo ojohupe pembyteripeve'g̃a mbatere'ymame. A'ea Tupana'ga ipotahetei gworygworyvamo pe ndehe a'ero.
James 2:15 in Tenharim 15 Po Jesus'gareheve'g̃a oko pepyteri pe. Ndipiri po g̃a upa. Ndo'ui po g̃a mbatera herekoe'yma g̃waramo.
1 Peter 4:11 in Tenharim 11 Nahã ti peko a'ero. Kiroki g̃a ikarakatu imombe'gwovo mbatera – Tupana'ga nhi'ig̃a ti g̃a tomombe'umbe'u. Kiroki g̃a ikarakatu ojipe'g̃a pokoga – topokopoko ti g̃a g̃a Tupana'ga remimbopopoakara pyvõ. Nahã ti pejogwerekoreko a'ero Jesus Cristo'gareheva'ero tombohete pa ti g̃a Tupana'ga. Xa'e pa ti ga pe jipi: “Nderuvihavuhu hete nde. Ndepopoaka hete nde avuirama,” xa'e ti ga pe jipi. Na tuhẽ.
1 John 3:17 in Tenharim 17 Po imbateve'ga gwepia oirũ'g̃a mbatere'ymame. Po imbateve'ga ndoporogwetygi g̃a, a'ero po ga etehei: “A'arõ hete ji Tupana'ga.” Ga noarõi tuhẽ reki Tupana'ga. A'ereki ga noarõi oirũ'g̃a porogwetyge'yma.