Matthew 4:23 in Tenharim 23 Ojipejipea pe Jesus'ga hogahoi Galiléiapeve'g̃a gwyra rupi hete ogwovo. G̃ajatykahai pe ga hogahoi g̃a mbo'eavo Tupana'ga nhi'ig̃a rehe. Pyryva'ea ga imombe'ui g̃a pe Tupana'ga pe poko katu pota penduvihavuhuhetero javo. —Perojijyjijyjuka ti pejeaporog̃ita Tupana'ga pe pejikoga ga rehe. A'ero po ti ga pe pokokatui nehẽ imomboa pendekote'varuhua pe hugwi okovo penduvihavuhuhetero nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe. Karugwaraparavuhua Jesus'ga imombipavi g̃a hugwi no. Ipopoakare'ỹve'g̃a ga g̃a mbopopoakari no. Nahã ga rekoi g̃apyteri pe.
Other Translations King James Version (KJV) And Jesus went about all Galilee, teaching in their synagogues, and preaching the gospel of the kingdom, and healing all manner of sickness and all manner of disease among the people.
American Standard Version (ASV) And Jesus went about in all Galilee, teaching in their synagogues, and preaching the gospel of the kingdom, and healing all manner of disease and all manner of sickness among the people.
Bible in Basic English (BBE) And Jesus went about in all Galilee, teaching in their Synagogues and preaching the good news of the kingdom, and making well those who were ill with any disease among the people.
Darby English Bible (DBY) And [Jesus] went round the whole [of] Galilee, teaching in their synagogues, and preaching the glad tidings of the kingdom, and healing every disease and every bodily weakness among the people.
World English Bible (WEB) Jesus went about in all Galilee, teaching in their synagogues, preaching the Gospel of the Kingdom, and healing every disease and every sickness among the people.
Young's Literal Translation (YLT) And Jesus was going about all Galilee teaching in their synagogues, and proclaiming the good news of the reign, and healing every disease, and every malady among the people,
Cross Reference Matthew 3:2 in Tenharim 2 Hahyahi ahenhi'ig̃a ahe erame: —Pepohi tuhẽ ti pejikote'varuhua hugwi, ei ahe. Perojijyjijyi ti pejeaporog̃ita pejikokatuavo Tupana'ga nhi'ig̃a rendukatuavo. A'ereki Tupana'ga oko g̃werĩ nhanderuvihavuhuhetero nhande repiakatuavo yvya koty nhande mongovo onhi'ig̃a rupi, ei ahe g̃a pe.
Matthew 8:16 in Tenharim 16 Aerẽ kwara ihoi. A'ea rupi g̃a g̃a nderuri Jesus'ga ti tombojipe'a anhag̃a g̃a hugwi javo. A'ero Jesus'ga nhi'ig̃i Diabo'gapyriva'ea pe anhag̃a pe imbojipe'avo g̃a hugwi. Karugwara ga imombimombipavi itetirũave'g̃a hugwi no.
Matthew 9:35 in Tenharim 35 Aerẽ Jesus'ga imbojoapiapi cidades repiaga cidades'ia repiaga no. G̃a mbo'eavo Tupana'ga nhi'ig̃a rehe ga hogahoi g̃ajatykahai pe. Pyryva'ea ga imombe'ui Tupana'ga pe poko katu pota okovo pota penduvihavuhuhetero javo. —Perojijyjijyjuka ti pejeaporog̃ita Tupana'ga pe pejikoga ga rehe. A'ero po ti ga pe pokokatui nehẽ imomboa pendekote'varuhua pe hugwi okovo penduvihavuhuhetero nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe. Karugwara Jesus'ga imombipavi itetirũave'g̃a hugwi. Ipopoakare'ỹve'g̃a ga g̃a mbopopoakapavi no. Nahã ga rekorekoi g̃apyteri pe.
Matthew 10:7 in Tenharim 7 Pehorame g̃a pyri ti pemombe'u katu g̃a pe. Pe'ji ti g̃a pe: “Tupana'ga oko g̃werĩ nhanderuvihavuhuhetero nhande repiakatuavo yvya koty nhande mongovo onhi'ig̃a rupi.” A'ea ti pe'ji g̃a pe, ei Jesus'ga.
Matthew 11:5 in Tenharim 5 “Oma'eg̃atu kiro heakwagweve'g̃a okovo. Opo'ag̃atu kiro ipyka'naka'nauhũve'g̃a ogwovo katu. Oka'ẽ g̃ajagwa ijaijauhuve'g̃a hugwi. G̃wendu katu kiro japyakware'ỹve'g̃a okovo. Okwera kiro omanove'g̃a okovo. Imbatere'ỹve'g̃a g̃wendu kiro pyryva'ea Jesus Cristo'ga mombe'ua.” A'ea nhaporemo ti pemombe'u João Batista'ga pe, ei Jesus'ga. A'ea Jesus'ga ei ikwahavuka ga pe Jesus'ga ko Tupana'ga remimbuhurukara'ga javo aheremimombe'uhara'ga.
Matthew 12:9 in Tenharim 9 Aerẽ Jesus'ga hoi ogwovo gwe'yja'g̃a jatykai pe ovahema.
Matthew 13:19 in Tenharim 19 —Kiro Tupana'ga rekoi yvyakotyve'g̃a nduvihavuhuhetero g̃a ndepiakatuavo, ei Jesus'ga. Kiroki g̃a g̃wendu a'ea mombe'ua novĩa ikwahave'yma – g̃a pyri ahemoandyandyihara'ga Diabo'ga ruri a'ero ipe'avo imombe'ua g̃apy'a hugwi imoka'nhymbavuka g̃a pe, ei Jesus'ga. G̃a pe ji ei a'ero ji imombe'urame ha'ynha indurugagwera pehea rembeyvyra rupi.
Matthew 13:54 in Tenharim 54 Ogwyri pe ga ruri ocidade de Nazaré pe ovahema. Pevo ga g̃a mbo'ekatukatui g̃ajatykahava pype. A'ero g̃a nhimomby'ai ga rehe. A'ero g̃a ei ojohupe: —Ma'g̃a po ga mbo'ehetei ikwahavukaheteavo ga pe? Ma'g̃a po ga mbopopoaka japovouka ga pe ahemonhimomby'ava'ea? ei g̃a.
Matthew 14:14 in Tenharim 14 Jesus'ga g̃a ndepiagi pevo ohemame yhara hugwi a'ero. Oporogwety ga g̃a. Omombi ga karugwara g̃apyteripeve'g̃a hugwi itetirũave'g̃a hugwi.
Matthew 15:30 in Tenharim 30 Ga pyri he'yjuhuve'g̃a ndug̃anduri itetirũave'g̃a nderunderua. Gweru g̃a ipyka'naka'nave'g̃a heakwagweve'g̃a ndeheve onhi'ig̃e'ỹve'g̃a ndeheve ika'naka'nave'g̃a ndeheve ojipe'g̃a ndeheve he'yive'g̃a. G̃ahã g̃a g̃a nderuri g̃a mondovo g̃a nog̃a Jesus'ga pyri topohano ti ga g̃a javo. A'ero Jesus'ga imombigi g̃atetirũa g̃a hugwi.
Matthew 24:14 in Tenharim 14 A'ea pyryva'ea po ti nhinhi'ig̃areheve'g̃a imombe'umbe'ui yvyakotyve'g̃a pe nhaporemo mbapava renonde. G̃a po ti e'i g̃a pe nehẽ: “Perojijyjijyjuka ti pejeaporog̃ita Tupana'ga pe pejikoga ga rehe. A'ero po ti ga pe pokokatui nehẽ imomboa pendekote'varuhua pe hugwi okovo penduvihavuhuhetero nehẽ.” A'ea po ti g̃a imombe'ui g̃a pe nhaporemo tokwaha pa ti g̃a javo. Yvyakotyve'g̃a gwyripeve'g̃a nhaporemo henduvame g̃anhi'ig̃a po ti ji rura'javi nehẽ mbapava koty nehẽ, ei Jesus'ga.
Mark 1:14 in Tenharim 14 G̃a João Batistava'ea mongirẽ cadeia pype Jesus'ga hoi Galiléiapeve'g̃a gwyri pe. Igwete ga imombe'ui g̃a pe pyryva'ea Tupana'ga remimombe'ua.
Mark 1:21 in Tenharim 21 Igwete Jesus'g̃a hoi cidade de Cafarnaum me. Judeus'g̃a poravykye'yma rupi sábado rupi Jesus'ga hoi judeus'g̃a mbo'eavo Tupana'ga nhi'ig̃a rehe g̃ajatykahava pype.
Mark 1:32 in Tenharim 32 Kwara hoa rupi cidadepeve'g̃a jogwerupavi onga pe Jesus'ga pyri. Gwerugweru g̃a ga pyri anhag̃a rembipojykahara'g̃a Diabo'gapyriva'ea rembipojykahara'g̃a. Itetirũave'g̃a g̃a gwerugweru pa g̃a nog̃a Jesus'ga pyri no.
Mark 1:39 in Tenharim 39 A'ero ga imbojoapiapi ogwovo cidades pe Galiléiapeve'g̃a gwyra rupi imombe'gwovo g̃ajatykahava pype. Igwete ga anhag̃a mbojipe'ape'ai g̃a hugwi imondovouka.
Mark 6:2 in Tenharim 2 Judeus'g̃a poravykye'yma rupi sábado rupi ga hoi g̃ajatykahava pype pevove'g̃a mbo'eavo Tupana'ga nhi'ig̃a rehe. Igwete g̃a nhimomby'ai ganhi'ig̃a renduva onhimongyavo. A'ero g̃a ei ojohupe: —Marã akoja'ga ikwahavuhui nanongara naerũ? ei g̃a. Ma'g̃a ombo'e ga? A'ereki ahemonhimomby'ava'ea ga oapoapouhu, ei g̃a ojohupe.
Mark 6:6 in Tenharim 6 Igwete ga nhimomby'ai g̃a jikoge'yma g̃waramo ojihe. Igwete Jesus'g̃a imbojoapiapi ogwovo cidades pe pevove'g̃a mbo'eavo.
Luke 4:15 in Tenharim 15 Tupana'ga nhi'ig̃a rehe ga g̃a mbo'embo'ei g̃ajatykahava pype. Ombohete pa g̃a ga a'ero.
Luke 4:40 in Tenharim 40 Aerẽ kwara ihoi. A'ea rupi g̃a g̃a nderupavi itetirũave'g̃a ombyteripeve'g̃a Jesus'ga pyri topohano ti ga g̃a javo. Ojoparapara g̃atetirũa. Itetirũave'g̃a ndehe nanani Jesus'ga pokopokogi g̃a ndehe nhaporemo imombimombipava karugwara g̃a hugwi.
Luke 4:43 in Tenharim 43 A'ero Jesus'ga ei g̃a pe: —Tamombe'u tuhẽ ti ji pyryva'ea ojipe'g̃a pe no cidadespeve'g̃a pe. A'ereki Tupana'ga e'i ji ve: “Eho ti ji mombe'gwovo g̃a pe nhaporemo. Tako ti ji g̃anduvihavuhuhetero,” ei Tupana'ga ji ve, ei Jesus'ga.
Luke 5:17 in Tenharim 17 Aerẽ Jesus'ga g̃a mbo'ea'javame fariseus'g̃a apygi ga pyri upa judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a pavẽi. G̃ambo'ehara'g̃a ombo'e jipi Moisésva'ea rembikwatijara rehe. Uhu g̃a Galiléiapeve'g̃a cidade hugwi nanani Judéiapeve'g̃a cidade hugwi nanani no. Uhu g̃a cidade hugwi Jerusalém hugwi no. Opopoakara pyvõ Tupana'ga imombigukari Jesus'ga pe karugwara itetirũave'g̃a hugwi.
Luke 6:17 in Tenharim 17 Aerẽ Jesus'ga jivyri ojyva yvytyruhua hugwi omoirũhara'g̃a ndupi. Uhu g̃a nhuhũ me – perope ga opyta o'ama. He'yjuhu garemimbo'ehara'g̃a onhimono'og̃a perope ga pyri. Ojipe'g̃a ndupavi ogwyra hugwi Judéia hugwi Jesus'ga pyri. Cidadespeve'g̃a nduri Jerusalém hugwi Tiro hugwi no Sidom hugwi no. Oko cidades Tiro Sidom pavẽi ypiahua ruvihava rembeyvyri pe. He'yjuhu hete ko g̃a ua Jesus'ga pyri tihendu ti ga javo. Itetirũave'g̃a nduri no emombi karugwara ore hugwi javo ga pe.
Luke 7:22 in Tenharim 22 Kiro Jesus'ga ei mokonha'g̃a pe João Batistava'ea remimbo'ehara'g̃a pe: —Pejivyra'ja ti pejigwovo João Batista'ga pyri. Pemombe'u ti ga pe penhimbiepiaga penhimienduva. Pe'ji ti ga pe imombe'gwovo: “Oma'eg̃atu kiro heakwagweve'g̃a okovo. Opo'ag̃atu kiro ipyka'naka'nauhũve'g̃a ogwovo katu. Oka'ẽ g̃ajagwa ijaijauhuve'g̃a hugwi. G̃wendu katu kiro japyakware'ỹve'g̃a okovo. Okwera tuhẽ omanove'g̃a kiro okovo. Imbatere'ỹve'g̃a g̃wendu kiro pyryva'ea Jesus Cristo'ga mombe'ua.” A'ea nhaporemo ti pemombe'u João Batista'ga pe. A'ea Jesus'ga ei ikwahavuka ga pe Jesus'ga ko Tupana'ga remimbuhurukara'ga javo – kiroki ga Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea omombe'u ymyahũ.
Luke 8:1 in Tenharim 1 Aere'ĩ Jesus'ga imbojoapiapi cidades repiapava cidades'ia repiapava. He'yjuhu cidades cidades'ia pavẽi. Pyryva'ea ga imombe'ui cidadespeve'g̃a pe. G̃a pe ga ei: —Perojijyjijyjuka ti pejeaporog̃ita Tupana'ga pe pejikoga ga rehe. A'ero po ti ga pe pokokatui nehẽ imomboa pendekote'varuhua pe hugwi okovo penduvihavuhuhetero nehẽ. Nahã Jesus'ga ei g̃a pe ogwovo g̃a pyg̃apyri. Ga rupi dozeve'g̃a hog̃ahoi.
Luke 9:11 in Tenharim 11 Gahoa kwahavame he'yive'g̃a hoi gareviri tihendu ti ga javo. G̃a ndurame ga pyri ga roryvamo g̃a ndehe Tupana'ga mombe'gwovo g̃a pe. Ga e'i: —Perojijyjijyjuka ti pejeaporog̃ita Tupana'ga pe pejikoga ga rehe. A'ero po ti ga pe pokokatui nehẽ imomboa pendekote'varuhua pe hugwi okovo penduvihavuhuhetero nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe. Itetirũave'g̃a hugwi Jesus'ga imombigi karugwara.
Luke 10:9 in Tenharim 9 Pemombi ti karugwara itetirũave'g̃a hugwi pevo. Pe'ji ti g̃a pe: “Koro Tupana'ga gwepiuka opopoakara pe me okovo g̃werĩ penduvihavuhuhetero.” A'ea ti pe'ji g̃a pe imombe'gwovo, ei Jesus'ga.
Luke 13:10 in Tenharim 10 Aerẽ sábado rupi kiro Jesus'ga g̃a mbo'ei gwe'yja'g̃a jatykahava pype.
Luke 20:1 in Tenharim 1 Aerẽ Jesus'ga g̃a mbo'ei g̃ajatykahavuhua pype templo pype. Omombe'u katu ga g̃a pe pyryva'ea onhimombe'ua. Ga nhi'ig̃ame uhu ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a pavẽi xava'eve'g̃a pavẽi no.
John 6:59 in Tenharim 59 A'ea Jesus'ga ei judeus'g̃a jatykahava pype Cafarnaum me. Onhimi reki Jesus'ga nhi'ig̃a g̃a pe ga erame to'u ti g̃a jira'oa jirekoa reheve javo. A'ereki Jesus'ga e'i reki g̃ajikoga pe ojihe.
John 7:1 in Tenharim 1 Aerẽ Jesus'ga hoi imbojoapiapiavo cidades repirepiaga Galiléiapeve'g̃a gwyri pe. Ga ndohopotari Judéiapeve'g̃a gwyri pe. A'ereki pevove'g̃a nduvihava'g̃a e'i tijuka ga javo.
John 18:20 in Tenharim 20 —Ojipe'g̃a pe nhaporemo ji imombe'umbe'ui g̃andovaki jipi, ei Jesus'ga ga pe. Judeus'g̃a jatykahava pype ji g̃a mbo'embo'ei jipi judeus'g̃a jatykahavuhua pype no. Ji namombe'unhimimi reki g̃a pe jipi, ei ga ga pe.
Acts 5:15 in Tenharim 15 Ahemonhimomby'ava'ea repiaga pevove'g̃a g̃a nderuri itetirũave'g̃a. Igwete g̃a g̃a nog̃i pea rupi g̃akupeupava rehe. “G̃a ndekorame vehevi Pedro'g̃a ag̃i pe jate ga kwavame, opi po ti g̃atetiruã g̃a hugwi nehẽ,” ei g̃a.
Acts 9:13 in Tenharim 13 Igwete Ananias'ga ei: —Po ahe ndohoi Saulo'ga pyri hamo, ei ga. He'yive'g̃a omombe'u gareaporog̃ita ji ve oji'i. Oko te'varuhu ga ndereheve'g̃a pe Jerusalém me heaji'i, ei ga Jesus'ga pe.
Acts 10:38 in Tenharim 38 Pekwaha pe Jesus'ga reaporog̃ita no Nazarépeve'ga reaporog̃ita, ei ga. A'ereki Tupana'ga opojykauka ga gwa'uva pe ga mbopopoaka ikwehe. Nurã Jesus'ga rekokatukatui ogwovo g̃apyteri pe, ei ga. Diabo'ga g̃a pojykarame Jesus'ga ga pe'ai g̃a hugwi. A'ereki Tupana'ga Jesus'ga poko ga rerekovo, ei Pedro'ga g̃a pe.
Acts 18:4 in Tenharim 4 Sábado rupie'ymi Paulo'ga hoi g̃ajatykahava pype. Igwete ga g̃a monhi'inhi'ĩhetei judeus'g̃a judeus'g̃arũive'g̃a no – kiroki g̃a grego g̃anhi'ig̃a. —Perovia ti nhiremimombe'ua pe me, ei ga g̃a pe. A'ereki ji amombe'u katu javo.
Acts 20:25 in Tenharim 25 —Ahoaho ko ji pepyteri pe nhaporemo Tupana'ga mombe'gwovo ikwehe. “Peho ti Tupana'ga nhi'ig̃a rupi gareheva'ero,” a'e ji pe me ikwehe, ei ga. Emo po ti pe ndapehepiaga'javi jira'oa nehẽ, ei ga. Akwaha ji a'ea.
Romans 10:15 in Tenharim 15 Tupana'ga g̃a mondoe'ymame ga mombe'uuka g̃a pe po g̃a nomombe'ui ga g̃a pe a'ero. Emo Tupana'ga g̃a mondouka tuhẽ reki ga mombe'gwovouka g̃a pe. Igwete ikwatijara e'i no: “Pyry hete tuhẽ g̃a ndurame imombe'gwovo pyryva'ea nhande ve,” e'i hako.