Matthew 21:31 in Tenharim 31 —Manamo gara'yra'g̃a oko ganhi'ig̃a rupi? ei Jesus'ga ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a pe xava'eve'g̃a pe no. A'ero g̃a ei Jesus'ga pe: —Akoja ga – kiroki ga oho ko pe oporavykyavo gara'yra'ga, ei g̃a. A'ero Jesus'ga ei g̃a pe: —Imombe'ukatuavo ji ei pe me: Kiroki g̃a omono'og̃uhũ itambere'ia governo pe – g̃ahã akwaimbae'g̃a upahara'g̃a pavẽi ojiko Tupana'ga rehe kiro eko ti oreruvihavuhuhetero javo ga pe. Ojikogypy g̃a pe nenonde a'ero, ei Jesus'ga ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃a pe xava'eve'g̃a pe no.
Other Translations King James Version (KJV) Whether of them twain did the will of his father? They say unto him, The first. Jesus saith unto them, Verily I say unto you, That the publicans and the harlots go into the kingdom of God before you.
American Standard Version (ASV) Which of the two did the will of his father? They say, The first. Jesus saith unto them, Verily I say unto you, that the publicans and the harlots go into the kingdom of God before you.
Bible in Basic English (BBE) Which of the two did his father's pleasure? They say, The first. Jesus said to them, Truly I say to you, that tax-farmers and loose women are going into the kingdom of God before you.
Darby English Bible (DBY) Which of the two did the will of the father? They say [to him], The first. Jesus says to them, Verily I say unto you that the tax-gatherers and the harlots go into the kingdom of God before you.
World English Bible (WEB) Which of the two did the will of his father?" They said to him, "The first." Jesus said to them, "Most assuredly I tell you that the tax collectors and the prostitutes are entering into the Kingdom of God before you.
Young's Literal Translation (YLT) which of the two did the will of the father?' They say to him, `The first.' Jesus saith to them, `Verily I say to you, that the tax-gatherers and the harlots do go before you into the reign of God,
Cross Reference Matthew 5:18 in Tenharim 18 Imombe'ukatuavo ji ei: Moisésva'ea remimbo'eagwera ti ndopavi'i'i nehẽ. Yvaga pave'ymame po ti Moisésva'ea remimbo'eagwera ndopavi'i'i nehẽ. Yvya pave'ymame po ti Moisésva'ea remimbo'eagwera ndopavi'i'i nehẽ. Xunhi'i'ĩva'ea vehevi po ti ndopavi aheremimbo'eagwera hugwi nehẽ. Aheremimbo'eagwera apiavo ihoi nehẽ. A'ea renonde po ti aheremimbo'eagwera ndopavi nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.
Matthew 6:5 in Tenharim 5 —Tapekoi ti okokatu'ãve'g̃a ja penhi'ig̃ame Tupana'ga pe. A'ereki ikatu hete g̃a pe g̃a amame ojatykahava pype cidade rapea peahai pe no onhi'ig̃a Tupana'ga pe. A'ereki g̃a nhi'ig̃ame Tupana'ga pe he'yjuhuve'g̃a gwepia g̃a mboheteavo oko katu g̃a javo, ei Jesus'ga. G̃anemimbohetea jate oko ikwepykava okokatu'ãve'g̃a pe, a'e ji imombe'ukatuavo pe me, ei Jesus'ga. Tupana'ga po ti nombohetei okokatu'ãve'g̃a imondoe'yma g̃a pe g̃anhi'ig̃a kwepykava a'ero nehẽ, ei Jesus'ga.
Matthew 7:21 in Tenharim 21 —Kiroki g̃a e'i tehe ji ve: “Ndehe ko orepojykaharetero. Ndehe ore orombohete” – g̃ahã po ti ndohoi yvagi pe ojikoge'yma ji rehe imomborukare'yma okote'varuhua nehẽ, ei Jesus'ga. Jiruva'ga yvagipeve'ga po ti g̃anduvihavuhuhete'ga rũi ojikoty'are'yma g̃a pavẽi nehẽ, ei Jesus'ga. Kiroki g̃a oko gareaporog̃ita rupi – g̃ahã po ti oho pevo ojikoga ji rehe imomboruka okote'varuhua nehẽ. G̃anduvihavuhuhetero po ti ga oko a'ero ojikoty'a g̃a pavẽi nehẽ, ei Jesus'ga.
Matthew 9:9 in Tenharim 9 Aerẽ ohorame cidade hugwi ogwovo Jesus'ga Mateus'ga repiagi. Pevo Mateus'ga õi itambere'ia ryrua pype ipyhyga itambere'ia judeus'g̃a hugwi imono'og̃a governo pe. Ga repiaga Jesus'ga ei ga pe: —Herejo ti ji rupi ekovo nhiremimbo'eharamo. A'ero Mateus'ga po'ami ogwovo Jesus'ga rupi okovo garemimbo'eharamo.
Matthew 12:50 in Tenharim 50 Kiroki g̃a jiruva'ga nhi'ĩpo'ru yvagipeve'ga nhi'ĩpo'ru – g̃a pe ji ei nhiirũ'g̃a. A'e ji g̃a pe no nhirendyra'g̃a. Nhiy'g̃a a'e ji g̃a pe no, ei Jesus'ga.
Matthew 18:3 in Tenharim 3 A'ero ga ei g̃wemimbo'ehara'g̃a pe: —Imombe'ukatuavo ji ei pe me: Perojijyi ti pejeaporog̃ita penhimbohetee'yma tayri'g̃a ja, ei Jesus'ga. Po pe ndaperojijyi pejeaporog̃ita nehẽ, a'ero po ti Tupana'ga ndokoi penduvihavuhuhetero nehẽ.
Matthew 20:16 in Tenharim 16 —A'ea ji amombe'u ikwahavuka ojo'java'ea pe me, ei Jesus'ga. Kiroki g̃a huvihava rũi ag̃wamo – g̃ahã po ti huvihava nehẽ, ei Jesus'ga. Kiroki g̃a huvihava ag̃wamo – g̃ahã po ti ndokoa'javi huvihavamo nehẽ, ei Jesus'ga. Nombojoavyavyi ti Tupana'ga g̃a nderekokatuavo a'ero, ei Jesus'ga. A'ereki Tupana'ga e'i he'yjuhuve'g̃a pe: “Herejo. Ejiko ti ji rehe ekovo jireheva'ero. Tako ti ji nderuvihavuhuhetero,” ei ga, ei Jesus'ga imombe'gwovo. Ndahe'yive'g̃a reki ojiko Tupana'ga rehe okovo gareheva'ero, ei Jesus'ga.
Luke 7:29 in Tenharim 29 Jesus'ga nhi'ig̃a rendupavame g̃a ei Tupana'ga pe itambere'ia mono'õhara'g̃a pavẽi: —Ndehe ko erekwaha hete epyryvamo João Batista'ga mbuhua ore pyri te'i ti ga g̃a pe javo. A'ea g̃a ei. A'ereki g̃a onhimobatizauka João Batistava'ea pe opohia okote'varuhua hugwi ahe erame.
Luke 7:37 in Tenharim 37 Nanime cidadepevehẽa – kiroki hẽa oko te'varuhu – hẽa ikwahavi Jesus'ga hoa fariseu'ga ronga pype. Ga i'urame hẽa heruri perfume nhandya hyrua pype. Hyrua ko alabastrova'ea ita apopyra.
Luke 15:1 in Tenharim 1 Aerẽ itambere'ia mono'õhara'g̃a ndug̃anduri Jesus'ga pyri okote'varuhuve'g̃a pavẽi. G̃a uhu pa onhimono'og̃a Jesus'ga pyri tihendu Jesus'ga javo.
Luke 15:10 in Tenharim 10 —Na jitehe Tupana'gapyrive'g̃a yvagipeve'g̃a ndoryndoryvamo okote'varuhuve'ga pohirame okote'varuhua hugwi ojipejive'ga. Noka'nhyma'javi ga Tupana'ga hugwi. A'ereki Tupana'ga ga rerura'ja ojipyri, ei Jesus'ga imombe'gwovo fariseus'g̃a pe.
Luke 19:9 in Tenharim 9 —Zaqueu, ei Jesus'ga ga pe. Ag̃wamo pe pejiko ji rehe, ndehe nenongapypeve'g̃a pavẽi, imomboruka ji ve pejikote'varuhua pe hugwi. Orombojikoguka ji jijihe. A'ereki nde ko Abraãova'ea rakykwepohara no, ei Jesus'ga Zaqueu'ga pe.
Luke 19:22 in Tenharim 22 —A'ero ga ei ojipyrive'ga pe: “Ereko te'varuhu nde! Oja nde rehe nde ero g̃waramo ji ve. Nde tuhẽ ere ji ve: ‘Netiruahũ nde ipyhyga ejive eporavykye'yma. Nde neretymi. Emo nde eremondoro ojipe'g̃a nemitymipyra ejive.’ Nahã nde ei ji ve. Nde ji kwahavipe ji imondorame nhiitambere'ia nde ve embohe'yi ti javo.
Acts 17:30 in Tenharim 30 Ymya g̃a erame a'ea Tupana'ga pe ga imbogwavetena'ẽi g̃anhi'g̃a. A'ereki a'ea rupi g̃a ndokwahavi ve. Emo ga nombogwavukara'javi g̃andekote'varuhua kiro, ei ga. Kirog̃we ga ehetei yvyakotyve'g̃a pe g̃agwyri pe nhaporemo: “Perojijyi pejeaporog̃ita pejipohia pejikote'varuhua hugwi,” ei Tupana'ga g̃a pe, ei ga.
Romans 3:19 in Tenharim 19 Tupana'ga okwatijaruka onhi'ig̃a heja. G̃a pe garembikwatijarukara i'ei a'ero – kiroki g̃a oko Moisésva'ea remimbo'eagwera rupi judeus'g̃a. A'ea ikwahava nhande xa'eyme a'ero: “Ndorokwahavi ore orerekote'varuhua.” Xa'eyme ti nhande a'ea judeusramo. Judeus'g̃arũive'g̃a ti te'iyme no. Nhande ikwahava g̃waramo nhanderekote'varuhua, a'ero po pyry Tupana'ga ei nhande ve nhaporemo: “Peko te'varuhu tuhẽ pe.”
Romans 5:20 in Tenharim 20 Tupana'ga okwatijaruka onhi'ig̃a Moisésva'ea pe hako tokwaha ti g̃a okote'varuhua javo. Ikwahavame Tupana'ga nhi'ig̃a koji'i tehe g̃a ndekote'varuhui jipi. Emo g̃a ndekote'varuhuheterame Tupana'ga imombyryhetehetei g̃a pe.
Romans 9:30 in Tenharim 30 Nahã ji ei a'ero. Judeus'g̃arũive'g̃a nde'i ojohupe: “Marã po ti nhande nhimombyryvi nehẽ?” nde'i g̃a. Tupana'ga reki omombyry g̃a. A'ereki g̃a ojiko ga rehe.
1 Timothy 1:13 in Tenharim 13 Jijikoge'ymame Cristo Jesus'ga rehe ji ete'varuhui ga mombe'gwovo ojipe'g̃a pe kako. Gaha ranuhũ! Tupana'ga ra'yra'ga rũi po ga, a'e ji. Jirekote'varuhuavo ga rehe ji jigwarai gareheve'g̃a ndehe. Nahanahã ji ga mbotegweteuhui. Emo Cristo Jesus'ga ji porogwety. A'ereki ga rehe jijikoge'yma g̃waramo ji ndakwahavihu jirekote'varuhuavo ga rehe g̃a ndehe no.
2 Peter 3:9 in Tenharim 9 Ojipe'g̃a e'i: “Manamehũ Cristo'ga rura'javi?” ei g̃a. “Mara'ngu po ti ga ura'java nehẽ? Ndura'javi po ti ga nehẽ,” e'i tehe g̃a. Emo namanamehũi nhandepojykaharete'ga pe. Ga nomoka'nhymi o'eagwera. A'ereki ga e'i ajora'ja ti ji nehẽ javo. Nonhimbaekwahivi ga pe me tohoyme ti g̃a hahyva'ea ruvihava pype javo. “Togwerojijyi pa na'ẽ po ti g̃a gweaporog̃ita opohia okote'varuhua hugwi jihoa renonde,” ei Cristo'ga.