Luke 9:26 in Tenharim 26 —Aerẽ po ti ji rura'javi avo yvyakotyve'g̃a pyri nehẽ. Orerendy'jandy'java pyteri pe po ti ji rekoi jijoa nehẽ yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no, ei Jesus'ga. Orerendy'jandy'java ko jikatua, jiruva'ga katua, gapyrive'g̃a katua. Po pe ei: “Ji Jesus'ga remimbo'eharamo rũi ako,” heroviare'yma nhinhi'ig̃a, a'ero jirura'javame po ti ji ei nehẽ: G̃a ko nhiremimbo'eharamo rũi oko, ei Jesus'ga.
Other Translations King James Version (KJV) For whosoever shall be ashamed of me and of my words, of him shall the Son of man be ashamed, when he shall come in his own glory, and in his Father's, and of the holy angels.
American Standard Version (ASV) For whosoever shall be ashamed of me and of my words, of him shall the Son of man be ashamed, when he cometh in his own glory, and `the glory' of the Father, and of the holy angels.
Bible in Basic English (BBE) For if any man has a feeling of shame because of me or of my words, the Son of man will have shame because of him when he comes in his glory and the glory of the Father and of the holy angels.
Darby English Bible (DBY) For whosoever shall have been ashamed of me and of my words, of him will the Son of man be ashamed when he shall come in his glory, and [in that] of the Father, and of the holy angels.
World English Bible (WEB) For whoever will be ashamed of me and of my words, of him will the Son of Man be ashamed, when he comes in his glory, and the glory of the Father, and of the holy angels.
Young's Literal Translation (YLT) `For whoever may be ashamed of me, and of my words, of this one shall the Son of Man be ashamed, when he may come in his glory, and the Father's, and the holy messengers';
Cross Reference Matthew 7:22 in Tenharim 22 —Aerẽ mbapava koty po ti Tupana'ga okokatuve'g̃a mbuhurukari ojipyri g̃a mongovo avuirama nehẽ, ei Jesus'ga. Okote'varuhuve'g̃a po ti ga g̃a mondoukari hahyva'ea ruvihava pype g̃a mombyta avuirama nehẽ, ei Jesus'ga. Ga g̃a mondoukarame hahyva'ea ruvihava pype po ti g̃a eg̃a'ei nde ko orepojykaharetero javo ji ve onhimongyavo nehẽ: “Oromombe'u ore Tupana'ga nhi'ig̃a g̃a mbo'eavo hehe nahanahã Jesus'ga ei javo,” e po ti g̃a ji ve nehẽ. “Kiroki g̃a pe Diabo'gapyriva'ea oko te'varuhu anhag̃a – g̃a hugwi orombojipe'a ore anhag̃a Jesus Cristo'ga pe mbojipe'a javo jupe. Oroapo ore ahemonhimomby'aheteva'ea he'yjuhuva'ea Jesus'ga oapouka ore ve javo,” e po ti g̃a ji ve nehẽ, ei Jesus'ga.
Matthew 10:32 in Tenharim 32 —E'i po ahe ji mombe'gwovo a'ero, ei Jesus'ga. “Ajiko ji Jesus Cristo'ga rehe. Ga oko jipojykaharetero.” A'ea po ahe ei ojipe'g̃a pe hamo. Po nahã ahe ji mombe'ui, a'ero po ti ji ahe mombe'ui jiruva'ga pe yvagipeve'ga pe nehẽ g̃a ko jireheva'ero javo ga pe nehẽ, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe.
Matthew 16:27 in Tenharim 27 —Aerẽ po ti ji rura'javi avo yvyakotyve'g̃a pyri Tupana'gapyrive'g̃a pavẽi yvagipeve'g̃a pavẽi nehẽ. Jiruva'ga rendy'jandy'java pyteri pe po ti ji rekoi jijoa nehẽ yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no. A'ero po ti ji ikwepygi yvyakotyve'g̃a pe nehẽ. Po g̃a ndekokatui nhinhi'ig̃a rendukatukatuavo, a'ero po ti ji rekokatui g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga. Po g̃a ndekote'varuhui nhinhi'ig̃a renduve'yma, a'ero po ti ji imondoi hahyva'ea g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga.
Matthew 24:30 in Tenharim 30 A'ero po ti Tupana'ga hepiukari yvagipeva'ea nehẽ tokwaha ti yvyakotyve'g̃a Jesus'ga rurag̃wama javo, ei Jesus'ga. A'ero po ti yvyakotyve'g̃a gwyripeve'g̃a jehe'oi ovy'are'yma nehẽ. A'ero po ti g̃a ji repiagi ji rura'javame yvag̃atig̃a pyteri pe yvyakotyva'ero yvagipeva'ero nehẽ, ei Jesus'ga. Jipopoakara po ti g̃a gwepia nehẽ no. Nhirendy'jandy'java po ti g̃a hepiagi nehẽ no jikatuhetea, ei Jesus'ga.
Matthew 25:31 in Tenharim 31 —Aerẽ yvyakotyva'ero yvagipeva'ero po ti ji rura'javi yvyakotyve'g̃a nduvihavuhuhetero nehẽ, ei Jesus'ga. Nhirendy'javuhua pyteri pe jikatukatuva'ea pyteri pe po ti ji rura'javi nehẽ, ei Jesus'ga. Pyryve'g̃a pavẽi nhaporemo po ti ji rura'javi nehẽ Tupana'gapyrive'g̃a pavẽi yvagipeve'g̃a pavẽi. —A'ea rupi po ti ji reni jiapykakatua rehe javo yvyakotyve'g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga.
Matthew 26:64 in Tenharim 64 A'ero Jesus'ga ei ga pe: —Ndehe ko ere poha. A'e ji pe me: Aere'ĩ po ti pe ji repiagi ji apygame ipopoakaheteve'ga pyri Tupana'ga pyri gajohukoty rũi jitekovo huvihavamo nehẽ. Pe po ti ji repiagi ji rura'javame yvag̃atig̃a pyteri pe ua yvya koty nehẽ no yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no, ei Jesus'ga.
Mark 8:38 in Tenharim 38 Igwete Jesus'ga ei g̃a pe no: —Ag̃wamove'g̃a opohi Tupana'ga hugwi okote'varuhuavo, ei ga. Po g̃apyteripeve'g̃a ei: “Ji Jesus'ga remimbo'eharamo rũi ako heroviare'yma ganhi'ig̃a.” Po g̃a ei poro, a'ero jirura'javame po ti ji ei g̃a pe nehẽ: “G̃a ko nhiremimbo'eharamo rũi oko”, ei ga. Ajivyra'ja po ti ji Tupana'gapyrive'g̃a pavẽi Tupana'ga popoakara rerekovo nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.
Luke 12:8 in Tenharim 8 —G̃wemimbo'ehara'g̃a pe Jesus'ga ei: A'e ji pe me: Po ahe ei ji mombe'gwovo: “Ajiko ji Jesus Cristo'ga rehe. Ga ko jipojykaharetero.” Po nahã ahe ji mombe'ui, a'ero po ti ji ei Tupana'gapyrive'g̃a pe yvagipeve'g̃a pe nehẽ: G̃a oko jireheva'ero. A'ea po ti ji ei ahe mombe'gwovo nehẽ, ei Jesus'ga yvyakotyva'ero yvagipeva'ero no.
Luke 13:25 in Tenharim 25 —Aerẽ po ti Tupana'ga po'ami hovapytyma porta nehẽ. Po pe ami mytu'ẽ me a'ea rupi, a'ero po ti pe kwapekwari porta rehe novĩa nehẽ. A'ero po ti pe ei nehẽ: “Ehovapytymba'vo ti porta ore ve orepojykaharetero.” —A'ero po ti ga ei pe me nehẽ: “Nahovapytymba'vogi po ti ji pe me nehẽ. Peko pe ambotehero ji hugwi pejikoangave'yma jireheva'ero,” e po ti ga nehẽ.
John 5:44 in Tenharim 44 Pyry pe me pe nhomboheteheteuhui a. Pe ndapekoi reki Tupana'ga remimbohetea rehe. Ga jate ko Tupanamo, ei ga. Emo pe ndape'ei: “Xako katu ti Tupana'ga ti tianembohete.” A'ea pe ndape'ei. Nurã tegwete pe me pejikoga ji rehe, ei ga g̃a pe.
John 12:43 in Tenharim 43 Tupana'ga omboheterame g̃a ndokoi hihũ hehe. Koji'i pyry hete g̃a pe ojipe'g̃a g̃a mboheterame.
Romans 1:16 in Tenharim 16 Cristo'ga mombe'ua pyry hete ji ve. Nurã ji nanotĩ a'ea. G̃a a'ea reroviarame Tupana'ga omombo g̃andekote'varuhua g̃a hugwi – kiroki g̃a ojiko Cristo'ga rehe. Judeus'g̃a hugwi ypy ga imombori g̃andekote'varuhua g̃a jikogame Cristo'ga rehe. Na jitehe judeus'g̃arũive'g̃a hugwi ga imombori g̃andekote'varuhua g̃a jikogame ga rehe.
2 Corinthians 12:10 in Tenharim 10 A'ero ji nhimohẽhetei jipopoakare'yma rehe jipopoakare'ymame Cristo'gareheva'ero g̃waramo. Cristo'ga arõe'ỹve'g̃a ji mbotegwete novĩa. Emo nhimbotegwetea rehe ji nhimohẽhetei. Ite'varuhu ji ve novĩa. Emo ite'varuhuva'ea rehe ji nhimohẽhetei. G̃a ombuhu hahyva'ea ji ve novĩa. Emo hahyva'ea rehe ji nhimohẽhetei. Tiruahũ ji ve novĩa. Emo tiruahũva'ea rehe ji nhimohẽhetei. Nanongara rehe nhaporemo ji nhimohẽhetei. A'ereki naname ji ve ji ndajipopoakari. Jipopoakare'yma nanani Cristo'ga ombuhumbuhu opopoakara ji ve a'ero.
Galatians 6:14 in Tenharim 14 Ji ki a'e te nanhimbohetei. Jesus Cristo'ga jate ji ambohete nhandepojykaharete'ga. A'ereki ga omano yva rehe nhande repyga. A'ero jijikoga g̃waramo Cristo'ga rehe kiro ji ndakoa'javi yvyakotyve'g̃a ndeaporog̃ita rehe. Na jitehe – kiroki g̃a oko yvyakotyve'g̃a ndeaporog̃ita rehe – g̃a ndokoa'javi jireaporog̃ita rehe no.
2 Thessalonians 1:8 in Tenharim 8 Tata rendya pyteri pe ti ga ruri imondovo hahyva'ea g̃a pe nehẽ – kiroki g̃a ndojikogi Tupana'ga rehe hendukatue'yma pyryva'ea nhandepojykaharete'ga mombe'ua Jesus Cristo'ga mombe'ua.
2 Timothy 1:12 in Tenharim 12 Amombe'u ji g̃a pe a'ero ga nhi'ĩpo'ruavo. Nurã g̃a ji mongi cadeia pype teremombe'ua'javi ore ve javo. Hahy hete ji ve a'ero. Emo ji jipoyja hete reki kiro hahyrame ji ve. Akwaha hete ji ga – kiroki ga rehe ji ajiko. Nurã – kiroki a'ea ji akwava'ẽ ga pe ereko katu ji ve javo – a'ea ti ga herekokatupavi okovo Cristo Jesus'ga mbuhua nhande koty. A'ero ti Cristo Jesus'ga rura'javi yvya koty nhande koty nehẽ.
2 Timothy 2:12 in Tenharim 12 Po nane'ymi nhande nhimomiranami hahyva'ea pe nhande ga mombe'urame, a'ero po ti ga nhande mongoi g̃anduvihavamo onhipavẽi nehẽ. Po ti nhande ei nehẽ Jesus'ga ndokoi jipojykaharetero javo, a'ero po ti ga ei nhande ve no ndapekoi tuhẽ pe jireheva'ero javo nehẽ.
Hebrews 11:26 in Tenharim 26 “Tupana'ga e'i: ‘Aerẽ ti ji imombyryhetei israelitas'g̃a pe g̃anduvihavuhuhete'ga mondovo g̃a pyri nehẽ g̃a pokoguka.’ A'ea Tupana'ga ei,” ei Moisésva'ea. “A'ea ji heroviahetei garura pota ga ti omombyry ji ve nehẽ javo,” ei Moisésva'ea. “Hahy po ti ji ve nehẽ ji ruvame jire'yja'g̃a pyri ga mbuhua,” ei ahe. “Hahyva'ea ko koji'i pyry reki ji ve Egitopeve'g̃a mbaterateuhua rerekoa hohe,” ei Moisésva'ea.
Hebrews 13:13 in Tenharim 13 Israelitasva'ea Jesus'ga mondoi gwuhava hugwi cidade hugwi ga jukauka ga mbotegweteavo. Xapohi pa ti israelitas'g̃a nemimbo'ea hugwi nhandere'yja'g̃a nemimbo'ea hugwi a'ero g̃a ndekoe'ymame Tupana'ga nhi'ig̃a rehe ojikoge'yma Jesus'ga rehe. Xajiko hete ti Jesus'ga rehe jate nhandekovo ganhi'ig̃a rupi. Po g̃a imondoi hahyva'ea nhande ve nhande mbotegweteavo nhandejikoga g̃waramo ga rehe, a'ero ti xanhimomirana jupe.
1 Peter 4:14 in Tenharim 14 G̃a pe mbotegweterame pe Cristo'gareheva'ero g̃waramo a'ea ko pyry reki pe me. A'ereki g̃a pe mbotegweterame Tupana'ga ra'uva huvihavuhuheteva'ea oko pe pyri.
Jude 1:14 in Tenharim 14 Ojikwe Enoqueva'ea omombe'u pembo'eatyvive'g̃a hako. Ahe ko Adãova'ea rymyminova'ea hako. Adãova'ea jypy oko. Aerẽ Adãova'ea rymyminova'ea ra'yrava'ea ko Cainãva'ea. Cainãva'ea rymyminova'ea ra'yrava'ea ko Enoqueva'ea – kiroki ahe omombe'u nhog̃wenonde pembo'eatyvive'g̃a hako. “Nhandepojykaharete'ga po ti uhu nehẽ ojipyrive'g̃a pavẽi yvagipeve'g̃a pavẽi. He'yjuhu ranuhũ po ti gapyrive'g̃a onhimongyavo nehẽ,” ei ahe.
Revelation 1:7 in Tenharim 7 Pehendu ti! Aerẽ ti ga rura'javi yvag̃atig̃a pavẽi nehẽ. Yvyakotyve'g̃a nhaporemo ti ga repiagi ga rura'javame nehẽ. Gakutuhara'g̃a no – kiroki g̃a ojuka ga – g̃ahã ti ga repiagi nehẽ. Ojehe'o ti g̃ande'ynde'yja'g̃a nhaporemo okyhyjiavo okoveveuhuavo garura g̃waramo. Kwa. Na tuhẽ a'ero! a'e tuhẽ ji. Amém!
Revelation 3:5 in Tenharim 5 —Kiroki ga g̃wendu katu Tupana'ga nhi'ig̃a onhimomiranama jipi – ga pe jitehe ti ji imondoi tapy'ynhapitig̃ahivuhuva'ea nehẽ emongi ti javo. Tupana'ga okwatija garera livro pype yvagi pe tuhu ti ga ji pyri upa avuirama javo. Ndahyvi ti ji garera jugwi nehẽ. Ga pe ti ji ei nehẽ: Ndehe ko jireheva'ea. A'ea ti ji ei ga pe jiruva'ga nhinhi'ig̃a renduvame nehẽ Tupana'gapyrive'g̃a henduvame no, ei Jesus'ga. —A'ea nhaporemo ti ere Tupana'gareheve'g̃a pe cidade de Sardes pe, ei Jesus'ga nde ve ikwatijaruka ji ve.
Revelation 20:11 in Tenharim 11 Kiro ji hepiagi ojipea huvihavuhuhete'ga apykava. Huvihavuhu hete ga'apykava tig̃uhũva'ea. Hehe ji ga repiagi ga'apykavareheve'ga, ga apygame oina okovo huvihavuhuhetero. Ga hugwi yvya ka'nhymi yvaga pavẽi. Ndatekwava'javi a'ero yvya rehe yvaga rehe no.
Revelation 21:8 in Tenharim 8 —Ojipe'g̃a ti oho tata pype nehẽ – kiroki g̃a okyhyji ite'varuhuve'g̃a hugwi okoe'yma nhinhi'ig̃a rupi tombuhuryme ti g̃a hahya nhande ve javo. Ojipe'g̃a ti oho tata pype nehẽ no ojikoge'ỹve'g̃a ji rehe, okote'varuhuve'g̃a, iporojukahara'g̃a, ndoakwahavive'g̃a – kiroki g̃a gwereko g̃wembireko'g̃arũive'g̃a. Ojipe'g̃a ti oho tata pype nehẽ no ipajive'g̃a, aherembiapopyra mboheteve'g̃a, i'mbeve'g̃a nhaporemo. G̃a nhaporemo ti oho tata pype ypiahua'java'ea pype upa nehẽ, ei ga. Gwereko enxofre ipype nehẽ no. Hakuvahi ti enxofre okairame tata pype nehẽ. Ahemondoa ipype ko ahemanoa'java, ei ga.