John 9:39 in Tenharim 39 Aerẽ Jesus'ga ei: —Jirura g̃waramo ti ji avove'g̃a mboja'oja'ogi ojohugwi, ei ga. Jara'g̃a po ti ojiko ji rehe. Jara'g̃a po ti ndojikogi ji rehe, a'e ji, ei ga. Jukwaha reki g̃andekote'varuhua a'ero, ei ga. Nahã, ei Jesus'ga. Hehae'ỹve'g̃a ndokwahavi jipi hepiage'yma g̃waramo. Yvyakotyve'g̃a hehae'ỹve'g̃a ja a'ero, ei ga g̃a pe. Jara'g̃a e'i reki: “Ore ko hehae'ỹve'g̃a ja ikwahave'yma. Ekwahavuka ti ore ve a'ero,” ei g̃a ji ve, ei ga. Nurã po ti g̃a Tupana'ga kwahavi tuhẽ a'ero nehẽ ojikogame ji rehe nehẽ, ei ga. Jara'g̃a ki a'e te e'i tehe ojive: “Ore ko hehae'ỹve'g̃a ja rũi oroko. Orokwaha hete ore,” ei g̃a novĩa, ei ga. Ki g̃a tuhẽ po ti ndokwahavi Tupana'ga a'ero nehẽ. A'ereki g̃a ndojikopotari ji rehe. G̃a nde'i ji ve: “Ekwahavuka ti ore ve,” ei Jesus'ga g̃a pe.
Other Translations King James Version (KJV) And Jesus said, For judgment I am come into this world, that they which see not might see; and that they which see might be made blind.
American Standard Version (ASV) And Jesus said, For judgment came I into this world, that they that see not may see; and that they that see may become blind.
Bible in Basic English (BBE) And Jesus said, I came into this world to be a judge, so that those who do not see may see, and those who see may become blind.
Darby English Bible (DBY) And Jesus said, For judgment am I come into this world, that they which see not may see, and they which see may become blind.
World English Bible (WEB) Jesus said, "I came into this world for judgment, that those who don't see may see; and that those who see may become blind."
Young's Literal Translation (YLT) And Jesus said, `For judgment I to this world did come, that those not seeing may see, and those seeing may become blind.'
Cross Reference Matthew 6:23 in Tenharim 23 —Ndereakwate'varuhurame po ti nde nderehepiagi egwovo ypytuna rupi ikwahave'yma nehẽ. Na jitehe ndereaporog̃itate'varuhurame ekopotare'yma Tupana'ga remimbotarimova'ea rupi po ti nde nderekokatukwahavi nehẽ, ei Jesus'ga. Ejeaporog̃ita katu ti a'ero. Po nde nandeaporog̃itakatui, a'ero po ti nde nderekokatukwahavi'i'i ekote'varuhuavo nehẽ! ei Jesus'ga g̃a pe.
Matthew 11:5 in Tenharim 5 “Oma'eg̃atu kiro heakwagweve'g̃a okovo. Opo'ag̃atu kiro ipyka'naka'nauhũve'g̃a ogwovo katu. Oka'ẽ g̃ajagwa ijaijauhuve'g̃a hugwi. G̃wendu katu kiro japyakware'ỹve'g̃a okovo. Okwera kiro omanove'g̃a okovo. Imbatere'ỹve'g̃a g̃wendu kiro pyryva'ea Jesus Cristo'ga mombe'ua.” A'ea nhaporemo ti pemombe'u João Batista'ga pe, ei Jesus'ga. A'ea Jesus'ga ei ikwahavuka ga pe Jesus'ga ko Tupana'ga remimbuhurukara'ga javo aheremimombe'uhara'ga.
Matthew 13:13 in Tenharim 13 —Nurã ji imombe'ui ojo'java'ea g̃a pe. A'ereki “hepiagame g̃a gwepia tehe reki. A'ereki g̃a nombaragwahapotari hehe. Henduvame g̃a g̃wendu tehe reki. A'ereki g̃a ndokwahapotari”, ei Jesus'ga.
Luke 1:79 in Tenharim 79 Urame po ti ipopoakaheteve'ga ei ikwahavuka nhande ve nehẽ. “Pejiko ti ji rehe imomboruka pejikote'varuhua ji ve. A'ero po ti ji pe nderohoukari yvagi pe pe mombytavo avuirama Tupana'ga pyri nehẽ. A'ero po ti pe ndapehoi hahyva'ea ruvihava pype nehẽ.” A'ea po ti ga ei ikwahavuka nhande ve nehẽ. A'ereki nhande ndikwahavi nhandekote'varuhuavo nhandekyhyjiavo hahyva'ea ruvihava hugwi okovo g̃a ja – kiroki g̃a oho ypytuna rupi. “Mome po pehea?” ei g̃a ikwahave'yma. Ipopoakaheteve'ga po ti ikwahavukari nhande ve imbokojahuavo nhaneakag̃i pe inog̃atuavo nhandepy'a ji rupi po ti pe hoi yvagi pe nehẽ javo, ei Zacariasva'ea gwa'yrava'ea pe.
Luke 2:34 in Tenharim 34 —Tupana, ei Simeãova'ea Tupana'ga pe. Emombyry ti José'ga pe Mariahẽa pe no tayri'ga pe no, ei ahe. Mariava'ea pe Simeãova'ea ei: —Ji rendu ti! ei ahe Jesus'ga yembora pe. Agwa'ga ko ji amombe'u kiro nde ve ndera'yra'ga. Ymyahũ Tupana'ga ei ga mombe'gwovo: “Nahã po ti ga pe nehẽ. Ga rehe po ti jara'g̃a nduri ji pyri he'yive'g̃a israelitas'g̃a nehẽ xako ti gareheva'ero javo. Nduri po ti jara'g̃a ji pyri ga rehe jave'yma he'yive'g̃a israelitas'g̃a nehẽ. G̃a po ti ndokopotari gareheva'ero nehẽ,” ei Tupana'ga. “Tohepiuka ti ga jireaporog̃ita g̃a pe nhaporemo nehẽ. A'ero po ti he'yive'g̃a nhi'ĩte'varuhui ga pe okote'varuhuro ga pe nehẽ.
Luke 4:18 in Tenharim 18 “Tupana'ga ra'uva ji pojyka. A'ereki Tupana'ga a'ea mongo ji pyri ikwehe'i. A'ero ga ei ji ve: ‘Emombe'u ti pyryva'ea iporia'ive'g̃a pe. Kiroki g̃a ndovy'ari – g̃a pe ti ere: Kiro ji pe mbovy'ari pe nderekokatuavo. A'ea ti ere g̃a pe. Eho ti imombe'gwombe'gwovo aherembipyhyhara'g̃a pe,’ ei ga ji ve. ‘Ere ti g̃a pe: Pepiro'y pe pepyhyhara'g̃a hugwi. A'ea ti ere g̃a pe. Heakwagweve'g̃a pe ti ere: Kiro ji pe mboheakwakatui. A'ea ti ere g̃a pe. Kiroki g̃a hahyva'ea kwaha – g̃a pe ti ere: Kiro ji pe mbopiro'yi hahyva'ea hugwi. A'ea ti ere g̃a pe.
Luke 7:21 in Tenharim 21 Emo Jesus'ga nomondoi ve onhi'ig̃a João Batistava'ea pe. Oapo na'ẽ ga ahemonhimomby'ava'ea. Oapo ga ikwahavuka João Batistava'ea remimbo'ehara'g̃a pe a'ea ti pemombe'u João'ga pe javo. Kiro Jesus'ga imombigi karugwara he'yjuhuve'g̃a hugwi. Ojipe'g̃a pe hahy hete. G̃a hugwi ga imombipavi karugwaretea. Anhag̃a ga g̃a mbojipe'ai ojipe'g̃a hugwi no. Heakwagweve'g̃a ga g̃a moma'eg̃atuhetei he'yive'g̃a.
Luke 11:34 in Tenharim 34 —Ndereakwara ko lamparina ja nde ve. Ejeakwakaturame po ti nde hepiakatui egwovo kojahua rupi ikwahava nehẽ. Na jitehe ejeaporog̃itakaturame ekovo pota Tupana'ga remimbotarimova'ea rupi po ti nde rekokatukwahavi nehẽ, ei Jesus'ga. —Ejeakwate'varuhurame po ti nde nderehepiagi egwovo ypytuna rupi ikwahave'yma nehẽ. Na jitehe ejeaporog̃itate'varuhurame ekopotare'yma Tupana'ga remimbotarimova'ea rupi po ti nde nderekokatukwahavi nehẽ, ei Jesus'ga.
Luke 13:30 in Tenharim 30 —Pehendu ti! ei Jesus'ga. Kiroki g̃a huvihava rũi ag̃wamo – jara'g̃a po ti huvihava nehẽ. Kiroki g̃a huvihava ag̃wamo – jara'g̃a po ti ndokoa'javi huvihavamo nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.
John 3:17 in Tenharim 17 Gwa'yra'ga mbuhurame nhande koty Tupana'ga nde'i ga pe: “Eho ti g̃a pyri peko te'varuhu pe javo g̃a pe.” Tupana'ga nde'i a'ea gwa'yra'ga mbuhurukarame nhande koty. A'ereki ga gwa'yra'ga mbuhuruka avo togweru po ti ga g̃a ji pyri nehẽ javo.
John 3:19 in Tenharim 19 Nahã a'ero. Mytu'ẽrame nhande ve nhande hepiagi mbatera ikwahava. A'ea'java'ea pe Cristo'ga ei a'ero urame yvya koty. “Tamomytu'ẽ ti g̃a pe, ei ga. A'ero po ti g̃a Tupana'ga kwahavi okovo katu nehẽ,” ei ga novĩa. Emo g̃a ndokwahapotari Tupana'ga. A'ereki g̃a okote'varuhue'ymi. Oko hete g̃a okote'varuhua rehe jate a'ero – a'ea ypytuna ja ndokwahavukari g̃a pe. Nurã ko Tupana'ga eag̃wama g̃a pe.
John 5:22 in Tenharim 22 Jihi a'e jara'g̃a pe: “Ereko te'varuhu nde. Eho ti hahyva'ea ruvihava pype a'ero nehẽ,” a'e ji, ei ga. Jara'g̃a pe ji ei: “Ndepyry nde ejikoga ji rehe. Yvagi pe ti nde ruvi avuirama nehẽ,” a'e ji, ei ga. Tupana'ga tuhẽ nde'i g̃a pe. A'ereki ga e'i ji ve gwa'yramo: “Ndehe ti ere g̃a pe tanembohete ti g̃a,” ei ga ji ve a'ero, ei Jesus'ga. Ombohete g̃a Tupana'ga. Na jitehe po ti g̃a tanhimbohete nehẽ no, ei ga. Kiroki g̃a nanhimbohetei – g̃a nombohetei jiruva'ga no nhimbuhurukara'ga, ei Jesus'ga g̃a pe.
John 8:12 in Tenharim 12 Aerẽ Jesus'ga nhi'ig̃a'javi he'yive'g̃a pe: —Arimo ko nhande hepiakatui mbatera ikwahavag̃wama. A'ereki mytu'ẽ nhande ve, ei ga. Na jitehe ji amomytu'ẽ yvyakotyve'g̃a pe. A'ereki ji akwahavuka Tupana'ga g̃a pe, ei Jesus'ga g̃a pe. Kiroki g̃a ojiko ji rehe ji nhi'ĩpo'ruavo – g̃a po ti nde'ia'javi: “Ndakwahavi ji Tupana'ga,” ei ga. Okwaha tuhẽ po ti g̃a Tupana'ga gweaporog̃itapyahuro nehẽ, ei ga g̃a pe.
John 8:15 in Tenharim 15 Ojipe'g̃a ara tehe pe pehepia. Ikwahahetee'yma pe etehei g̃a pe a'ero peko te'varuhu pe javo, ei ga. Nahã ko yvyakotyve'g̃a jipi. Ji ki a'e te nda'ei poa ojipe'g̃a pe, ei Jesus'ga g̃a pe.
John 9:25 in Tenharim 25 —A'ea ji ndakwahavi, ei ga. Mara'ngu po ga okote'varuhuavo? ei ga. Emo ymya ji ndajirehai hepiage'yma. Ag̃wamo ji rehakaturo hepiakatuavo. A'ea ji akwaha hete reki jitekovo, ei ga g̃a pe.
John 9:36 in Tenharim 36 —Ma'g̃a naerũ? ei hehae'ỹgwera'ga. Tajiko ti ga rehe a'ero javoji, ei ga ga pe.
John 12:40 in Tenharim 40 “Tupana'ga omotiruahũ g̃a'akag̃a,” ei ahe. “Ga nomombugi g̃a'apyha. A'ereki g̃a e'iuhu jipi tokiyme ti ganhi'ig̃a nhande py'a pe javo,” ei ahe. “‘Tikwahavyme ti nhande a'ea,’ ei g̃a,” ei ahe. “‘Tirojijyjyme ti nhandereaporog̃ita tomomboryme ti ga nhanderekote'varuhua javo,’ ei g̃a,” ei ahe hako.
John 12:46 in Tenharim 46 Ajo ji yvya koty ikwehe tamomytu'ẽ ti g̃a pe javo, ei ga. Kiroki g̃a ojiko ji rehe a'ero – ypytunarupive'g̃a ja rũi po g̃a toko a'ero hamo, a'e ji. Tokwaha hete ti g̃a okokatuavo a'ero. A'ereki mytu'ẽ g̃a'akag̃i pe, ei Jesus'ga g̃a pe.
Acts 26:18 in Tenharim 18 Igwete po ti nde ikwahavukari a'itituhẽva'ea judeus'g̃arũive'g̃a pe nehẽ,” ei ga ji ve, ei ga. “Igwete po ti nde g̃a mbopohirukari g̃andekote'varuhua hugwi g̃a mongokatuavo nehẽ. Igwete po ti nde g̃a mbopiro'yi Satanás'ga popoakara hugwi nehẽ Tupana'ga popoakara rerekouka g̃a pe nehẽ,” ei ga ji ve, ei ga. “A'ero po ti Tupana'ga imombori g̃andekote'varuhua g̃a hugwi nehẽ g̃ajikoga g̃waramo ji rehe nehẽ. Igwete po ti g̃a nduvi jara'g̃a pyri nehẽ – kiroki g̃a Tupana'ga omo'emo'ẽ g̃a ojive no,” ei Jesus'ga ji ve ikwehe, ei Paulo'ga imombe'gwovo g̃a pe.
Romans 11:7 in Tenharim 7 A'ero ji ei: Israelitas'g̃a opota omombyryva novĩa. Tupana'ga ki a'e te nomombyrypavi g̃a. G̃wemimo'ẽhara'g̃a jate ga g̃a mombyry. Jara'g̃a reki hendupotare'ymame Tupana'ga nhi'ig̃a ga nohendukatuukari g̃a pe a'ero.
2 Corinthians 2:16 in Tenharim 16 G̃a pe Cristo'ga mombe'ua i'agahiva'ea ja ndikatui okovo ahejukaag̃wama. A'ereki henduvame Cristo'ga mombe'ua g̃a ndogweroviari ipotare'yma. Nurã po ti g̃a manoi ogwovo hahyva'ea ruvihava pype nehẽ. Kiroki g̃a Cristo'ga gweroho Tupana'ga viara rupi – g̃a pe Cristo'ga mombe'ua perfume ja ikatu hete okovo g̃ambogweravag̃wama. A'ereki henduvame Cristo'ga mombe'ua g̃a ojiko ga rehe. A'ero po ti g̃a ndekoi avuirama ga pyri nehẽ. Ma'g̃a po ipopoaka Cristo'ga mombe'gwovo g̃a pe hamo naerũ? A'ereki ahã ipopoakave'g̃a jupe.
2 Corinthians 4:4 in Tenharim 4 Ndojikogi g̃a Cristo'ga rehe heroviare'yma oreremimombe'ua. A'ereki okote'varuhuve'g̃a pojykahara'ga Satanás'ga, ga ndokwahavukari pyryva'ea mombe'ua g̃a pe tombokojahuyme ti g̃a'akag̃i pe javo. Omondomondo ga g̃a g̃wemimbotarimova'ea rupi yvya koty. Ndoki g̃ayvyteri pe a'ero Cristo'ga katukatua mombe'ua. Gaha okwahavuka Tupana'ga nhande ve Cristo'ga.
Ephesians 5:14 in Tenharim 14 Nurã Tupana'ga rembikwatijarukara i'ei: “Pema'ẽ ti ikwahaheteavo! A'ereki pe ndapekwahavi g̃a ja – kiroki g̃a oki upa ikwahave'yma. Pendeaporog̃ita tiruahũ. Nurã Tupana'ga pe pe ndekoi omanove'g̃a ja ga kwahave'yma g̃waramo. Pejirokwa ti imbopyahuuka pejeaporog̃ita Cristo'ga pe! A'ero ti ga imboukwahavi pe me pendekote'varuhua. A'ero ti pe pohiri pejikote'varuhua hugwi pejikoga ga rehe nehẽ,” ei Tupana'ga rembikwatijarukara.
2 Thessalonians 2:10 in Tenharim 10 Okote'varuhuparavuhua rupi po ti tiruahũheteve'ga g̃a moandyandyi a'ero nehẽ – kiroki g̃a oho hahyva'ea ruvihava viara rupi. Oho tuhẽ ti g̃a hahyva'ea ruvihava pype nehẽ. A'ereki g̃a nohendupotari a'itituhẽva'ea Jesus'ga mombe'ua rehe okove'ỹ imomborukare'yma Jesus Cristo'ga pe okote'varuhua a'ero.
1 Peter 2:9 in Tenharim 9 Oro pe, Tupana'ga pe mo'emo'ẽ pe mongovo ojiheva'ero. Gareheva'ero ko pe ikwava'ẽharamo Tupana'ga pe nhanderuvihavuhuhete'ga pe. Ga pe mo'ẽ ojipe'g̃a hugwi pe mboporavykyavo ojive. Ga pe pojyka tomombe'u ti g̃a nhirembiapopyryva javo. Ymya pe ndekote'varuhui raikwehe. A'ero pe ypytunahivarupive'g̃a ja. A'ereki ypytunahiva rupi okorame ahe ndokwahavi. Pe na jitehe ndapekwahavi Tupana'ga pejikote'varuhuavo raikwehe. Aerẽ Tupana'ga pe mo'emo'ẽi tapepohi ti pejikote'varuhua hugwi javo. Ag̃wamo pe kojahuarupive'g̃a ja a'ero. A'ereki kojahua rupi okorame ahe okwaha. Na jitehe pe pekwaha Tupana'ga kiro pejikokatuavo. Tupana'ga kwahavame ko pyry hete.
1 John 2:11 in Tenharim 11 Nhaneirũ'g̃a arõe'ymame ypytunarupive'g̃a ja nhande rekoi. Ypytunarupive'g̃a ndokwahavi ogwovo tahepia javo novĩa. A'ereki ypytunahiva nomboukwahavi g̃a pe ikwahavukare'yma. Na jitehe nhaneirũ'g̃a arõe'ymame po nhande ndiakokatukwahava'javi.