Cross Reference Matthew 3:14 in Tenharim 14 A'ero João Batistava'ea ei Jesus'ga pe: —Toromobatizayme po ti ji nehẽ. Ndehe ko oreruvihavuhuhetero. Nde po ti ji mobatiza hamo a'ero nehẽ, ei João Batistava'ea Jesus'ga pe novĩa. Ako tehe ji nde pyri, ei ahe Jesus'ga pe. Maraname nde ruri ji pyri enhimobatizauka ji ve a'ero? ei ahe Jesus'ga pe.
Matthew 20:22 in Tenharim 22 Hẽara'yra'g̃a pe Jesus'ga ei reki: —Ndapekwahavi pe pe'erame toroapy ti Jesus'ga pyri orokovo huvihavamo javo, ei Jesus'ga g̃a pe. Aerẽ po ti hahy hete ji ve nehẽ. Po pe ji moirũi, a'ero hahy hete pe me nehẽ no. Marã a'ero? Peko pe nanongara rehe naerũ? ei Jesus'ga mokonha'g̃a pe hẽara'yra'g̃a pe. Igwete hẽara'yra'g̃a ei Jesus'ga pe: —Toronhimboita ti ore jupe, ei g̃a.
Matthew 22:23 in Tenharim 23 A'ea rupi jitehe saduceus'g̃a nduri Jesus'ga pyri. Saduceus'g̃a ndogweroviari omanove'g̃a mbogwerahava. Kiro g̃a nduri Jesus'ga pyri ovahema. A'ereki g̃a e'i ojohupe: —Mara'ngu po ti Jesus'ga onhimbotegweteavouka nhande ve ga nhi'ig̃ame nehẽ? ei g̃a ojohupe.
Matthew 25:31 in Tenharim 31 —Aerẽ yvyakotyva'ero yvagipeva'ero po ti ji rura'javi yvyakotyve'g̃a nduvihavuhuhetero nehẽ, ei Jesus'ga. Nhirendy'javuhua pyteri pe jikatukatuva'ea pyteri pe po ti ji rura'javi nehẽ, ei Jesus'ga. Pyryve'g̃a pavẽi nhaporemo po ti ji rura'javi nehẽ Tupana'gapyrive'g̃a pavẽi yvagipeve'g̃a pavẽi. —A'ea rupi po ti ji reni jiapykakatua rehe javo yvyakotyve'g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga.
Matthew 28:19 in Tenharim 19 —Nurã ji ei pe me: Peho ti yvyakotyve'g̃a gwyripeve'g̃a pyri nhaporemo g̃a mbo'eavo toko ti g̃a Jesus'ga remimbo'eharamo javo, ei Jesus'ga. Pemobatiza ti g̃a. G̃a mobatizarame ti pe'ji g̃a pe: “Kiro pe penhimboukwaha Tupana'gareheva'ero penduvete'gareheva'ero. Kiro pe penhimboukwaha Tupana'ga ra'yra'gareheva'ero Jesus'gareheva'ero. Kiro pe penhimboukwaha Tupana'ga ra'uvapyryvareheva'ero.” A'ea ti pe'ji g̃a pe g̃a mobatizarame, ei Jesus'ga g̃a pe.
Mark 7:4 in Tenharim 4 Herurame mbatera ima'ẽhava hugwi na jitehe g̃a ndo'ui ojipogweje'ymame. I'uhava g̃a ipyhepyhei imboapykava. Nahã g̃a jikwakukwakuvi jipi g̃wamonhava'ea remimbo'eagwera rehe okovo xanhimombyry ti Tupana'ga pe javo novĩa.
Mark 16:16 in Tenharim 16 Po ti g̃a jikogi ji rehe onhimobatizavouka nehẽ, a'ero po ti g̃a hoi Tupana'ga pyri okovo avuirama nehẽ, ei ga. Po ti g̃a ndojikogi ji rehe, a'ero po ti Tupana'ga ei peko te'varuhu pe javo g̃a pe nehẽ. A'ero po ti g̃a hoi hahyva'ea ruvihava pype avuirama nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.
Luke 3:16 in Tenharim 16 A'ero João Batista'ga ei g̃a pe: —Uhu po ti ga nehẽ – kiroki ga ji hohe hete huvihavuhuhetero g̃waramo, ei João Batistava'ea. Ji ki a'e te ako tehe. Jihi opomobatiza yhya pyvõ jate. Nahã ji ikwahavukari g̃a pe pepohira pejikote'varuhua hugwi pendeaporog̃ita rerojijyja reheve pendekokatua reheve. Gaha po ti pe pojykauka Tupana'ga ra'uvapyryva pe aerẽve'ga nehẽ. Nahã po ti ga pendekote'varuhua mombigukari pe mombyryvuka nehẽ, ei João Batistava'ea ga mombe'gwovo g̃a pe.
Luke 11:38 in Tenharim 38 Jesus'ga ndojipogwei na'ẽ ojikwakuve'yma. A'ero fariseu'ga ei oyvyteri pe: “Garamo Jesus'ga nohendukatui nhaneramonhava'ea remimbo'eagwera naerũ? Nhaneramonhava'ea e'i: ‘Nahanahã nhande xajipogwei katu. Nhandejipogweikaturo g̃waramo nhande nhimombyryvi Tupana'ga pe,’ ei ahe.” A'ea ga ei oyvyteri pe onhimomby'avo Jesus'ga rehe ga ndojipogwei i'ua renonde javo.
Luke 12:50 in Tenharim 50 Tupana'ga e'i ji ve: “Aerẽ po ti ojipe'g̃a imondoi hahyva'ea nde ve nde jukavo nehẽ,” ei ga ji ve. Tuhu ti hahyva'ea ji ve a'ero. A'ereki ji ga nhi'ĩpo'ru pota. Anhimbaekwahi ji jivy'are'yma hahyva'ea imbuhua.
Luke 14:14 in Tenharim 14 A'ero po ti pyryhetero nde ve nehẽ. G̃a po ti ndokwepygi toryva nde ve nehẽ. Tupana'ga reki ga pyryhetero nde ve nehẽ omanove'g̃a mbogweravame pyryve'g̃a mbogweravame nehẽ, ei Jesus'ga ga pe.
John 3:25 in Tenharim 25 Aerẽ jararamo Joãova'ea remimbo'ehara'g̃a nhi'ig̃ayvari ojipe'ga pavẽi judeu'ga pavẽi. —João'ga g̃a mobatizarame pyry hete okwahyro g̃a ndehe, ei aheremimbo'ehara'g̃a ga pe. A'ero judeu'ga ei g̃a pe: —A'ea hohe te ikwahyro g̃a ndehe Jesus'ga g̃a mobatizarame, ei ga g̃a pe.
John 4:1 in Tenharim 1 Aerẽ Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a nderohoi Judéiapeve'g̃a gwyra hugwi. A'ereki ga okwaha ojipe'g̃a nhi'ig̃a fariseus'g̃a pe. A'ereki g̃a e'iuhu fariseus'g̃a pe: —João'ga omongo ojipe'g̃a ojiheva'ero g̃a mobatizavo, ei g̃a. João'gareheve'g̃a hohe'i tehe reki Jesus'gareheve'g̃a nde'yjuhuro – kiroki g̃a Jesus'ga omobatizauhu, e'iuhu g̃a g̃a mombe'gwovo fariseus'g̃a pe.
John 5:29 in Tenharim 29 Henduvame po ti omanove'g̃a kwerava'javi nehẽ. Okokatuve'g̃a po ti okwera okovo Tupana'ga pyri avuirama nehẽ, ei ga. Okote'varuhuve'g̃a po ti okwera nehẽ no. A'ero po ti ji ei g̃a pe: “Pendekote'varuhuro g̃waramo po ti pe hoi hahyva'ea ruvihava pype a'ero nehẽ,” a'e po ti ji g̃a pe nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.
John 11:24 in Tenharim 24 —Akwaha ji ahekweravag̃wama aerẽ mbapava koty Tupana'ga omanove'g̃a mbogwerapavame nehẽ, ei hẽa.
Acts 2:38 in Tenharim 38 Igwete Pedro'ga ei g̃a pe: —Pepohi ti pejikote'varuhua hugwi pejikoga Jesus Cristo'ga rehe, ei ga. Penhimobatizauka ti Jesus'gareheva'ero. A'ero po ti Tupana'ga imombori pendekote'varuhua pe hugwi nehẽ, ei ga. Igwete po ti Tupana'ga imondoi gwa'uva pe pyri pe moiruamouka pe nderekovouka nehẽ.
Acts 2:41 in Tenharim 41 Kiroki g̃a g̃wendu katu Pedro'ga nhi'ig̃a – kiro g̃a nhimobatizaukari Pedro'g̃a pe. Três mil ko g̃a onhimongyavo – kiroki g̃a ojiko Jesus'ga rehe a'ea rupi Pedro'g̃a nderekovo.
Acts 6:6 in Tenharim 6 Seteve'g̃a g̃a g̃a mo'ẽi a'ero. Igwete g̃a g̃a nderuri Jesus'ga moirũhara'g̃a pyri. A'ero g̃a nhi'ig̃i Tupana'ga pe seteve'g̃a ndepyga. Igwete g̃a pokogi seteve'g̃a akag̃a rehe toporavyky ti g̃a mbatera ma'eamo javo.
Acts 8:36 in Tenharim 36 Ohorame pea rupi kiro g̃a vahemi ypiahu'ia pyri. Igwete Etiópiapeve'ga ei: —Agwa reki yhya, ei ga. Nanhimobatizai po ti nde nehẽ? ei ga ga pe. Igwete Etiópiapeve'ga imombigukari g̃wenonhandavuhua. A'ero g̃a jogwerojyvi ojogwerogwovo y pe. Igwete Filipe'ga ga mobatizai.
Acts 10:47 in Tenharim 47 —Nhande pyri na'ẽ ko Tupana'ga ra'uva uhu ikwehe. Kiro gara'uva ruri g̃a pyri na jitehe no, ei Pedro'ga. Timobatiza ti g̃a yhya pyvõ a'ero, ei ga ga pe.
Acts 13:3 in Tenharim 3 A'ero g̃a nhi'ig̃i Tupana'ga pe i'ue'yma. Kirẽ g̃a pokogi Barnabé'g̃a ndehe pejogweroho ti Jesus'ga mombe'gwovo a'ero javo. A'ero g̃a g̃a mondoukari ojihugwi.
Acts 16:15 in Tenharim 15 Aerẽ ore hẽa mobatizai a'ero. Ore hẽarongapypeve'g̃a mobatizai no. Aerẽ hẽa ei ore ve: —Pekwaha pe kiro jijikoga nhandepojykaharete'ga rehe, ei hẽa. Nurã pejijo tuhẽ nhironga pype pejipytavo, ei hẽa ore ve. A'ero ore hẽa mbopogwei orogwovo hẽaronga pe oropytavo.
Acts 16:33 in Tenharim 33 A'ea rupi jitehe guarda'ga g̃a nderohoi iheita g̃anupãagwera. Nanime Paulo'g̃a ga mobatizai. Aerẽ g̃a garongapypeve'g̃a mobatizai no.
Acts 17:18 in Tenharim 18 A'ero g̃a nduri Paulo'ga pyri – kiroki g̃a ombo'e epicureu'g̃a nhi'ig̃agwera rehe. Kiroki g̃a ombo'e estóicos'g̃a nhi'ig̃agwera rehe – g̃a uhu ga pyri no. Igwete g̃a Paulo'g̃a nhi'ig̃ayvari a'ero. Jara'g̃a e'i ojohupe: —Gara rehe ga onhi'ig̃uhũ naerũ? ei g̃a. Jara'g̃a e'i: —Omombe'u po ga hajiheve'g̃a yvagipeve'g̃a ovuhu, ei g̃a. A'ea g̃a ei. A'ereki Paulo'ga omombe'u Jesus'ga g̃a pe. Omombe'u ga omanove'g̃a mbogwerava no.
Acts 17:31 in Tenharim 31 —Aerẽ mbapava koty po ti Tupana'ga Jesus'ga mbo'eukari g̃andeaporog̃ita pe nehẽ. A'ereki ymya ga e'i Jesus'ga pe: “Aerẽ po ti ndehe ere'e g̃a pe nehẽ,” ei Tupana'ga ga pe. A'ea rupi katu po ti Jesus'ga ekatui g̃a pe a'ero nehẽ ikwahava g̃andeaporog̃itapyryva ojipe'g̃a ndeaporog̃itate'varuhua nehẽ, ei Paulo'ga g̃a pe. Tupana'ga okwahavukaripe Jesus'ga rembi'eag̃wama yvyakotyve'g̃a pe ikwehe. A'ereki ga ombogwera Jesus'ga mongovo, ei ga Atenaspeve'g̃a pe.
Acts 19:2 in Tenharim 2 Doze ko g̃a. Igwete Paulo'ga ei g̃a pe: —Pe jikogypyrame Jesus Cristo'ga rehe Tupana'ga ra'uva uhu pe pyri raikwehe? ei ga g̃a pe. —Ndorokwahavi a'ea, ei g̃a. Norohendunhog̃wenondei ore Tupana'ga ra'uva mombe'ua, ei g̃a ga pe. —Manongara rehe g̃a pe mobatizai a'ero naerũ? ei ga g̃a pe. —João Batistava'ea remimombe'ua rehe g̃a ore mobatizai ikwehe, ei g̃a. Igwete Paulo'ga ei g̃a pe: —João Batistava'ea g̃a mobatizai g̃a pohirame okote'varuhua hugwi, ei ga. Igwete ahe Jesus Cristo'ga mombe'ui israelitas'g̃a pe jipi, ei ga. “Pejiko ti ga rehe – kiroki ga u pe pyri ji py'rovo Jesus Cristo'ga,” ei João Batistava'ea g̃a pe, ei ga g̃a pe. A'ea Paulo'ga ei g̃a pe pejiko jitehe ti Jesus'ga rehe javo. A'ea renduvame g̃a nhimobatizaukari opojykaharete'gareheva'ero Jesus Cristo'gareheva'ero. Paulo'ga pokopokogame g̃a ndehe Tupana'ga ra'uva uhu g̃a pyri g̃a nderekokatuavo. A'ero hajihe g̃anhi'ig̃a aherembikwahave'ỹva'ea. Tupana'ga nhi'ig̃a g̃a omombe'u no.
Acts 23:6 in Tenharim 6 Kirẽ Paulo'ga eahyi g̃a pe o'ama. —Ji ko fariseuramo ako, ei ga. A'ereki ga onhimombaragwaha pevove'g̃a ndehe judeus'g̃a ndehe. Jara'g̃a ko saduceus'g̃a. Jara'g̃a ko fariseus'g̃a. Paulo'ga okwaha g̃anembiroviara no. A'ereki saduceus'g̃a ndogweroviari omanove'g̃a mbogweravag̃wama g̃amanoa hugwi. “Ndogwerekoi Tupana'gapyrive'g̃a no yvagipeve'g̃a,” e ko saduceus'g̃a. “Ha'oe'ỹve'g̃a ndogwerekoi no,” ei g̃a. Fariseus'g̃a ki a'e te gwerovia pa a'ea Paulo'ga javijitehe. A'ero Paulo'ga eahyi judeus'g̃a mog̃itahara'g̃a pyteri pe o'ama. —Ji ko fariseuramo ako, ei ga. Jiruva'ga ko fariseuramo oko no, ei ga. Igwete ji heroviari g̃ambogweravag̃wama g̃amanoa hugwi, ei ga. A'ea rehe pe euhui ji ve oko te'varuhu ga javo, ei ga. Henduvame Paulo'ga nhi'ig̃a g̃a nhonhi'ig̃ayvayvari a'ero fariseus'g̃a saduceus'g̃a pavẽi.
Acts 24:15 in Tenharim 15 Omanove'g̃a mbogweravag̃wama ji arovia hete agwa'g̃a javijitehe, ei ga ga pe. Tupana'ga po ti g̃a mbogwera pa g̃amanoa hugwi nehẽ okokatuve'g̃a. Okote'varuhuve'g̃a po ti ga ombogwera pa nehẽ no. Oro'e pa ore a'ea, ei ga.
Acts 24:21 in Tenharim 21 A'ea rupi ji eahyi g̃a pe oji'i: “Ji g̃ambogweravag̃wama reroviaro g̃waramo pe ete'varuhui ji ve,” a'e ji g̃a pe oji'i. Pohoa jate ji eahyi nhi'ama g̃apyteri pe oji'i, ei Paulo'ga ga pe.
Acts 24:25 in Tenharim 25 —Nahanahã po ahe oko katu hamo, ei Paulo'ga ga pe no. Ahe tokoyme g̃wemimbotarimova'ea rehe jate hamo, ei ga ga pe. Aerẽ po ti Tupana'ga g̃a mbuhurukapavi ojipyri javo g̃andeaporog̃ita pe nehẽ, ei Paulo'ga g̃a pe. A'ea renduvame Félix'ga kyhyji a'ero. Igwete ga ei Paulo'ga pe: —Heregwovo kiro a'ero, ei ga. Aerẽ hendupotara'javame po ti ji nde mbuhurukara'javi jijipyri nehẽ, ei Félix'ga ga pe.
Acts 26:8 in Tenharim 8 Ah judeus, maranuhũrame tuhẽ pe ndaperoviarihu Tupana'ga remimbogwerava naerũ? ei Paulo'ga pevove'g̃a pe.
Romans 2:5 in Tenharim 5 Napeangarihu vehe pe peapyhae'yma! Nurã po ti koji'i Tupana'ga imbohahyukari pe me nehẽ ga ega'erame nhande ve ikwepyga nhandereaporog̃itaagwera nehẽ. A'ea rupi po ti ga imboukwahavi onhimboahivuhua okote'varuhuve'g̃a pe. Ikwepykava po ti ga imboukwahavi ja'javo g̃a pe nehẽ no. A'itituhẽva'ea rupi katu po ti ga ei ikwepyga yvyakotyve'g̃a pe nhaporemo nehẽ.
Romans 2:16 in Tenharim 16 Aerẽ po ti Tupana'ga ei Jesus Cristo'ga pe a'ero te'i ti ga yvyakotyve'g̃a pe javo. A'ero po ti ga ei g̃andeaporog̃ita pe ikwepyguka g̃a pe nehẽ. Ojipe'g̃a ndeaporog̃ita onhimi nhande ve. Tupana'ga okwaha pa reki. A'ero po ti ga ei ikwepyguka g̃a pe nehẽ. Nahã ji ei jipi imombe'urame Tupana'ga remimombe'ua.
Romans 6:3 in Tenharim 3 Ndapekwahavi pe naerũ? Cristo'ga omano tambopiro'y g̃a g̃andekote'varuhua hugwi javo. Nhanenhimobatizaukarame Cristo'gareheva'ero nhande ei a'ero: “Cristo'ga nhande mbopiro'y nhanderekote'varuhua hugwi omanorame,” xa'e nhande.
1 Corinthians 1:12 in Tenharim 12 Ojoatyatyvihu po penhi'ig̃a. Nahã po pe ei. Jara'g̃a e'i: “Ji ko Paulo'gareheva'ero.” Jara'g̃a e'i: “Ji ko Apolo'gareheva'ero.” Jara'g̃a e'i: “Ji ko Pedro'gareheva'ero.” Jara'g̃a: “Ji ko Cristo'gareheva'ero.”
1 Corinthians 10:2 in Tenharim 2 Ohorame yvag̃atig̃a gwyri ahe nhimboukwahapavi Moisésva'eareheva'ero ohorame yvya pikag̃a rupi ypiahua pytera rupi.
1 Corinthians 12:13 in Tenharim 13 A'ereki Tupana'ga ra'uva nhande mongo pa ojipejiva'ea'java'ero. Nhande xako paravuhu novĩa. Jara'g̃a ko judeusramo, jara'g̃a judeus'g̃arũiva'ero. Jara'g̃a oporavyky tehe ojipe'g̃a pe opiro'ye'yma g̃a hugwi. Jara'g̃a oporavyky opiro'yro ojipe'g̃a hugwi. Nhande pyri nhaporemo ko Tupana'ga ombuhu gwa'uva jitehe.
1 Corinthians 15:13 in Tenharim 13 Po ga nombogweravi g̃a hamo, a'ero po ga nombogweravi Cristo'ga raikwehe hamo.
2 Corinthians 5:10 in Tenharim 10 A'ereki Cristo'ga ikwepykara'ga nhande ve. Xaho pa ti nhande Cristo'ga rovai pyteri pe nehẽ tokwepy ti ga nhande ve nanani nehẽ. Po nhande rekote'varuhui avo yvya koty, a'ero ti ga ikwepygi imbuhua hahyva'ea nhande ve nehẽ. Po nhande rekokatui yvya koty, a'ero ti ga ikwepygi imbuhua pyryva'ea nhande ve nehẽ.
Philippians 3:21 in Tenharim 21 Gwerojijyi po ti ga nhandera'oa imongovo hajiheva'ea. A'ereki oko'ã tehe nhandera'oa omanomo. Cristo'ga ra'oa'java'ea pyryheteva'ea po ti nhandera'oa nehẽ. Opopoakara pyvõ po ti ga herojijyi nhandera'oa nehẽ. A'ereki a'ea pyvõ jitehe ga karakaturamo imongopava g̃wemimbotarimo.
Colossians 2:12 in Tenharim 12 Penhimobatizaukarame pe ei a'ero: “Ymyahũ Cristo'ga omano tamombo g̃andekote'varuhua javo. A'ero g̃a ga tymi. Omanorame Cristo'ga omombo jirekote'varuhua ji hugwi. Ga jikoty'aro g̃waramo ji pavẽi jireaporog̃itatiruahũa opi a'ero.” Nahã pe ei penhimobatizaukarame. A'ea rupi pe ei no: “Tupana'ga ombogwera Cristo'ga gamanoa hugwi ga mbopyahuavo. Na jitehe Cristo'ga pavẽi nhande jikoty'aro g̃waramo Tupana'ga nhandereaporog̃ita imbopyahui opopoakara pyvõ. A'ereki nhande xajiko Tupana'ga popoakara rehe,” pe'e pe penhimobatizaukarame.
1 Thessalonians 4:14 in Tenharim 14 Omano Jesus'ga raka'e. Aerẽ ga vyri gwyvya hugwi okwerava'java. A'ea nhande heroviari. Nurã po nhande ei heroviaheteavo hamo: Na jitehe ti omanove'g̃a pe nehẽ. Tupana'ga ti ombuhuruka omanove'g̃a Jesus Cristo'ga reheve nehẽ – kiroki omanove'g̃a ojiko Jesus Cristo'ga rehe omanorame. A'ea po nhande heroviari hamo.
2 Timothy 2:18 in Tenharim 18 Okoa'jave'yma Tupana'ga nhi'ig̃a rehe, a'eaatyviva'ea g̃a ei memei o'mbero: “Tupana'ga ombogweravipe Jesus'gareheve'g̃a. Nombogwerava'javi po ti ga ahe nehẽ.” A'ea g̃a ei o'mbero Jesus'gareheve'g̃a pe. Nahã g̃a imbovambovatehei tuhẽ mo Jesus'gareheve'g̃a py'a a'ero.
Hebrews 9:10 in Tenharim 10 Ymyahũve'g̃a omondo imbuhuteheva'ea tombokai ti ikwava'ẽhara'g̃a Tupana'ga pe javo. A'ereki Moisésva'ea rembikwatijara e'i g̃a pe pemondo ti javo. Ojikwaku g̃a g̃wig̃wia ti ti'u mbatepyryva tyhya no javo. Ndo'ui g̃a hajiheva'ea. Ojikwaku g̃a nahanahã ti nhanerembiheiparavuhua javo. Ojikwaku g̃a. A'ereki aherembikwatijara e'i g̃a pe pejikwaku ti javo. Jukwaha a'ero. G̃andeaporog̃ita pe rũi aherembikwatijara e'i. G̃anda'oa pe jate e'i aherembikwatijara. Ipyahuva'ea rehe Tupana'ga nhi'ig̃irẽ ndatekwava'javi tuhẽ aherembikwatijara rehe. Kirẽ nde'ia'javi aherembikwatijara g̃a pe.
Hebrews 11:35 in Tenharim 35 Kunhangwerava'ea jikogi Tupana'ga rehe gwa'yrava'ea manorame. Nurã Tupana'ga ahera'yrava'ea mbogwerava'javi ahe mondoa'java ahe'yembora pe. Nahã ymyahũ Tupana'gareheva'ea rekopavi ojikoheteavo Tupana'ga rehe gwe'yjuhuro hako. Emo ymyahũ jarava'ea pe hahy hete reki ahe jikoga g̃waramo Tupana'ga rehe hako. He'yjuhu ahe no. Jarava'ea pe Tupana'ga arõe'ỹva'ea imondoi hahyva'ea ahera'oa moatãhava pyvõ ika'mbika'mbiga ahekag̃a pepohi ti Tupana'ga hugwi javo. “Pe pohirame Tupana'ga hugwi po ti ore ndopojukai nehẽ,” ei Tupana'ga arõe'ỹva'ea Tupana'gareheva'ea pe. A'ero Tupana'gareheva'ea ei reki: “Ndoropohiri tuhẽ po ti ore Tupana'ga hugwi nehẽ. Pe ore jukarẽ po ti Tupana'ga ore mbogwerava'javi ore rerogwovo yvagi pe nehẽ ore mongovo avuirama ojipyri nehẽ,” ei ahe. “Koji'i pyry hete ore ve orehoa yvagi pe Tupana'ga pyri oreruva hohe yvya koty.” A'ea ahe ei opohire'yma Tupana'ga hugwi omanomo.
1 Peter 3:20 in Tenharim 20 Ymya ahe nohendukatui Tupana'ga nhi'ig̃a Noéva'ea japorame yhararuvihavuhua hako. Tupana'ga nonhimbaekwahivi reki ahe ve g̃wendukatue'ỹva'ea rehe. “Tohendu katu pa na'ẽ ti g̃a nhinhi'ig̃a,” ei Tupana'ga hako. Mbohapy'ri reki oitova'ea jate g̃wendu katu Tupana'ga nhi'ig̃a Noéva'ea gwe'yjava'ea pavẽi. A'ero ahe avi yhararuvihavuhua pype. Jarava'ea opa pa a'ero onhimongyavo otypyvygamo yvya nhatymbavame. Noéva'ea ki a'e te okoji yhya pyvõ uvame yhararuvihavuhua pype.
2 Peter 3:7 in Tenharim 7 Korogweva'ea ki a'e te yvaga yvya reheve Tupana'ga onhi'ig̃a pyvõ jitehe imombytai aerẽ ti tambokai tata pyvõ javo. Omombyta ga a'ea kiro Cristo'ga ti te'i okote'varuhuve'g̃a ndeaporog̃ita pe nehẽ. A'ero po ti ga g̃a mondoi hahyva'ea ruvihava pype nehẽ.
Jude 1:14 in Tenharim 14 Ojikwe Enoqueva'ea omombe'u pembo'eatyvive'g̃a hako. Ahe ko Adãova'ea rymyminova'ea hako. Adãova'ea jypy oko. Aerẽ Adãova'ea rymyminova'ea ra'yrava'ea ko Cainãva'ea. Cainãva'ea rymyminova'ea ra'yrava'ea ko Enoqueva'ea – kiroki ahe omombe'u nhog̃wenonde pembo'eatyvive'g̃a hako. “Nhandepojykaharete'ga po ti uhu nehẽ ojipyrive'g̃a pavẽi yvagipeve'g̃a pavẽi. He'yjuhu ranuhũ po ti gapyrive'g̃a onhimongyavo nehẽ,” ei ahe.
Revelation 20:10 in Tenharim 10 Diabo'ga ko g̃amoandyandyihara'ga Satanás'ga. Kiro gamombora tata pype ypiahua'java'ea pype. Gwereko enxofre ipype no. Hakuvahi enxofre a'ero. Tata pype yhyapypeva'ea oko jipe Tupana'ga nhi'ig̃aatyviva'ea mombe'uhara'ga pavẽi. Hahy hete ti jupe ga pe no Diabo'ga pe no arimo ypytunimo no avuirama nehẽ.