Hebrews 4:12 in Tenharim 12 Tupana'ga nhi'ig̃a nhande mongo Tupana'ga pyri avuirama. Ipopoaka ganhi'ig̃a. Ganhi'ig̃a ko haimbejovaiva'ea ja itakyhea'javuhuva'ea ja. Po nhande timongi haimbejovaiva'ea mbiara yvytera pype, a'ero nhande tihepia pa ipype ijoapyhava vehevi ikag̃yvynha vehevi no. Koji'i Tupana'ga onhi'ig̃a imongihetei nhande pype nhande henduvame ganhi'ig̃a. A'ero ga hepiukari nhande ve nhandereaporog̃ita nhaneremimbotarimova'ea reheve. Nurã nhande jikwahahetei. A'ero nhande ei: G̃wia rehe tuhẽ nhande rekohetei reki! Na tuhẽ nhande reaporog̃itaro reki! Nahã nhande rekote'varuhui reki! Nahã nhande rekokatui reki! A'ea xa'e nhande hendukaturame Tupana'ga nhi'ig̃a.
Other Translations King James Version (KJV) For the word of God is quick, and powerful, and sharper than any twoedged sword, piercing even to the dividing asunder of soul and spirit, and of the joints and marrow, and is a discerner of the thoughts and intents of the heart.
American Standard Version (ASV) For the word of God is living, and active, and sharper than any two-edged sword, and piercing even to the dividing of soul and spirit, of both joints and marrow, and quick to discern the thoughts and intents of the heart.
Bible in Basic English (BBE) For the word of God is living and full of power, and is sharper than any two-edged sword, cutting through and making a division even of the soul and the spirit, the bones and the muscles, and quick to see the thoughts and purposes of the heart.
Darby English Bible (DBY) For the word of God [is] living and operative, and sharper than any two-edged sword, and penetrating to [the] division of soul and spirit, both of joints and marrow, and a discerner of the thoughts and intents of [the] heart.
World English Bible (WEB) For the word of God is living, and active, and sharper than any two-edged sword, and piercing even to the dividing of soul and spirit, of both joints and marrow, and is able to discern the thoughts and intentions of the heart.
Young's Literal Translation (YLT) for the reckoning of God is living, and working, and sharp above every two-edged sword, and piercing unto the dividing asunder both of soul and spirit, of joints also and marrow, and a discerner of thoughts and intents of the heart;
Cross Reference Luke 8:11 in Tenharim 11 —Kiro po ti ji imombe'ukatui pe me ikwahavuka ha'ynha mohãihara'ga mombe'ua nehẽ, ei Jesus'ga g̃wemimbo'ehara'g̃a pe. —Ha'ynha ko Tupana'ga nhi'ig̃a, ei Jesus'ga. Kiroki g̃a g̃wendu Tupana'ga nhi'ig̃a novĩa ikwahave'yma – g̃a pyri ahemoandyandyihara'ga Diabo'ga ruri a'ero ipe'avo imombe'ua g̃apy'a hugwi imoka'nhymbavuka g̃a pe tomomborukaryme ti g̃a Tupana'ga pe okote'varuhua javo, ei Jesus'ga. G̃a pe ji ei a'ero imombe'urame ha'ynha indurugagwera pehea rembeyvyra rupi.
John 6:51 in Tenharim 51 Jihi ko pãoheteramo ako jijyva yvaga hugwi g̃a mongovouka. Po g̃a jikogame ji rehe a'ero po ti g̃a ndekoi avuirama Tupana'ga pyri nehẽ, ei ga. Pãohetea – akoja ti ji amondo pe me nehẽ tape'u ti javo – a'ea ko jira'oramo, ei ga. A'ea po ti ji imondoi yvyakotyve'g̃a ndepyga g̃a mongovouka nhimanorame nehẽ, ei Jesus'ga g̃a pe.
Acts 2:37 in Tenharim 37 Henduvame Pedro'ga nhi'ig̃a g̃a imbojui opy'a okote'varuhuro g̃waramo. Igwete g̃a ei Pedro'g̃a pe: —Marã po ti ore rekoi ore nehẽ? ei g̃a.
Acts 4:31 in Tenharim 31 G̃a nhi'imbavirẽ ga pe kiro ig̃wyg̃wyg̃wyg̃wymi onga – perope g̃a ojatyka ipype. Igwete Tupana'ga ra'uva g̃a pojykapavi g̃a nderekokatuavo. A'ero g̃a imombe'ui Tupana'ga nhi'ig̃a ojipe'g̃a pojihuve'yma.
Acts 5:33 in Tenharim 33 G̃anhi'ig̃a renduvame judeus'g̃a mog̃itahara'g̃a nhimboahihetei Pedro'g̃a pe. Igwete g̃a ei ojohupe: —Marã po ti nhande g̃a nderekoi g̃a jukavo nehẽ, ei g̃a ojohupe.
Romans 1:16 in Tenharim 16 Cristo'ga mombe'ua pyry hete ji ve. Nurã ji nanotĩ a'ea. G̃a a'ea reroviarame Tupana'ga omombo g̃andekote'varuhua g̃a hugwi – kiroki g̃a ojiko Cristo'ga rehe. Judeus'g̃a hugwi ypy ga imombori g̃andekote'varuhua g̃a jikogame Cristo'ga rehe. Na jitehe judeus'g̃arũive'g̃a hugwi ga imombori g̃andekote'varuhua g̃a jikogame ga rehe.
1 Corinthians 1:24 in Tenharim 24 Na rũi reki ore imombe'urame Tupana'ga remimo'ẽhara'g̃a pe. Tupana'ga omo'emo'ẽ g̃a ojive toko ti g̃a jireheva'ero javo. Judeus'g̃a pyteripeve'g̃a hugwi ga omo'emo'ẽ g̃a. Judeus'g̃arũive'g̃a pyteripeve'g̃a hugwi ga omo'emo'ẽ g̃a no. Ore imombe'urame Cristo'ga manoa g̃a pe g̃a ei: “Cristo'ga gwepiuka nhande ve Tupana'ga popoakara,” ei g̃a. “Okwahavuka ga nhande ve Tupana'ga reaporog̃ita no. A'ereki Tupana'ga okwaha hete,” ei g̃a.
1 Corinthians 14:24 in Tenharim 24 Po ti pe nhaporemo imombe'umbe'ui Tupana'ga nhi'ig̃a Jesus'gareheve'garũive'ga rurame pepyteri pe ikwahave'ỹve'ga rurame no. Henduvame penemimombe'ua po ti ga ei: “Kiro ji ikwahavi jirekote'varuhua. Penhi'ig̃a nhaporemo omombe'u katu ji ve Tupana'ga rembi'ea jirekote'varuhua pe,” e po ti ga nehẽ.
2 Corinthians 2:17 in Tenharim 17 Kiroki g̃a pe Tupana'ga e'i reki g̃a mbopopoaka pemombe'u ti javo – g̃ahã po omombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a Cristo'ga mombe'ua g̃a pe hamo. Emo he'yive'g̃a ojiroho tehe onhimonhi'ig̃a imombe'gwovo ojipe'g̃a pe. G̃a pe Tupana'ga nde'i. G̃a oho tehe. Kirẽ g̃a ei: “Pembuhu ti itambere'ia ore ve kiro. A'ereki ore Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'u pe me,” ei g̃a g̃a pe. Ore ki a'e te g̃a ja rũi ore rekoi. Ore orepyry hete ojipe'g̃a moandyandyje'yma Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo. A'ereki Tupana'ga e'i ore ve pemombe'u ti nhinhi'ig̃a javo. Nurã Cristo'gareheva'ero ore nhi'ig̃atui imombe'gwovo katu Tupana'ga rekorame ore rupi.
2 Corinthians 4:2 in Tenharim 2 Noronhinotĩ ore. Ndorokote'varuhui ore. Noromoandyandyi ore ojipe'g̃a. Tupana'ga nhi'ig̃aatyviva'ea rũi ore imombe'ui. Ndorogwerojijyi ore ganhi'ig̃a. A'itituhẽva'ea ore imombe'ukatui Tupana'ga nhi'ig̃a kwahavuka g̃andovaki. Nahã ore rekoi ikwahavuka orokokatuavo g̃a pe nhaporemo Tupana'ga ore repiagame. A'ero po ti g̃a ikwahavi javo oyvyteri pe nehẽ: “Paulo'g̃a omombe'u katu a'itituhẽva'ea,” e po ti g̃a nehẽ.
2 Corinthians 10:4 in Tenharim 4 Orepopoakarimo rũi ore oromombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a yvyakotyva'ero. Tupana'ga popoakarimo ore ganhi'ig̃a mombe'ukatui toromongo ti g̃a garemimbotarimova'ea rehe. Tupana'ga popoakarimo ore imombigi okote'varuhuve'g̃a ndeaporog̃itate'varuhua – kiroki g̃a nombojikogukari ojipe'g̃a Tupana'ga rehe.
Ephesians 5:13 in Tenharim 13 Emo ti tiandepoyja hete imombe'gwovo g̃a pe. Timombe'u ti g̃a pe: Nahanahã pe pekote'varuhu. Pejiko ti Cristo'ga rehe imomboruka ga pe pejikote'varuhua. Nahanahã ga pendekokatua pota. A'ea ti timombe'u g̃a pe. Nhande g̃andekote'varuhua mboukwahavame nahã g̃a pe ti g̃a ndekote'varuhupigi a'ero nehẽ. A'ereki nhande rendukaturame ti g̃a e'i nehẽ: “Na tuhẽ! Xako te'varuhu reki nhande,” e'i ti g̃a. A'ero ti g̃a jikogi Cristo'ga rehe imomboruka ga pe okote'varuhua herojijyjijyita ojeaporog̃ita okovo kojahuarupive'g̃a ja nehẽ.
Ephesians 6:17 in Tenharim 17 Akanitara soldados'g̃a opyhy inog̃a onhia'nguavo tonupãyme ti g̃a nhaneakag̃a javo. Peko pe soldados'g̃a ja akanitara nohara'g̃a ja pe pejikote'varuhua mombora kwahava'javame. Peko pe soldados'g̃a ja akanitara nohara'g̃a ja pejeaporog̃ita mbopyahua kwahava'javame no. A'ea nhaporemo ikwahava'javame peko pe g̃a ja penhia'nguavo Tupana'ga ti nhande rerohoi yvagi pe nhande mombytavo avuirama nehẽ javo. A'ereki penhimbikwahava rupi pe nhia'ngui. Soldados'g̃a opyhy haimbejovaiva'ea xanhia'ngu ti javo. Peko pe soldados'g̃a ja haimbejovaiva'ea pyhyhara'g̃a ja penhia'nguavo pejipojykaukarame Tupana'ga ra'uva pe torembo'e ti Tupana'ga nhi'ig̃a rehe javo. A'ero ti pe ojipe'g̃a mbo'ei a'itituhẽva'ea rehe nehẽ imboukwahava g̃a pe g̃andekote'varuhua nehẽ. Pe napenhimongote'varuhuukari ti ite'varuhuve'ga pe Diabo'ga pe g̃a pavẽi nehẽ no ikwahava g̃waramo Tupana'ga nhi'ig̃a. Penhimbikwahava rupi pe nhia'ngui.
1 Thessalonians 2:13 in Tenharim 13 Oreremimombe'ua renduvame pe ei ikwehe'i: “Yvyakotyve'g̃a rũi omombe'uuka Paulo'g̃a pe. Tupana'ga tuhẽ omombe'uuka g̃a pe,” pe'e pe. Na tuhẽ. Tupana'ga nhi'ig̃a tuhẽ ore imombe'ui pe me ikwehe'i. A'ero ganhi'ig̃a herojijyjijyi pendeaporog̃ita pe mombyryva okwahyro pe ndehe pe jikogame ga rehe. Nurã ore ei Tupana'ga pe jipi: —Pyry hete Tessalônicapeve'g̃a hendukatui nenhi'ig̃a, oro'e ore ga pe.
1 Thessalonians 5:23 in Tenharim 23 Tupana'ga onog̃atu yvyakotyve'g̃a py'a. Ga tuhẽ ti tapemombyry hete tokote'varuhuyme tuhẽ g̃a javo. Tohepia katu ti ga pendeaporog̃ita tojapyakate'varuhuyme ti g̃a javo. Tapendepia katu ti ga tojikopigyme ti g̃a ji rehe javo. Tapendepia katu ti ga tokote'varuhuyme ti g̃a javo. Po nahã ga pe nderekoi, a'ero pe pyryvamo tuhẽ. A'ero pendeaporog̃ita pyryvamo no. A'ero nhandepojykaharete'ga Jesus Cristo'ga rura'javame yvya koty po ti Tupana'ga ei pe me nehẽ: “Ndojari tuhẽ ite'varuhua pe ndehe,” e po ti ga nehẽ. A'ea pa ore ei. A'ereki ore oropota Tupana'ga pyryva pe me.
Hebrews 13:7 in Tenharim 7 Tapemoka'nhymi ti penduvihavava'ea – kiroki ahe omombe'u Tupana'ga nhi'ig̃a pe me ojikoheteavo ga rehe. Pejapyaka katu ti ahereaporog̃ita rehe nahã ahe rekoi omanoe'ymame omanorame javo. Ndojikopigi tuhẽ ahe Tupana'ga rehe. Ahe ja ti pejiko Tupana'ga rehe Jesus Cristo'ga omano nhande repyga javo.
James 1:18 in Tenharim 18 G̃wemimbotarimo Tupana'ga nhande mongoi gwa'yramo. Ga omombe'uuka a'itituhẽva'ea tokwaha ti g̃a Jesus'ga javo. A'ero nhande jikogame Jesus'ga rehe Tupana'ga nhandereaporog̃ita mbopyahui. A'ereki ga e'i: “G̃a na'ẽ ti ji amombyry nhirembiapoa mombyrypava renonde.”
1 Peter 1:23 in Tenharim 23 Tupana'ga okoji onhi'ig̃a reheve. Onhi'ig̃a pyvõ ipopoakava'ea pyvõ ga pe mbojihuvi gwa'yramo pejikogame ojihe. Penduva'g̃a pe mbojihu raikwehe. Emo aerẽ penduva'g̃a omano yvyakotyva'ero g̃waramo. Tupana'ga ki a'e te nomanoi. Gaha pe mbojihuva'ja gwa'yramo.
1 Peter 2:4 in Tenharim 4 Penhimongo ti Cristo'ga pavẽi a'ero. Gaha ko ita'java'ea. Ita okoji avuirama. Na jitehe Cristo'ga okoji avuirama okovo. Ita onga rupiara onga apohara'g̃a noarõi ite'varuhu javo jupe novĩa. Tupana'ga ki a'e te oarõ ita pyry hete reki javo jupe. Na jitehe ite'varuhuve'g̃a noarõi Cristo'ga ite'varuhu ga javo. Tupana'ga ki a'e te oarõ ga pyry hete ga javo.
Revelation 1:16 in Tenharim 16 Opo pe ojohukoty rũi ga herekoi jaytata'ia. Sete ko jaytata'ia. Gajurua rupi ihemi haimbejovaiva'ea itakyhea'javuhuva'ea. Garova hendy'jahetero kwara ja. Kwara hendy'ja hete ahaji katu. Na jitehe garova hendy'jahetero.
Revelation 2:16 in Tenharim 16 —Perojijyi ti pejeaporog̃ita pejipohia g̃anemimbo'ete'varuhua hugwi g̃a mondovo pejihugwi. Po pe ndaperojijyi pejeaporog̃ita, a'ero ti kotihĩ ji ruri pe pyri jitavuka pe me nehẽ. Ereki pe Balaãova'ea remimbo'ea rerovia Nicolau'gareheve'g̃a nemimbo'ea rerovia no. Pe me nhaporemo ti ji tavukari haimbejovaiva'ea pyvõ nehẽ – kiroki haimbejovaiva'ea ohẽ jijurua rupi, ei Jesus'ga. —A'ea nhaporemo ti ere Tupana'gareheve'g̃a pe cidade de Pérgamo pe, ei Jesus'ga nde ve ikwatijaruka ji ve.
Revelation 2:23 in Tenharim 23 Ajuka hete ti ji hẽara'yra'g̃a nehẽ no. A'ero ti jireheve'g̃a nhaporemo ikwahavi. “Jesus'ga okwaha hete nhandeyvytera nhandepy'a no,” e'i ti g̃a ji mombe'gwovo nehẽ, ei Jesus'ga. “Okwaha ga nhandereaporog̃ita nahanahã g̃a oko javo. Po nhande rekote'varuhui, a'ero po ti ga imondoi hahya nhande ve nanani nehẽ. Po nhande rekokatui, a'ero po ti ga imombyryvi nhande ve nanani nehẽ,” e'i ti g̃a ji mombe'gwovo nehẽ, ei Jesus'ga.
Revelation 19:15 in Tenharim 15 Gajurua rupi ihemi haimbejovaiva'ea ogwovo. —A'ea pyvõ ti ji imombigi g̃apopoakara yvyakotyve'g̃a gwyripeve'g̃a popoakara nehẽ, ei ga. Ahe ja – kiroki ahe onupã ojipe'g̃a yvyra pyvõ metalva'ea pyvõ toko ti g̃a nhinhi'ig̃a rupi javo – ahe ja ti ji hendukatuukarahai yvyakotyve'g̃a pe nhinhi'ig̃a nehẽ jitekovo g̃anduvihavuhuhetero nehẽ, ei ga. Yva'ia mu'umu'ũhara'g̃a omu'umu'ũ yva'ia imu'umu'ũhavuhua pype. G̃a ja ti ji yvyakotyve'g̃a mu'umu'umi jitekovo Tupana'ga nhi'ig̃a rupi nehẽ Tupana'ga nhimonha'ngahetero g̃waramo g̃a ndehe, ei ga. Tupana'ga ipopoaka hete g̃a hohe pa. A'ea cavalo arimove'ga ei ikwahava omondoa.
Revelation 19:21 in Tenharim 21 Kiro cavalo'arimove'ga yhyapypeva'eareheve'g̃a jukai. Tupana'ga nhi'ig̃aatyviva'ea mombe'uhara'gareheve'g̃a ga g̃a jukai no. Huvihavuhu'g̃a soldados'g̃a ndeheve ga g̃a jukapavi. Oapoa pyvõ haimbejovaiva'ea pyvõ – kiroki haimbejovaiva'ea ohẽ gajurua rupi – a'ea pyvõ ga g̃a jukai. Kiro ipepova'ea nhaporemo heve'ngaro i'gwovo g̃anda'oa.
Revelation 20:4 in Tenharim 4 Kiro ji g̃anduvihava'g̃a ndepiagi g̃a apygame oapykava rehe. Tupana'ga g̃a mboapygukari hehe toko ti g̃a g̃anduvihavamo javo. Ikwahava omondoa g̃a ei: —Timoirũ ti Tupana'ga ga erame yvyakotyve'g̃a pe, ei g̃a oapygame. Xa'e ti okote'varuhuve'g̃a pe: “Peko te'varuhu pe.” Pyryve'g̃a pe ti xa'e: “Pepyry pe.” Nahã ti timoirũ Tupana'ga, ei g̃a. Kiro ji ahemanoagwera ra'uva repiagi jukapyra ra'uva. He'yjuhu ahemanoagwera ra'uva. Nahã ko ahe rekoi yvya koty omanoe'ymame: Ahe omombe'umbe'u Jesus'ga Tupana'ga nhi'ig̃a no. Nombohetei ahe yhyapypeva'ea. Nombohetei ahe yhyapypeva'ea ra'angava no. Ndokwatijarukari ahe yhyapypeva'ea apoa gwetovapya rehe. Ndokwatijarukari ahe a'ea opoa rehe no. Nahã ahe rekokatui. Ahe Jesus'ga mombe'urame ahearõe'ỹve'g̃a aheakag̃a mombori ahe jukavo a'ero. Aerẽ ahe kwerava'javi. Kiro ahe rekoi huvihavamo Cristo'ga pavẽi mil anos rupi.