Ephesians 4:18 in Tenharim 18 Satanás'ga ndokwahavukari g̃a pe g̃andeaporog̃ita mbopyahuukare'yma Tupana'ga pe. Ypytunahivareheve'g̃a'java'ero ko g̃a ndekoi a'ero. G̃a ndokwahavi Tupana'ga. A'ereki g̃a ndokwahapotari ga.
Other Translations King James Version (KJV) Having the understanding darkened, being alienated from the life of God through the ignorance that is in them, because of the blindness of their heart:
American Standard Version (ASV) being darkened in their understanding, alienated from the life of God, because of the ignorance that is in them, because of the hardening of their heart;
Bible in Basic English (BBE) Whose thoughts are dark, to whom the life of God is strange because they are without knowledge, and their hearts have been made hard;
Darby English Bible (DBY) being darkened in understanding, estranged from the life of God by reason of the ignorance which is in them, by reason of the hardness of their hearts,
World English Bible (WEB) being darkened in their understanding, alienated from the life of God, because of the ignorance that is in them, because of the hardening of their hearts;
Young's Literal Translation (YLT) being darkened in the understanding, being alienated from the life of God, because of the ignorance that is in them, because of the hardness of their heart,
Cross Reference Matthew 13:15 in Tenharim 15 ‘Nahã g̃a. A'ereki g̃a noangarihu tiandeapyakwapupugyme ti javo. Ndiapyhai g̃a okovo tikwahavyme ti Tupana'ga nhi'ig̃a javo. Ndojapyakai g̃a xambaragwahavyme ti a'itituhẽva'ea rehe javo. Nahã g̃a ndekoi tirojijyjyme ti nhandereaporog̃ita javo. Tomomboryme ti Tupana'ga nhanderekote'varuhua nhande hugwi nehẽ, ei g̃a,’ ei Tupana'ga.” Ymyahũ Isaíasva'ea ei a'ea mombe'gwovo hako, ei Jesus'ga.
Mark 3:5 in Tenharim 5 A'ero Jesus'ga g̃a ndepiapavi onhimonha'ngavo. Okoveveuhu ga g̃a ndehe. A'ereki g̃a noangarihu ojipe'g̃a porogwetyge'yma. Igwete ga ei iponhimamave'ga pe: —Epyho epoa. A'ero ga jipoapyhokatui. A'ereki gapoa ikatua'ja ga Jesus'ga nhi'ĩpo'rurame.
John 12:40 in Tenharim 40 “Tupana'ga omotiruahũ g̃a'akag̃a,” ei ahe. “Ga nomombugi g̃a'apyha. A'ereki g̃a e'iuhu jipi tokiyme ti ganhi'ig̃a nhande py'a pe javo,” ei ahe. “‘Tikwahavyme ti nhande a'ea,’ ei g̃a,” ei ahe. “‘Tirojijyjyme ti nhandereaporog̃ita tomomboryme ti ga nhanderekote'varuhua javo,’ ei g̃a,” ei ahe hako.
Acts 17:30 in Tenharim 30 Ymya g̃a erame a'ea Tupana'ga pe ga imbogwavetena'ẽi g̃anhi'g̃a. A'ereki a'ea rupi g̃a ndokwahavi ve. Emo ga nombogwavukara'javi g̃andekote'varuhua kiro, ei ga. Kirog̃we ga ehetei yvyakotyve'g̃a pe g̃agwyri pe nhaporemo: “Perojijyi pejeaporog̃ita pejipohia pejikote'varuhua hugwi,” ei Tupana'ga g̃a pe, ei ga.
Acts 26:17 in Tenharim 17 “Judeus'g̃a jigwarairame nde rehe po ti ji nde mbopiro'yi g̃a hugwi. Judeus'g̃arũive'g̃a hugwi po ti ji nde mbopiro'yi nehẽ no,” ei ga javo ji ve, ei ga. “G̃a pyri po ti ji nde mondoukari nehẽ judeus'g̃arũive'g̃a pyri.
Romans 1:21 in Tenharim 21 G̃a okwaha Tupana'ga novĩa. Emo g̃a nombohetei ga. G̃a nde'i ga pe: “Ndehe ko Tupanetero. Ndepyry hete nde imombyryva ore ve,” nde'i g̃a ga pe. G̃a heaporog̃ita tehe reki. Ohorame ypytuna rupi ahe ndokwahavi okovo hepiage'yma. Na jitehe okote'varuhuve'g̃a ndokwahavihu a gweaporog̃itakatue'ymame.
Romans 1:28 in Tenharim 28 E'i g̃a ojohupe: “Timoka'nhy ti Tupana'ga.” Nurã Tupana'ga e'i g̃a pe: “Na g̃a ndeaporog̃itate'varuhuro a'ero,” ei ga. A'ero g̃a ndekouhui okote'varuhua rehe – kiroki a'ea rehe ahe ndokoi hamo.
Romans 2:19 in Tenharim 19 Hehae'ỹve'g̃a ndokwahavi hepiage'yma g̃waramo. Nurã ahe g̃a nderohoi. Ypytunarupive'g̃a na jitehe ndokwahavi hepiage'yma. Nurã ahe hyapei g̃a pe tohepia ti g̃a ikwahava javo. Nurã pe ei nanongara'g̃a'jave'g̃a pe – kiroki g̃a ndokwahavi Tupana'ga – g̃a pe pe ehetei: “Nhande tikwahavuka Tupana'ga pe me,” pe'ji hete pe g̃a pe.
Romans 8:7 in Tenharim 7 Gweaporog̃itarame g̃wemimbotara rehe jipi g̃a ndokoi Tupana'ga rehe a'ero. G̃a nohendukatui ganhi'ig̃a. A'ereki tegwete g̃a pe garendukatuhava.
Romans 11:25 in Tenharim 25 Nhiirũ, tamombe'u mbatera pe me kiro tapekwaha ti javo. Ymya ko nhande ndikwahavi nanongara. Ag̃wamo reki Tupana'ga ikwahavukari nhande ve. Tamombe'u a'ea kiro pe me tape'ea'javyme ti: “Tupana'ga po ti nomombyryva'javi israelitas'g̃a pe nehẽ. Nhande ve jate ga omombyry kiro.” Tapenhimbohetei a'ea javo tehe nehẽ. Nahã ti ji imombe'ui pe me a'ero. He'yjuhu ko g̃a kiro novĩa – kiroki g̃a noangarihu ojikopotare'yma Cristo'ga rehe novĩa. Judeus'g̃arũive'g̃a ki a'e te ojikojiko Cristo'ga rehe kiro. Ogwyri pe nhaporemo po ti g̃a ojiko na'ẽ ga rehe nehẽ.
1 Corinthians 1:21 in Tenharim 21 Tupana'ga okwaha hete. A'ero ga ei: “Gweaporog̃ita rupi rũi po ti yvyakotyve'g̃a ji kwahavi nehẽ,” ei Tupana'ga g̃a mombe'gwovo. A'ero ga ei ore ve: “Pemombe'umbe'u ti Cristo'ga manoagwera g̃a pe,” ei ga. “Kiroki g̃a gwerovia penemimombe'ua ojikoga Cristo'ga rehe – g̃ahã po ti ji aru yvagi pe jijipyri nehẽ,” ei Tupana'ga ore ve. Ore imombe'urame Cristo'ga manoagwera ojipe'g̃a pe, a'ero g̃a etehei ore ve: “Pemombe'u tehe pe a'ea ore ve,” e'i tehe g̃a.
2 Corinthians 3:14 in Tenharim 14 Ndoki aheakag̃i pe ahe Moisésva'ea rembikwatijara monhi'ig̃ame. Ojikoge'yma g̃waramo Tupana'ga rehe koji'i ahe ndokwahavi imonhi'ig̃ame nahanahã Tupana'ga ei nhande ve jave'yma. Ojovapiave'g̃a ja ahe rekoi. A'ereki ojovapiave'g̃a ndokwahavi hepiakatue'yma. Na jitehe kiromonhate aherakykwepohara'g̃a israelitas'g̃a ndokwahavi imonhi'ig̃ame Moisésva'ea rembikwatijara Tupana'ga nhi'ig̃a ymyahũva'ea. A'ereki Cristo'ga rehe ojikogame jate g̃a okwaha Cristo'ga pe Moisésva'ea ei javo.
2 Corinthians 4:4 in Tenharim 4 Ndojikogi g̃a Cristo'ga rehe heroviare'yma oreremimombe'ua. A'ereki okote'varuhuve'g̃a pojykahara'ga Satanás'ga, ga ndokwahavukari pyryva'ea mombe'ua g̃a pe tombokojahuyme ti g̃a'akag̃i pe javo. Omondomondo ga g̃a g̃wemimbotarimova'ea rupi yvya koty. Ndoki g̃ayvyteri pe a'ero Cristo'ga katukatua mombe'ua. Gaha okwahavuka Tupana'ga nhande ve Cristo'ga.
Galatians 4:8 in Tenharim 8 Ymya Tupana'ga kwahave'ymame pe Tupana'gareheva'ea rũi ikwehe. A'ea rupi po pe ndapepiro'yi ha'angava hugwi penemimbohetehara hugwi.
Ephesians 2:12 in Tenharim 12 Pekwahava'ja ti. Ymya'ĩ pe ndapekoi Cristo'gareheva'ero pejikovo oreirũ'g̃arũiva'ero. Peko pe orere'yja'g̃a rũi israelitas'g̃a nde'yja'g̃arũiva'ea judeus'g̃a nde'yja'g̃arũiva'ea. A'ereki pe ko ambotehea Tupana'ga pe. A'ero Tupana'ga nde'i pe me: “Tamombyry ti ji pe me.” A'ea rũi Tupana'ga ei pe me. Nurã pe ndape'ei: “Aerẽ ti nhande hoi yvagi pe Tupana'ga pyri nhandejupa avuirama nehẽ.” A'ea rũi pe ei. Ndapekoi pe Tupana'gareheva'ero. Nahã pe ndekoi pejikovo okote'varuhuve'g̃a pyteri pe.
Colossians 1:21 in Tenharim 21 Pehe Colossospeva'ero ymya'ĩ peko te'varuhu heikwehe. A'ero napehendupotari Tupana'ga nhi'ig̃a ga arõe'yma pejikoty'are'yma ga pavẽi. Korogwe reki Tupana'ga pendeaporog̃ita rerojijyi hendukatuuka pe me onhi'ig̃a gara'yra'ga manoro g̃waramo. Nahã ga pendeaporog̃ita mohig̃atui ojirekokatuuka pe me. A'ero ga ei pe mombe'gwovo: “Pyry hete g̃a. Oko katu g̃a. Nahenonha'javi ji g̃andekote'varuhua g̃a pe. A'ereki mbatera ndojara'javi g̃a ndehe.” A'ea ga ei pe ndepiaga.
1 Thessalonians 4:5 in Tenharim 5 Ndoakwahavihu judeus'g̃arũive'g̃a gentios'g̃a – kiroki g̃a ndokoi ji rehe,” ei Tupana'ga. “Ojogwereko te'varuhu g̃a ojopotaheteavo. G̃a ja rũi ti peko,” ei ga pe me.
James 4:4 in Tenharim 4 Pepohiruhu pe Tupana'ga hugwi. Po pe pearouhũ Tupana'ga remiarõe'ỹva'ea, a'ero po pe napearõa'javi Tupana'ga. Pe ndapekwahavi naerũ? Kiroki g̃a oko potaruhu Tupana'ga remiarõe'ỹva'ea rehe – g̃a onhimongo Tupana'ga arõe'ỹva'ero.
1 John 2:11 in Tenharim 11 Nhaneirũ'g̃a arõe'ymame ypytunarupive'g̃a ja nhande rekoi. Ypytunarupive'g̃a ndokwahavi ogwovo tahepia javo novĩa. A'ereki ypytunahiva nomboukwahavi g̃a pe ikwahavukare'yma. Na jitehe nhaneirũ'g̃a arõe'ymame po nhande ndiakokatukwahava'javi.