Acts 19:9 in Tenharim 9 Emo jara'g̃a noangarihu hendukatue'yma ganhi'ig̃a. A'ero g̃a imbotegwetei Jesus'ga nhi'ig̃arupiva'ea o'ete'varuhuavo jupe he'yjuhuve'g̃a ndovaki. Nurã Paulo'ga hoi g̃a ndeja ogwovo. Igwete ga Jesus'gareheve'g̃a nderohoi ojupi. Ojipea pype onga pype ga g̃a nderohoi a'ero g̃a nderuva – perope Tirano'ga ombo'embo'e ojiheve'g̃a g̃a nderekovo. Pevo Paulo'ga g̃a nderohoi g̃a monhi'inhi'ig̃a jipi.
Other Translations King James Version (KJV) But when divers were hardened, and believed not, but spake evil of that way before the multitude, he departed from them, and separated the disciples, disputing daily in the school of one Tyrannus.
American Standard Version (ASV) But when some were hardened and disobedient, speaking evil of the Way before the multitude, he departed from them, and separated the disciples, reasoning daily in the school of Tyrannus.
Bible in Basic English (BBE) But because some of the people were hard-hearted and would not give hearing, saying evil words about the Way before the people, he went away from them, and kept the disciples separate, reasoning every day in the school of Tyrannus.
Darby English Bible (DBY) But when some were hardened and disbelieved, speaking evil of the way before the multitude, he left them and separated the disciples, reasoning daily in the school of Tyrannus.
World English Bible (WEB) But when some were hardened and disobedient, speaking evil of the Way before the multitude, he departed from them, and separated the disciples, reasoning daily in the school of Tyrannus.
Young's Literal Translation (YLT) and when certain were hardened and were disbelieving, speaking evil of the way before the multitude, having departed from them, he did separate the disciples, every day reasoning in the school of a certain Tyrannus.
Cross Reference Matthew 15:14 in Tenharim 14 —Na g̃a ndekojate a'ero fariseus'g̃a, ei Jesus'ga. G̃a ko heakwagweve'g̃a ja – kiroki g̃a gweroho pota oji'jave'g̃a, ei Jesus'ga. Po heakwagweve'ga gweroho ojipe'ga – kiroki ga ga ja ndohepiagi, a'ero po ti g̃a memei ohi ikwara pype nehẽ. A'ereki g̃a memei ndohepiagi, ei Jesus'ga.
Matthew 16:4 in Tenharim 4 —Ag̃wamova'ero peko te'varuhu pa pe, ei Jesus'ga g̃a pe. Ndapekoi pe Tupana'ga nhi'ig̃a rehe pejikoge'yma ga rehe. Pe'e pe: “Jesus'ga japorame jate nhande ve ahemonhimomby'ava'ea, a'ero po ti nhande ei ikwahava nehẽ: Tupana'ga ga poko. A'ea po ti nhande xa'e hepiagame nehẽ.” A'ea pe ei, ei Jesus'ga. Ndoapoukari po ti Tupana'ga ojipea ahemonhimomby'ava'ea pe me nehẽ. Ojikwe ymyahũ ga oapo ahemonhimomby'ava'ea Jonasva'ea mohemame onhi'ig̃a mombe'uharava'ea mohemame. A'ea jate po ti ga ikwahavukara'javi pe me nehẽ ji Jesus'ga poko javo. A'ea erame Jesus'ga hoi g̃a hugwi ogwovo.
Matthew 26:55 in Tenharim 55 A'ea mombe'urẽ Jesus'ga ei ikwava'ẽhara'g̃a nduvihava'g̃andeheve'g̃a pe: —Amovahĩ po ji governo naerũ? Nurã pe heruri itakyhea'javuhuva'ea mbuahava reheve ji pyhyga naerũ? Nane'ymi ji rekoi pe pavẽi pe mbo'eavo nhandejatykahavuhua pype ikwehe'i. A'ea rupi pe ndajipyhygi, ei Jesus'ga.
Luke 12:51 in Tenharim 51 —Marãi pe ji mombe'gwovo? ei Jesus'ga. “Jesus'ga rura g̃waramo po ti yvyakotyve'g̃a py'a rukatui nehẽ.” Nahã po pe ei pejiyvyteri pe naerũ? A'e ji pe me: Tape'ei ti a'ea. Jirura g̃waramo po ti g̃apy'a ndukatui nehẽ. Ojogwayva po ti g̃a ji rehe nehẽ, ei Jesus'ga. —Ojipe'g̃a po ti ji arõhetei nehẽ. Ojipe'g̃a po ti nanhiarõi nehẽ. Nurã po ti g̃a jogwayvari ji rehe nehẽ.
John 12:40 in Tenharim 40 “Tupana'ga omotiruahũ g̃a'akag̃a,” ei ahe. “Ga nomombugi g̃a'apyha. A'ereki g̃a e'iuhu jipi tokiyme ti ganhi'ig̃a nhande py'a pe javo,” ei ahe. “‘Tikwahavyme ti nhande a'ea,’ ei g̃a,” ei ahe. “‘Tirojijyjyme ti nhandereaporog̃ita tomomboryme ti ga nhanderekote'varuhua javo,’ ei g̃a,” ei ahe hako.
Acts 7:51 in Tenharim 51 Igwete Estêvãova'ea ei g̃a pe no: —Napeangarihu pe tuhẽ naerũ, ei ahe. Ndapeapyakwapupugihu pe henduvame Tupana'ga nhi'ig̃a. Penamonhava'ea rupi ko pe hoi. Ndapehopotari pe Tupana'ga ra'uva rupi jipi, ei ahe.
Acts 9:2 in Tenharim 2 Igwete ga ei ga pe: —Ekwatija ti enhi'ig̃a mondovouka judeus'g̃a pe cidade de Damasco pe ji kwahavuka g̃a pe, ei ga. Aroho ti ji nerembikwatijara a'ero hepiuka g̃a pe g̃ajatykahava pype tajipoko ti g̃a nehẽ, ei Saulo'ga ga pe. A'ero po ti ji g̃a ndekari pevo nehẽ – kiroki g̃a oho Jesus'ga nhi'ig̃a rupi. G̃a ndepiagame po ti ji g̃a pyhypyhygukari g̃a nderurahyavouka avo jitehe Jerusalém me nehẽ akwaimbae'g̃a kunhangwera'g̃a no, ei Saulo'ga ga pe. —Kwa. Takwatija ti ji nde mombe'gwovo g̃a pe, ei ikwava'ẽhara'g̃a nduvihavuhu'ga ga pe. Igwete ga ikwatijari Saulo'ga pe imondovo togweroho ti ga a'ea javo.
Acts 11:26 in Tenharim 26 Ga repiagame ga ga reruri Antioquia pe. Ojipeji kwara g̃a nduvame pevo. A'evo jitehe g̃a Jesus'gareheve'g̃a nderojatykatykai jipi he'yjuhuve'g̃a mbo'eavo. Antioquia pe na'ẽ g̃a ono Cristo'gareheve'g̃a g̃a ndehe – kiroki g̃a ojiko Jesus'ga rehe.
Acts 13:45 in Tenharim 45 Emo judeus'g̃a onhimyrõ hete Paulo'ga rehe hepiagame he'yjuhuve'g̃a hoa ga pyri. Nurã Paulo'ga g̃a mbo'erame g̃a etehei ga pe. —Mbehea ga omombe'uuhu, e'i tehe g̃a. Igwete g̃a Paulo'ga mbotegwetei.
Acts 14:4 in Tenharim 4 Cidadepeve'g̃a ndeaporog̃ita ojoatyvi a'ero. He'yive'g̃a oho Jesus'ga moirũhara'g̃a nhi'ig̃a rupi Paulo'g̃a nhi'ig̃a rupi. Jara'g̃a oho judeus'g̃a nhi'ig̃a rupi onhimongyavo.
Acts 17:4 in Tenharim 4 Igwete jara'g̃a Paulo'ga nhi'ig̃a reroviari ga mbopogweavo ojikoty'a Paulo'g̃a pavẽi judeus'g̃a. Na jitehe ko judeus'g̃arũive'g̃a – kiroki g̃a ojiko Tupana'ga rehe. Grego ko g̃anhi'ig̃a. He'yjuhuve'g̃a Paulo'g̃a mbopogwei ojikoty'a g̃a pavẽi. Kunhangwera'g̃a na jitehe no onhimongyavo imbateve'g̃a.
Acts 18:6 in Tenharim 6 Emo judeus'g̃a Paulo'ga rayvari o'ete'varuhuavo ga pe. Nurã Paulo'ga imbovavagi opira nahã ti ji hepiukari g̃andekote'varuhua javo. —Napehendupotari pe nhinhi'ig̃a, ei Paulo'ga g̃a pe. Po ti pe hoi hahyva'ea ruvihava pype nehẽ, a'ero po ti pe napembojari pejihoa ji rehe nehẽ. A'ereki ji amombe'u katu pe me pe momoranduva, ei ga. Pe tuhẽ po ti pe nhimomboruka hahyva'ea ruvihava pype nehẽ, ei ga. Ag̃wamo po ti ji hoi judeus'g̃arũive'g̃a pyri a'ero Jesus'ga mombe'gwovo g̃a pe jipi nehẽ, ei Paulo'ga g̃a pe.
Acts 19:23 in Tenharim 23 A'ea rupi Éfesopeve'g̃a nhomomymomyi Jesus'ga nhi'ig̃arupiva'ea rehe.
Acts 19:30 in Tenharim 30 Ikwahavame Paulo'ga ei: —Kiro ji hoi pevo g̃a pyri nhinhi'ig̃a g̃a pe, ei ga novĩa. Emo Jesus'gareheve'g̃a nomondoukari ga g̃apyteri pe.
Acts 20:31 in Tenharim 31 Pehepia ti a'ero penhimoandyjukare'yma g̃a pe nehẽ, ei ga g̃a pe. Tapemoka'nhymi ti nhinhi'ig̃agwera pe me. A'ereki três ji kwara mondoi pe mog̃itapava ikwehe. Arimo ji pe mog̃itai. Ypytunimo na jitehe ji pe mog̃itai jijehe'gwovo nhi'ag̃ataruhuramo pe ndehe, ei ga g̃a pe.
Acts 22:4 in Tenharim 4 A'ea rupi ji jigwarajuhui Jesus'ga nhi'ig̃arupive'g̃a ndehe g̃a jukauka ikwehe. Akwaakwaruka ji g̃a mondovouka cadeia pype g̃a mongiuka akwaimbae'g̃a kunhangwera'g̃a no, ei ga.
Acts 24:21 in Tenharim 21 A'ea rupi ji eahyi g̃a pe oji'i: “Ji g̃ambogweravag̃wama reroviaro g̃waramo pe ete'varuhui ji ve,” a'e ji g̃a pe oji'i. Pohoa jate ji eahyi nhi'ama g̃apyteri pe oji'i, ei Paulo'ga ga pe.
Acts 28:22 in Tenharim 22 Ore reki orohendu pota nenhi'ig̃a, ei g̃a Paulo'ga pe. Marãi nde jupe naerũ? A'ereki ojigwyripeve'g̃a nhaporemo g̃a e'i te'varuhu Jesus'ganhi'ig̃arupiva'ea rehe, ei g̃a.
Romans 9:18 in Tenharim 18 Nahã a'ero. Tupana'ga g̃a porogwetypotarame g̃a porogwety. Ipotarame g̃a'angare'yma a'ero ga noangarukari tuhẽ g̃a g̃wemimbotarimo okovo g̃waramo.
Romans 11:7 in Tenharim 7 A'ero ji ei: Israelitas'g̃a opota omombyryva novĩa. Tupana'ga ki a'e te nomombyrypavi g̃a. G̃wemimo'ẽhara'g̃a jate ga g̃a mombyry. Jara'g̃a reki hendupotare'ymame Tupana'ga nhi'ig̃a ga nohendukatuukari g̃a pe a'ero.
1 Timothy 6:5 in Tenharim 5 Nane'ymi g̃a jogwayvahetei. Ite'vate'va g̃a'akag̃a. A'ero g̃a ndokwahava'javi a'itituhẽva'ea ojipe'g̃a mbo'eavo a'eaatyviva'ea rehe. A'ereki g̃a e'i tehe oyvyteri pe: “A'e po ti ji g̃a pe nehẽ: ‘Ji ko Tupana'gareheva'ea’. A'ero po ti g̃a imbuhuri itambere'ia ji ve ji mombateheteavo ji ombo'erame nehẽ,” e'i tehe g̃a oyvyteri pe.
2 Timothy 1:15 in Tenharim 15 Nde erekwahavipe Ásiapeve'g̃a gwyripeve'g̃a pohipava ji hugwi. G̃apyteripeve'g̃a, Figelo'ga Hermógenes'ga pavẽi, g̃a pohiri ji hugwi.
2 Timothy 3:5 in Tenharim 5 O'mbero po ti g̃a ei nehẽ: “Orojiko ore Jesus Cristo'ga rehe,” e po ti g̃a nehẽ. Emo po ti g̃a nomomborukari ga pe okote'varuhua ojihugwi nehẽ. A'ero po ti g̃a nonhimongokatuukari reki Tupana'ga pe. Nahã po ti g̃a nombokwahyi gapopoakara ojeaporog̃ita pe nehẽ. Terembopogwei ti g̃a ekwave'yma g̃a koty.
2 Timothy 4:2 in Tenharim 2 A'ero ji ehetei nde ve: Nane'ymi ti emombe'u katu Jesus'ga mombe'ua ojipe'g̃ape'g̃a pe. G̃a hendupotarame ti emombe'u katu g̃a pe. G̃a hendupotare'ymame ti emombe'u katu jitehe g̃a pe no. Ekwahavuka ti g̃a pe g̃andekote'varuhua. Ere ti g̃a pe: “Tapekote'varuhua'javi ti.” Okokatuve'g̃a pe ti ere: “Tapekokatupigi ti.” Embohory ti g̃a Tupana'ga rehe. Terenhimbaekwahivi ti g̃a ndehe g̃a mbo'eavo a'itituhẽva'ea rehe. A'ea pe ji erame nde ve Cristo Jesus'ga nhinhi'ig̃a rendu Tupana'ga pavẽi.
Hebrews 3:13 in Tenharim 13 Nane'ymi ti pe'ji pejohupe: “Xako katu ti jipi. Xapohi ti nhanderekote'varuhua hugwi. Xajikopigyme ti Tupana'ga rehe.” A'ea ti pe'ji pejohupe jipi nahã pejopokoga. A'ereki Tupana'ga e'i pe me ag̃wamo pehendu katu ti nhinhi'ig̃a javo. Pe napenani pejapyaka ti pejikokatua rehe a'ero pejipohia pejikote'varuhua hugwi Tupana'ga nhi'ig̃a renduva xanhimoandyandyjukaryme ti ite'varuhua pe javo. A'ereki pe ndekote'varuhurame pendekote'varuhua nohendukatupotarukari Tupana'ga nhi'ig̃a pe me. A'ero pe ndapekoa'javi Tupana'ga rehe.
2 Peter 2:2 in Tenharim 2 G̃andekote'varuhua rupi po ti pepyteripeve'g̃a ihoi onhimongyavo. G̃ahã po ti pe kwa a'ero pe ndekorame Cristo'ga nhi'ig̃a rupi.
2 Peter 2:12 in Tenharim 12 Pembo'ehara'g̃a ki a'e te e'i te'varuhu g̃wembikwahavipyre'yma pe. G̃a ko mbiara javijitehe. G̃wemimbotarimo mbiara oko tehe ojapyakae'yma. Na jitehe pembo'eatyvive'g̃a ndekoi g̃wemimbotarimova'ea rehe ojapyakae'yma. Mbiara ojihu tehe. Aerẽ ahe opyhy ijukavo g̃wembi'uro. Na jitehe po ti Tupana'ga pembo'ehara'g̃a momanoi nehẽ no.
Jude 1:10 in Tenharim 10 Pembo'eatyvive'g̃a ki a'e te e'i te'varuhu g̃wembikwahavipyre'yma pe. G̃a ko mbiara'javuhuva'ea. A'ereki mbiara ndojapyakai g̃wemimbotarimo okookovo. Nahanahã g̃a ndekoi g̃wemimbotarimova'ea rupi jate no. A'ero g̃a nhimongote'varuhupavi. Nahã po ti g̃a nhimondoi hahyva'ea ruvihava pype a'ero nehẽ pembo'eatyvive'g̃a.