Acts 14:1 in Tenharim 1 Na jitehe g̃a pe g̃a horame Icônio pe. Paulo'ga oho judeus'g̃a jatykahai pe Barnabé'ga pavẽi. Pevo g̃a Jesus'ga mombe'umbe'ukatui g̃a pe. Nurã he'yjuhuve'g̃a jikogi Jesus'ga rehe judeus'g̃a judeus'g̃arũive'g̃a pavẽi.
Other Translations King James Version (KJV) And it came to pass in Iconium, that they went both together into the synagogue of the Jews, and so spake, that a great multitude both of the Jews and also of the Greeks believed.
American Standard Version (ASV) And it came to pass in Iconium that they entered together into the synagogue of the Jews, and so spake that a great multitude both of Jews and of Greeks believed.
Bible in Basic English (BBE) Now in Iconium they went together to the Synagogue of the Jews and gave such teaching that a great number of Jews and Greeks had faith.
Darby English Bible (DBY) And it came to pass in Iconium that they entered together into the synagogue of the Jews, and so spake that a great multitude of both Jews and Greeks believed.
World English Bible (WEB) It happened in Iconium that they entered together into the synagogue of the Jews, and so spoke that a great multitude both of Jews and of Greeks believed.
Young's Literal Translation (YLT) And it came to pass in Iconium, that they did enter together into the synagogue of the Jews, and spake, so that there believed both of Jews and Greeks a great multitude;
Cross Reference John 7:35 in Tenharim 35 Igwete judeus'g̃a nduvihava'g̃a ei ojohupe: —Marã ga euhui ndajirepiaga'javi po ti pe nehẽ javo? Mome tuhẽ po ti ga houhui a'ero nehẽ naerũ? ei g̃a. Nhandere'yja'g̃a pyri po ti ga hoi nehẽ naerũ? ei g̃a, kiroki g̃a okwaki'o judeus'g̃arũive'g̃a gwyri pe? ei g̃a. Ombo'e po ti ga judeus'g̃arũive'g̃a pevo nehẽ naerũ? ei g̃a novĩa.
John 12:20 in Tenharim 20 Jararamo gregos'g̃a uhu Jerusalém me g̃a ndupi no – kiroki g̃a uhu toryvi pe timbohete ti Tupana'ga javo. Gregos'g̃a ko judeus'g̃arũive'g̃a.
Acts 9:20 in Tenharim 20 Nambegwei ga ogwovo judeus'g̃a jatykahai pe Jesus'ga mombe'gwovo g̃a pe. —Jesus Cristo'ga ko Tupana'ga ra'yramo tuhẽ oko, ei ga g̃a pe.
Acts 11:21 in Tenharim 21 Tupana'ga g̃a moirũ g̃a nderekovo. A'ero Antioquiapeve'g̃a hendukatui g̃anhi'ig̃a. Igwete he'yjuhuve'g̃a jikogi opojykaharete'ga rehe Jesus'ga rehe onhimongyavo.
Acts 13:43 in Tenharim 43 Igwete judeus'g̃a hopavi a'ero ojatykahava hugwi. Igwete g̃a hoi Paulo'g̃a ndupi onhimongyavo g̃a pavẽi – kiroki g̃a onhimongo judeusramo. A'ero Paulo'g̃a nhi'ig̃i g̃a pe. —Igwaigwavete ti pejiko Tupana'ga remimombyryva rehe, ei g̃a g̃a pe.
Acts 13:46 in Tenharim 46 Paulo'ga ndopojihuvi reki g̃a Barnabé'ga pavẽi. Igwete Paulo'g̃a ei g̃a pe: —Tupana'ga e'i: “Judeus'g̃a na'ẽ po g̃wendu nhinhi'ig̃a hamo,” ei ga, ei g̃a g̃a pe. Nurã ore imombe'ui a'ea pe me na'ẽ novĩa. Emo pe ndaperoviapotari reki Tupana'ga nhi'ig̃a, ei g̃a g̃a pe. Pe'ji po pe: “Ndapyryvi po ore hoi orojupa Tupana'ga pyrie'ymi nehẽ.” Pe'ji po pe a'ea. Nurã po ti ore hoi imombe'gwovo kiro judeus'g̃arũive'g̃a pe a'ero nehẽ, ei Paulo'g̃a g̃a pe.
Acts 13:51 in Tenharim 51 Ohorame Paulo'g̃a ihyvi opya otimbuguhua mondurunduruga jugwi. Nahã g̃a hepiukari pevove'g̃a ndekote'varuhua ihyvame opya. Igwete Paulo'ga hoi cidade de Icônio pe Barnabé'ga pavẽi.
Acts 14:2 in Tenharim 2 Emo judeus'g̃a – kiroki g̃a ndojikopotari Jesus'ga rehe – g̃a omomymomyi judeus'g̃arũive'g̃a oko te'varuhu Paulo'g̃a javo g̃a pe. G̃a nhi'ig̃aykaro g̃waramo judeus'g̃arũive'g̃a nhimboahitehei Jesus'gareheve'g̃a pe a'ero onhimongyavo.
Acts 14:21 in Tenharim 21 Igwete Paulo'g̃a imombe'ui pyryva'ea Jesus'ga mombe'gwovo Derbepeve'g̃a pe. A'ero g̃a he'yive'g̃a mbojikogukari Jesus'ga rehe g̃a nderekovo. Aerẽ g̃a jivyri Listra pe. Aerẽ g̃a jivyri Icônio pe. Aerẽ g̃a jivyri Antioquia pe Pisídiapeve'g̃a gwyri pe.
Acts 16:1 in Tenharim 1 Aerẽ Paulo'ga hoi cidade de Derbe pe Silas'ga pavẽi. Aerẽ g̃a hoi cidade de Listra pe. Pevo Paulo'ga Timóteo'ga repiagi. Igwete ga ei taroho ti ga jijupi javo. Timóteo'ga ko Jesus'gareheva'ero oko. Gayhẽa na jitehe no. Hẽa ko judeuramo oko no. Gapo'ria ki a'e te judeu rũi.
Acts 17:1 in Tenharim 1 Igwete Paulo'g̃a hoi pea rupi cidade de Anfípolis pe aerẽ Apolônia pe no. Aerẽ g̃a vahemi ojipe'i pe no Tessalônica pe. Pevo tuvi judeus'g̃a jatykahava.
Acts 17:4 in Tenharim 4 Igwete jara'g̃a Paulo'ga nhi'ig̃a reroviari ga mbopogweavo ojikoty'a Paulo'g̃a pavẽi judeus'g̃a. Na jitehe ko judeus'g̃arũive'g̃a – kiroki g̃a ojiko Tupana'ga rehe. Grego ko g̃anhi'ig̃a. He'yjuhuve'g̃a Paulo'g̃a mbopogwei ojikoty'a g̃a pavẽi. Kunhangwera'g̃a na jitehe no onhimongyavo imbateve'g̃a.
Acts 17:12 in Tenharim 12 A'ero g̃a heroviari ojikoga Jesus'ga rehe onhimongyavo. He'yive'g̃a kunhangwera'g̃a ojiko Jesus'ga rehe no imbateve'g̃a. Grego ko g̃anhi'ig̃a. Akwaimbae'g̃a na jitehe grego g̃anhi'ig̃a. Igwete g̃a jikogi Jesus'ga rehe onhimongyavo.
Acts 17:17 in Tenharim 17 A'ero ga hoi judeus'g̃a jatykahava pype Jesus'ga mombe'gwovo g̃a pe. Igwete ga nhi'inhi'ig̃i g̃a pe judeus'g̃a pe judeus'g̃arũive'g̃a pe no – kiroki g̃a ojiko Tupana'ga rehe. Ima'ẽhai pe ga hogahoi jipi ja'javo pevove'g̃a pe no.
Acts 18:4 in Tenharim 4 Sábado rupie'ymi Paulo'ga hoi g̃ajatykahava pype. Igwete ga g̃a monhi'inhi'ĩhetei judeus'g̃a judeus'g̃arũive'g̃a no – kiroki g̃a grego g̃anhi'ig̃a. —Perovia ti nhiremimombe'ua pe me, ei ga g̃a pe. A'ereki ji amombe'u katu javo.
Acts 18:8 in Tenharim 8 Aerẽ Paulo'ga Jesus'ga mombe'umbe'ui pevove'g̃a pe. Igwete Crispo'ga – kiroki ga huvihavamo oko g̃ajatykahava pype – kiro ga jikogi Jesus'ga rehe g̃wongapypeve'g̃a pavẽi. Na jitehe Paulo'ga nhi'ig̃a renduvame he'yive'g̃a jikogi Jesus Cristo'ga rehe Corintopeve'g̃a. A'ero Paulo'g̃a g̃a mobatizaukari g̃a nderekovo.
Acts 19:8 in Tenharim 8 Aerẽ Paulo'ga hoi judeus'g̃a jatykahava pype onhi'inhi'ig̃a g̃a pe. —Tupana'ga remimbuhurukara'ga uhu reki raikwehe Jesus'ga. Nurã ti pejiko ga rehe, ei ga. A'ero po ti Tupana'ga pe mongoi ojiheva'ero nehẽ, ei Paulo'ga g̃a pe. Três jahya rupi ga hogahoi ipype javo g̃a pe g̃a pojihuve'yma.
Acts 19:10 in Tenharim 10 Dois ga kwara mbo'ari g̃a monhi'inhi'ig̃a g̃a nderekovo. A'ero Ásiapeve'g̃a nhaporemo henduvi Jesus'ga mombe'ua. Judeus'g̃a g̃wendu. Judeus'g̃arũive'g̃a g̃wendu jitehe Jesus'ga mombe'ua.
Acts 19:17 in Tenharim 17 Igwete Éfesopeve'g̃a hendupavi g̃anupanupãagwera judeus'g̃a judeus'g̃arũive'g̃a pavẽi. Ikwahavame g̃a kyhyjipavi tihenoiteheyme ti Jesus'ga javo. Igwaigwavete g̃a Jesus'ga mbohetehetei a'ero.
Acts 20:21 in Tenharim 21 A'ea'e ji pe me nhaporemo jipi judeus'g̃a pe judeus'g̃arũive'g̃a pe no. Perojijyi pejeaporog̃ita Tupana'ga rehe, a'e ji pe me, ei ga. Pepohi ti pejikote'varuhua hugwi. Pejiko ti nhandepojykaharete'ga rehe Jesus Cristo'ga rehe, a'e ji pe me no, ei Paulo'ga g̃a pe.
Romans 1:16 in Tenharim 16 Cristo'ga mombe'ua pyry hete ji ve. Nurã ji nanotĩ a'ea. G̃a a'ea reroviarame Tupana'ga omombo g̃andekote'varuhua g̃a hugwi – kiroki g̃a ojiko Cristo'ga rehe. Judeus'g̃a hugwi ypy ga imombori g̃andekote'varuhua g̃a jikogame Cristo'ga rehe. Na jitehe judeus'g̃arũive'g̃a hugwi ga imombori g̃andekote'varuhua g̃a jikogame ga rehe.
Romans 10:12 in Tenharim 12 Yvyakotyve'g̃a pe nhaporemo i'ei. A'ereki g̃a ojo'ja hete Tupana'ga pe judeus'g̃a judeus'g̃arũive'g̃a pavẽi. A'ereki Jesus Cristo'ga ko judeus'g̃a pojykaharete'ga. Ga jitehe ko judeus'g̃arũive'g̃a pojykaharete'ga no. Ga omombyry hete g̃a pe nhaporemo g̃a jikogame ga rehe ore poko javo.
1 Corinthians 1:22 in Tenharim 22 Judeus'g̃a e'i ore ve: “Peapo na'ẽ ti ahemonhimomby'ava'ea torohepia,” ei g̃a. “Hepiagame jate po ti ore heroviari pe Cristo'ga mombe'urame ore ve,” ei g̃a ore ve. Judeus'g̃arũive'g̃a e'i ore ve: “Pe ikwahaheterame jate penhi'ig̃atuavo po ti ore heroviari penemimombe'ua nehẽ,” ei g̃a ore ve.
Galatians 2:3 in Tenharim 3 Emo ore nhomonhi'ig̃ame ojipe'g̃a oko orepyteri pe henduva orenhi'ig̃a. “Ore ko peirũa. Orojiko ore Jesus Cristo'ga rehe pe javijitehe,” ei g̃a o'mbero. Uhu reki g̃a ore pyri tihepia ti g̃andeaporog̃ita javo. “Maranuhũ g̃a ndekoi?” ei g̃a. “Marã g̃a piro'yramo Moisésva'ea remimbo'eagwera hugwi ojikoty'aro g̃waramo Jesus Cristo'ga pavẽi?” ei g̃a ojohupe. Nurã g̃a ei ore ve: “Po nhande niandepiro'yi te Moisésva'ea remimbo'eagwera hugwi. Tihendu katu pa po nhande a'ea hamo,” ei g̃a ore ve. “Ehepia te Tito'ga,” ei g̃a, “Paulo'garupive'ga. Ga ko Gréciapeve'ga. Nhandere'yja'ga rũi ko ga judeu'ga rũi,” ei g̃a ore ve. “Pekytiuka ti garakwanha pira a'ero ga mongovo nhande ja. Nahã po ti pe Moisésva'ea nhi'ig̃a po'rui nehẽ,” ei g̃a ore ve novĩa. G̃a nomombe'ui a'itituhẽva'ea. Nurã ore ndorokoi'i'i g̃anhi'ig̃a rupi g̃a erame ore ve. “Po ti nhande rekoi g̃anhi'ig̃a rupi, a'ero po ti ojipe'g̃a heroviari g̃a'mbea nehẽ,” oro'e ore orojohupe. Ndoropotari ore pemoandyandyjuhua. Nurã ore ndorokoi g̃anhi'ig̃a rupi tapekwaha katu ti a'itituhẽva'ea Jesus Cristo'ga mombe'upyryva. Igwete huvihava'g̃a – huvihava'g̃a, e po g̃a g̃a pe. A'ea pe ji nda'ei. A'ereki nanongara pe rũi Tupana'ga ei. Nhandereaporog̃ita pe ga ei. Igwete huvihava'g̃a nde'i ji ve: “Embo'e ti g̃a ojipea rehe.” A'ea g̃a nde'i. “Ekytiuka ti Tito'ga,” a'ea g̃a nde'i ji ve no.
Galatians 3:28 in Tenharim 28 Ojo'jajo'ja pe ndekoi kiro penhoirũiruamo. Igwete Tupana'ga ei: “Ojo'ja g̃a ndekoi kiro judeus'g̃a judeus'g̃arũive'g̃a pavẽi,” ei ga. “Ipiro'yve'g̃a ojo'ja ipiro'ye'ỹve'g̃a pavẽi – kiroki g̃a ndipiro'yi ojara'g̃a hugwi. Akwaimbae'g̃a ojo'ja kunhangwera'g̃a pavẽi,” ei ga. A'ereki pe nhaporemo penhoirũirũ pejikoty'aro g̃waramo Jesus Cristo'ga pavẽi.
Colossians 3:11 in Tenharim 11 G̃a ndokoa'javi nhande ve ojoatyatyvive'g̃a Tupana'ga nhandereaporog̃ita mbopyahurame. Nurã xa'ete'varuhuyme ti ojohupe orepyry ore pe hohe jave'yma. Judeusramo toro'ete'varuhuyme ti pe me judeus'g̃arũiva'ea pe. Judeus'g̃arũiva'ero tape'ete'varuhui ti ore ve judeusva'ea pe. A'ereki nhande ojo'ja judeusva'ea judeus'g̃arũiva'ea pavẽi Tupana'ga nhandereaporog̃ita mbopyahurame. Xa'ete'varuhuyme ti ojohupe orepyry ore pe hohe jave'yma. Po nhande tikytiuka nhanerakwanhapira nhande ko Tupana'gareheva'ero kiro javo, xa'ete'varuhuyme ti ojikytiukare'ỹve'g̃a pe. Po nhande ndiajikytiukari, xa'ete'varuhuyme ti ojikytiukave'g̃a pe. A'ereki nhande ojo'ja nhandejikytiukava'ea nhandejikytiukare'ỹva'ea pavẽi. A'ereki Tupana'ga nhandereaporog̃ita mbopyahu. Nhande ojo'ja pa: nhandegwyripeve'g̃a nhandegwyripeve'g̃arũive'g̃a pavẽi, nhande'jave'g̃a hajiheve'g̃a pavẽi, ipiro'ye'ỹve'g̃a g̃a pavẽi – kiroki g̃a oporavyky ojive jate ipiro'yve'g̃a. G̃a nhaporemo ojoatyatyvive'g̃a nhaporemo ndokoa'javi ag̃wamo nhande ve. A'ereki nhande ojo'ja pa Tupana'ga nhandereaporog̃ita mbopyahurame. Cristo'ga rehe jate nhande xanhimbovy'a. Ga jate nhande hohe pa nhanderuvihavuhuhetero. Ga nhande pojyka pa.