Other Translations King James Version (KJV) And saw heaven opened, and a certain vessel descending upon him, as it had been a great sheet knit at the four corners, and let down to the earth:
American Standard Version (ASV) and he beholdeth the heaven opened, and a certain vessel descending, as it were a great sheet, let down by four corners upon the earth:
Bible in Basic English (BBE) And he saw the heavens opening, and a vessel coming down, like a great cloth let down on the earth,
Darby English Bible (DBY) and he beholds the heaven opened, and a certain vessel descending, as a great sheet, [bound] by [the] four corners [and] let down to the earth;
World English Bible (WEB) He saw heaven opened and a certain container descending to him, like a great sheet let down by four corners on the earth,
Young's Literal Translation (YLT) and he doth behold the heaven opened, and descending unto him a certain vessel, as a great sheet, bound at the four corners, and let down upon the earth,
Cross Reference Matthew 8:11 in Tenharim 11 A'e ji pe me: He'yjuhuve'g̃a po ti uhu kwara ipora hugwi kwara ihoa hugwi no ua Tupana'ga ronga pype yvagi pe nehẽ – perope Tupana'ga oko nhanderuvihavuhuhetero. Nahã po ti g̃a nduri oapyga Abraãova'ea pyri Isaqueva'ea pyri no Jacóva'ea pyri no oina nehẽ ti'u ti Tupana'ga ronga pype javo, ei Jesus'ga.
Matthew 13:47 in Tenharim 47 —Marã po ti hekoi nehẽ yvyakotyve'g̃a pe g̃a erame Tupana'ga nhanderuvihavuhuhetero oko javo? A'ea rehe po ti ji pe mbo'ei ikwahavuka pe me imombe'gwovo a'ea'java'ea nehẽ, ei Jesus'ga. Pira mboahava pirareheve'g̃a imombori ypiahu pe imbo'aparavuhupava pira, ei Jesus'ga.
Luke 3:21 in Tenharim 21 Cadeia pype Herodes'ga João Batistava'ea momborukare'ymame ahe he'yive'g̃a mobatizapavi. Ahe Jesus'ga mobatizai no. A'ea rupi Jesus'ga nhi'ig̃ame Tupana'ga pe Tupana'ga ipe'ai yvaga.
John 1:51 in Tenharim 51 Igwete Jesus'ga ei g̃a pe: —Tamombe'u katu tuhẽ kiro pe me, ei ga. Tamombe'u ti jijihe'ara Tupana'ga rehe, ei ga. A'ea'java'ea ko nahã a'ero. Pehepia po ti pe yvaga rovapytymba'vogipyra, ei ga. Pehepia po ti pe Tupana'gapyrive'g̃a jiupiupira g̃ajivyjivyra ji pyri nehẽ no, ei ga. Nahã ko ji ajihe'a Tupana'ga rehe nhiremimbuhurukara'ga rehe, ei Jesus'ga. Oronhomonhi'inhi'ig̃e'ymi ore orojogwerekokatuavo ga pavẽi. Nahã po ti pe me nehẽ no, ei Jesus'ga g̃a pe.
John 11:52 in Tenharim 52 Judeus'g̃a pe jate rũi reki Jesus'ga manoi. He'yjuhuve'g̃a pe judeus'g̃arũive'g̃a pe ga manoi no – kiroki g̃a ojiko Tupana'ga rehe ogwyri pe nhaporemo. Omano ga Tupana'gareheve'g̃a pe nhaporemo tojihe'ae'a ti g̃a ojogwehe ojipenhindyvamo javo.
John 12:32 in Tenharim 32 Nhimbovyrame yva rehe po ti ji imbuhurukapavi yvyakotyve'g̃a ndeaporog̃ita tojiko ti g̃a ji rehe javo, ei Jesus'ga g̃a pe.
Acts 7:56 in Tenharim 56 Igwete Estêvãova'ea ei: —Pehepia, ei ahe. Ji ahepia yvaga rovapytymba'vogipyra, ei ahe. Ahepia ji ga no – kiroki ga Tupana'ga ombuhuruka nhande pyri ikwehe. Pevo ga ami Tupana'ga koty, ei Estêvãova'ea g̃a pe.
Romans 1:16 in Tenharim 16 Cristo'ga mombe'ua pyry hete ji ve. Nurã ji nanotĩ a'ea. G̃a a'ea reroviarame Tupana'ga omombo g̃andekote'varuhua g̃a hugwi – kiroki g̃a ojiko Cristo'ga rehe. Judeus'g̃a hugwi ypy ga imombori g̃andekote'varuhua g̃a jikogame Cristo'ga rehe. Na jitehe judeus'g̃arũive'g̃a hugwi ga imombori g̃andekote'varuhua g̃a jikogame ga rehe.
Romans 3:29 in Tenharim 29 Judeus'g̃a jate rũi e'i Tupana'ga pe: “Ga ko nhanderuvihava'ga.” Judeus'g̃arũive'g̃a e'i a'ea ga pe no.
Romans 9:4 in Tenharim 4 G̃a ko Tupana'ga remimo'ẽharamo israelitas'g̃a. Ymya Tupana'ga ei g̃anamonhava'ea pe: “Jira'yramo ko pe ndekoi,” ei ga. Gwepiuka ga gwuvihavuhuhetea ahe ve no. “Nahanahã po ti ji rekoi pe nderekokatuavo nehẽ,” ei ga g̃anamonhava'ea pe. Tupana'ga okwatijaruka onhi'ig̃a Moisésva'ea pe terembo'e ti g̃a javo. Okwahavuka ga g̃anamonhava'ea pe nahã ti ji mbohete javo. Tupana'ga e'i ahe ve no: “Nahanahã po ti ji imombyryvi pe me nehẽ,” ei ga ahe ve.
Romans 15:9 in Tenharim 9 Cristo'ga uhu imombyryva judeus'g̃a pe judeus'g̃arũive'g̃a ti tombohete Tupana'ga javo no. “Tombohete ti g̃a ga oporogwetyga rehe,” ei ga. Aherembikwatijara e'i no. A'ereki omombe'u Cristo'ga nhi'ig̃a Tupana'ga pe hako. “Judeus'g̃arũive'g̃a pyteri pe po ti ji ei nehẽ ndepyry hete nde javo. Orombohete po ti ji nhinhimby'yita nde ve nehẽ,” e'i ikwatijara Cristo'ga nhi'ig̃a mombe'gwovo hako.
Romans 16:25 in Tenharim 25 Timbohete ti Tupana'ga. Gaha pe mbojiko hete Cristo'ga rehe. A'ea pe ko ji ei jipi ji imombe'urame Tupana'ga remimombe'upyryva Cristo'ga mombe'gwovo g̃a pe. A'ea Tupana'ga okwahavuka yvyakotyve'g̃a pe ag̃wamo. Ymyagwera jate ga ndokwahavukari a'ea ahe ve. A'ero onhimi ahe ve.
Galatians 2:15 in Tenharim 15 Judeusramo nhande ari kako. Nhande ko g̃a rũi – kiroki g̃a ndokwahavi Moisésva'ea remimbo'eagwera judeus'g̃arũive'g̃a.
Galatians 3:28 in Tenharim 28 Ojo'jajo'ja pe ndekoi kiro penhoirũiruamo. Igwete Tupana'ga ei: “Ojo'ja g̃a ndekoi kiro judeus'g̃a judeus'g̃arũive'g̃a pavẽi,” ei ga. “Ipiro'yve'g̃a ojo'ja ipiro'ye'ỹve'g̃a pavẽi – kiroki g̃a ndipiro'yi ojara'g̃a hugwi. Akwaimbae'g̃a ojo'ja kunhangwera'g̃a pavẽi,” ei ga. A'ereki pe nhaporemo penhoirũirũ pejikoty'aro g̃waramo Jesus Cristo'ga pavẽi.
Ephesians 1:10 in Tenharim 10 “Aerẽ mbapava koty ti pyry ji ve ji g̃a mongopavi Cristo'ga nhi'ig̃a rupi yvagipeve'g̃a yvyakotyve'g̃a ndeheve nehẽ. Nahã ti ga g̃apojykaharete'ga nehẽ, ei ga. Cristo'ga nhi'ig̃a rupi ti ji imongopavi yvagipeva'ea yvyakotyva'ea reheve nehẽ. Nahã ti ga a'ea pojykaharete'ga nehẽ no. Nahã ti Cristo'ga rekoi tuhẽ huvihavuhuhetero mbatera nhaporemo ipojykaharetero g̃a nhaporemo g̃apojykaharetero nehẽ no,” ei Tupana'ga.
Ephesians 3:6 in Tenharim 6 A'ero Tupana'ga ra'uva i'ei: “Judeus'g̃arũive'g̃a ti tuhu yvagi pe upa Tupana'ga pyri avuirama nehẽ judeus'g̃a pavẽi nehẽ,” e'i Tupana'ga ra'uva. “G̃a nhaporemo oko gareheve'g̃a Cristo Jesus'ga ra'oa. A'ero nahanahã ga imombyryvi g̃a pe judeus'g̃arũive'g̃a pe judeus'g̃a pe no Cristo Jesus'ga manoro g̃waramo g̃a ndepyga. A'ereki pyryva'ea mombe'ua renduva g̃a jikogi ga rehe. A'ero ga imombori g̃andekote'varuhua g̃a hugwi g̃a pojykavo.” Nahã Tupana'ga ra'uva i'ei ikwahavuka Tupana'ga rembiepiukaripyre'yma pyryva'ea kwahavuka ganhi'ig̃a mombe'uhara'g̃a pe Cristo'ga moirũhara'g̃a pe no.
Colossians 3:11 in Tenharim 11 G̃a ndokoa'javi nhande ve ojoatyatyvive'g̃a Tupana'ga nhandereaporog̃ita mbopyahurame. Nurã xa'ete'varuhuyme ti ojohupe orepyry ore pe hohe jave'yma. Judeusramo toro'ete'varuhuyme ti pe me judeus'g̃arũiva'ea pe. Judeus'g̃arũiva'ero tape'ete'varuhui ti ore ve judeusva'ea pe. A'ereki nhande ojo'ja judeusva'ea judeus'g̃arũiva'ea pavẽi Tupana'ga nhandereaporog̃ita mbopyahurame. Xa'ete'varuhuyme ti ojohupe orepyry ore pe hohe jave'yma. Po nhande tikytiuka nhanerakwanhapira nhande ko Tupana'gareheva'ero kiro javo, xa'ete'varuhuyme ti ojikytiukare'ỹve'g̃a pe. Po nhande ndiajikytiukari, xa'ete'varuhuyme ti ojikytiukave'g̃a pe. A'ereki nhande ojo'ja nhandejikytiukava'ea nhandejikytiukare'ỹva'ea pavẽi. A'ereki Tupana'ga nhandereaporog̃ita mbopyahu. Nhande ojo'ja pa: nhandegwyripeve'g̃a nhandegwyripeve'g̃arũive'g̃a pavẽi, nhande'jave'g̃a hajiheve'g̃a pavẽi, ipiro'ye'ỹve'g̃a g̃a pavẽi – kiroki g̃a oporavyky ojive jate ipiro'yve'g̃a. G̃a nhaporemo ojoatyatyvive'g̃a nhaporemo ndokoa'javi ag̃wamo nhande ve. A'ereki nhande ojo'ja pa Tupana'ga nhandereaporog̃ita mbopyahurame. Cristo'ga rehe jate nhande xanhimbovy'a. Ga jate nhande hohe pa nhanderuvihavuhuhetero. Ga nhande pojyka pa.
Revelation 4:1 in Tenharim 1 Aerẽ jirekorame yvya koty ji hepiagi yvate yvaga pype. A'ereki ojipe'a jipe porta'java'ea yvagi pe. A'ero ji ga renduvi – kiroki ga onhi'ig̃ypy ji ve. Trombeta ja ga nhi'ig̃ahyahivi javo ji ve: —Herejo avo yvagi pe, ei ga. Nahanahã ti toko nehẽ. A'ea ti ji hepiukari nde ve aerẽva'ea nehẽ, ei ga ji ve.
Revelation 11:19 in Tenharim 19 Kiro yvagi pe Tupana'ga mbohetehava pe'ai garonga. A'ero jukwaha Tupana'ga rembikwatijarukaripyra ryru'ia pevo gambohetehava pype. Kiro iveraveravi onhi'inhi'ig̃a onaranarag̃a. Og̃wyg̃wy hete yvya a'ero. He'yjuhu itatig̃uhũa'java'ea amana royxag̃ahiva'java'ea ikyri yvya koty a'ero.
Revelation 19:11 in Tenharim 11 Kiro ji hepiagi. Yvaga ojipe'a jipe. Nanime ji hepiagi cavalo tig̃uhũva'ea! Kiroki ga oapy i'arimo – mokõi ko garera. G̃ambojikohara ko garera. A'ereki ga ombojiko g̃a ojihe. Ga pyryvamo g̃waramo g̃a gwerovia ganhi'ig̃a. Garera ko A'itituhẽva'ea mombe'uhara no. Gaha pyry hete imondovo hahya okote'varuhuve'g̃a pe otavuka g̃a pe pendeko te'varuhu pe javo.