2 Timothy 3:16 in Tenharim 16 Ymyahũ Tupana'ga ikwatijakatuukari ahe ve onhi'ig̃a hako. Garembikwatijarukara nhaporemo ko ikwahy nhande pokoga. Nhande nhi'ig̃ame jupe a'ea nhande mbo'ei a'itituhẽva'ea rehe. Nhande nhi'ig̃ame jupe a'ea ikwahavukari nhande ve nhanderekote'varuhua. Nhande nhi'ig̃ame jupe a'ea nhande mbopohirukari nhanderekote'varuhua hugwi nhandereaporog̃ita mongokatuavo. Nhande nhi'ig̃ame jupe a'ea nhande mbo'ei Tupana'ga remimbotarimova'ea rehe nhande mongovo hupi.
Other Translations King James Version (KJV) All scripture is given by inspiration of God, and is profitable for doctrine, for reproof, for correction, for instruction in righteousness:
American Standard Version (ASV) Every scripture inspired of God `is' also profitable for teaching, for reproof, for correction, for instruction which is in righteousness.
Bible in Basic English (BBE) Every holy Writing which comes from God is of profit for teaching, for training, for guiding, for education in righteousness:
Darby English Bible (DBY) Every scripture [is] divinely inspired, and profitable for teaching, for conviction, for correction, for instruction in righteousness;
World English Bible (WEB) Every writing inspired by God{literally, God-breathed} is profitable for teaching, for reproof, for correction, and for instruction which is in righteousness,
Young's Literal Translation (YLT) every Writing `is' God-breathed, and profitable for teaching, for conviction, for setting aright, for instruction that `is' in righteousness,
Cross Reference Matthew 13:52 in Tenharim 52 A'ero Jesus'ga ei g̃a pe: —Judeus'g̃a mbo'ehara'g̃a ikwahaparavuhui ji ombo'erame, ei Jesus'ga. A'ereki g̃a okwahavypy ymyahũva'ea aheremimbo'eagwera. Aerẽ ji g̃a mbo'ei ipyahuva'ea rehe javo g̃a pe: Nahanahã hekoi yvyakotyve'g̃a pe g̃a erame Tupana'ga nhanderuvihavuhuhetero oko javo. A'ero g̃a ikwahavi a'ea no. G̃a ko onga jara'ga ja a'ero, ei Jesus'ga. A'ereki onga jara'ga g̃weno'ẽ ymyahũva'ea ipyahuva'ea reheve ombaterahetea hugwi ombatera rerekokatuhava hugwi, ei Jesus'ga g̃a pe.
Matthew 21:42 in Tenharim 42 —Na tuhẽ po ti nehẽ, ei Jesus'ga. Napemonhi'ig̃i pe Tupana'ga rembikwatijarukara naerũ? A'ea e'i: “Onga apohara'g̃a japorame onga ita apopyra hepiagi ojipeji ita. A'ea g̃a imombori ipo'rue'yma tiruahũ javo jupe. Aerẽ akoja jitehe hekoi huvihavamo jara hohe opyryhetero onga pyhykatuavo. Nhandepojykaharete'ga reki omongo huvihavamo. Hepiagame nhande nhimomby'ai nanongara ko pyry hete javo.” A'ea ikwatijaripyra i'ei, ei Jesus'ga oarõe'yma mombe'gwovo g̃a pe.
Matthew 22:31 in Tenharim 31 —Pemonhi'ĩ pe Tupana'ga rembikwatijarukara novĩa – kiroki omombe'u ahembogwerahava. Abraãova'ea manorẽ Tupana'ga ei ikwatijaruka hako:
Matthew 22:43 in Tenharim 43 Kiro Jesus'ga ei g̃a pe: —Na tuhẽ. Cristo'ga ko Daviva'ea rymymino'ga. Emo Tupana'ga ra'uva ombo'e Daviva'ea Cristo'ga ko ndepojykaharetero oko javo ga pe. Maraname Daviva'ea e'i Cristo'ga pe ga ko jipojykaharetero oko javo Cristo'ga rekorame Daviva'ea rymyminoro? Ymyahũ Daviva'ea okwatija a'ea mombe'gwovo inog̃a. Ikwatijarame ahe ei hako:
Matthew 26:54 in Tenharim 54 Po ti ji ei ga pe embuhu ti g̃a javo, a'ero po ti ndohoi Tupana'ga rembikwatijarukara apiavo kiro. A'ereki ymyahũ Tupana'ga e'i: “Tomano ti ga.” Ymyahũ Tupana'ga ei a'ea ji mombe'gwovo ikwatija hako, ei Jesus'ga.
Matthew 26:56 in Tenharim 56 Kirog̃we jate pe nduri tipyhy ti Jesus'ga javo. Nahã hekoi Tupana'ga nhi'ĩpo'ruavo ymyahũva'ea po'ruavo – kiroki Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea rembikwatijara, ei Jesus'ga. Nanime Jesus'ga remimbo'ehara'g̃a pohipavi Jesus'ga hugwi onhana.
Mark 12:24 in Tenharim 24 Igwete Jesus'ga ei g̃a pe: —Tupana'ga nhi'ig̃a atyvihu ko penhi'ig̃a, ei ga saduceus'g̃a pe. A'ereki pe ndapekwahavihu Tupana'ga rembikwatijarukara. Ndapekwahavi pe Tupana'ga popoakara no, ei ga.
Mark 12:36 in Tenharim 36 A'ereki Daviva'ea tuhẽ omombe'u nhog̃wenonde hako. Nahã ahe ei hako: “Tupana'ga e'i jipojykaharete'ga pe: ‘Eapy ji pyri ekovo huvihavamo,’ ei ga,” ei ahe. “‘Tamongo ti nearõe'ỹve'g̃a neremimbotarimova'ea rehe.’ A'ea Tupana'ga ei jipojykaharete'ga pe,” ei Daviva'ea ikwatija hako, ei Jesus'ga. A'ereki Tupana'ga ra'uva Daviva'ea mbo'euka a'ea rehe ikwatijaruka hako, ei ga g̃a pe.
John 3:20 in Tenharim 20 Okote'varuhurame g̃a ndokoi ga rehe – kiroki ga omomytu'ẽ ahe ve Cristo'ga. G̃a ndokopotari tuhẽ ga pavẽi. A'ereki g̃a e'i ojive: “Po ti ji rekoi Cristo'ga pavẽi, a'ero po ti ga imboukwahavi jirekote'varuhua nehẽ,” ei g̃a ojive.
Acts 1:16 in Tenharim 16 Igwete ga ei g̃a pe: —Nhiirũ, ymyahũ ko Tupana'ga ra'uva okwatijaruka Daviva'ea pe hako, ei Pedro'ga g̃a pe. A'ero Daviva'ea ikwatijari aerẽva'ea Judasva'ea mombe'unhog̃wenondeavo hako – kiroki ahe soldados'g̃a nderoho Jesus'ga pyhygauka ikwehe, ei ga. Judasva'ea oko tuhẽ Daviva'ea nhi'ĩpo'ruavo, ei Pedro'ga g̃a pe.
Acts 20:20 in Tenharim 20 Ndapojihuvi reki ji imombe'upava pe me mbatera – kiroki imombe'ua pe poko, ei ga. Ndapojihuvi ji pe mbo'eavo Jesus'ga rehe g̃andovaki penonga pype no, ei ga.
Acts 20:27 in Tenharim 27 Ndapojihuvi ji imombe'upava pe me Tupana'ga remimbotarimova'ea, ei Paulo'ga g̃a pe.
Acts 28:25 in Tenharim 25 Igwete g̃a nhonhi'ig̃ayvayvari ogwovo ga hugwi. G̃a hog̃werĩa rupi Paulo'ga ei g̃a pe a'ero: —Tupana'ga ra'uva ombuhuruka katu onhi'ig̃a a'itituhẽva'ea penamonhava'ea pe hako. A'ereki gara'uva onhi'ĩ Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea pe Isaíasva'ea pe emombe'u ti g̃a pe javo, ei ga.
Romans 2:20 in Tenharim 20 “Timog̃ita nhande okokatue'ỹve'g̃a. Timbo'embo'e nhande g̃a no – kiroki g̃a ndokwahapavi,” pe'ji tehe pe. “A'ereki nhande tikwaha pa a'itituhẽva'ea Moisésva'ea remimbo'eagwera rerekoro g̃waramo,” pe'jiteheuhu pe.
Romans 3:2 in Tenharim 2 Pyry hete tuhẽ reki. A'ereki judeusva'ea pe nhaneramonhava'ea pe Tupana'ga omondo onhi'ig̃agwera g̃wembikwatijarukaragwera. “Togwereko katu ti g̃a nhinhi'ig̃a imombe'gwovo,” ei Tupana'ga ahe ve hako.
Romans 4:23 in Tenharim 23 Tupana'ga okwatijaruka a'ea Abraãova'ea mombe'gwovo. Ahemombyryva jate rũi Tupana'ga omombe'u.
Romans 15:4 in Tenharim 4 Tupana'ga okwatijarukaruka ahe ve hako penembikwatijara nhaporemo ti tombo'embo'e aerẽve'g̃a javo hako. Aherembikwatijara nhande mbo'embo'e a'ero nhande monhimomiranama. A'ea nhande mbo'e nhande mbohoryva no. A'ero nhande ei: A'iti tuhẽ po ti pyryvamo nhande ve nehẽ.
1 Corinthians 12:7 in Tenharim 7 Tupana'ga gwepiuka gwa'uva remimbuhura nhande nanenani topoko pa ti g̃a ojipe'g̃a javo.
Galatians 3:8 in Tenharim 8 Tupana'ga okwaha nhog̃wenonde judeus'g̃arũive'g̃a jikoga ojihe. Igwete ga ei: “A'ero po ti ji ei g̃a pe nehẽ: ‘Pepyry pe pejikoga ji rehe’,” ei Tupana'ga. Nurã ga imombe'ui pyryva'ea Abraãova'ea pe hako. “Oropo'ru po ti ji nde imombyryva ojipe'g̃a pe nhaporemo nehẽ,” ei Tupana'ga ahe ve hako.
Ephesians 4:11 in Tenharim 11 A'ero ga imondoi pyryva'ea yvyakotyve'g̃a pe opyryhetero javo jara'g̃a pe: “Peko ti nhimoirũharamo pejigwovo ji mombe'gwovo hajiheve'g̃a pe,” ei Cristo'ga. Jara'g̃a pe ga ei: “Peko ti Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharamo nahanahã Tupana'ga ei pe me javo g̃a pe,” ei Cristo'ga. Jara'g̃a pe ga ei: “Peropero ti peho pyryva'ea mombe'gwovo ji mombe'gwovo g̃a pe g̃a mbojikoguka ji rehe,” ei Cristo'ga. Jara'g̃a pe ga ei: “Pehepia katu ti g̃a pokoga – kiroki g̃a ojiko ji rehe. Pembo'e katu ti g̃a nhinhi'ig̃a rehe no,” ei Cristo'ga.
Ephesians 5:11 in Tenharim 11 Ypytunimo ojipe'g̃a ndekoi tianderepiagyme ti g̃a javo. A'ero g̃a ndekote'varuhui. G̃a ja rũi ti peko a'ero. Tapekote'varuhui ti. A'ereki nanongara'g̃a ndojogwerekokatui. Ndokokatui g̃a. Nomombe'ui g̃a a'itituhẽva'ea. Pe'ji ti g̃a pe a'ero: “Tapekote'varuhua'javi ti. Pepohi ti pejikote'varuhua hugwi imomboruka Cristo'ga pe pejikoga ga rehe.” A'ea ti pe'ji g̃a pe g̃andekote'varuhua mboukwahava.
2 Timothy 2:25 in Tenharim 25 Tombo'e nhyrõ ti ga g̃a – kiroki g̃a nohendupotari garemimbo'ea Tupana'ga rehe. Nahã po ti ga tombo'e g̃a Tupana'ga po ti ombopohipotaruka g̃a pe g̃andekote'varuhua hugwi nehẽ javo. A'ero po ti g̃a heroviari a'itituhẽva'ea Cristo Jesus'ga mombe'ua nehẽ.
2 Timothy 4:2 in Tenharim 2 A'ero ji ehetei nde ve: Nane'ymi ti emombe'u katu Jesus'ga mombe'ua ojipe'g̃ape'g̃a pe. G̃a hendupotarame ti emombe'u katu g̃a pe. G̃a hendupotare'ymame ti emombe'u katu jitehe g̃a pe no. Ekwahavuka ti g̃a pe g̃andekote'varuhua. Ere ti g̃a pe: “Tapekote'varuhua'javi ti.” Okokatuve'g̃a pe ti ere: “Tapekokatupigi ti.” Embohory ti g̃a Tupana'ga rehe. Terenhimbaekwahivi ti g̃a ndehe g̃a mbo'eavo a'itituhẽva'ea rehe. A'ea pe ji erame nde ve Cristo Jesus'ga nhinhi'ig̃a rendu Tupana'ga pavẽi.
Hebrews 3:7 in Tenharim 7 Tupana'gareheva'ero pejikovo g̃waramo pehendu katu ti ganhi'ig̃a – kiroki a'ea gara'uva omombe'u Tupana'ga rembikwatijarukara. Tupana'ga ra'uvapyryva e'i: “Po ag̃wamo pe Tupana'ga nhi'ig̃a renduvi, a'ero ti peko hete ganhi'ig̃a rehe hendukatuavo. Tapekoi ti penhamonhava'ea ja – kiroki ahe nohendukatupotari Tupana'ga nhi'ig̃a jipi opohipota ga hugwi,” e'i Tupana'ga ra'uva. “A'ea rupi ongae'ỹi me penamonhava'ea rekote'varuhui mara'ngu po ti Tupana'ga onhi'ig̃a rendukatue'yma raykavo nehẽ javo.
Hebrews 4:12 in Tenharim 12 Tupana'ga nhi'ig̃a nhande mongo Tupana'ga pyri avuirama. Ipopoaka ganhi'ig̃a. Ganhi'ig̃a ko haimbejovaiva'ea ja itakyhea'javuhuva'ea ja. Po nhande timongi haimbejovaiva'ea mbiara yvytera pype, a'ero nhande tihepia pa ipype ijoapyhava vehevi ikag̃yvynha vehevi no. Koji'i Tupana'ga onhi'ig̃a imongihetei nhande pype nhande henduvame ganhi'ig̃a. A'ero ga hepiukari nhande ve nhandereaporog̃ita nhaneremimbotarimova'ea reheve. Nurã nhande jikwahahetei. A'ero nhande ei: G̃wia rehe tuhẽ nhande rekohetei reki! Na tuhẽ nhande reaporog̃itaro reki! Nahã nhande rekote'varuhui reki! Nahã nhande rekokatui reki! A'ea xa'e nhande hendukaturame Tupana'ga nhi'ig̃a.
Hebrews 11:1 in Tenharim 1 Nhandejikoga g̃waramo Tupana'ga rehe nhande ei: Nahanahã po ti Tupana'ga imombyryvi nhande ve nehẽ. Ndihepiapavi ve Tupana'ga remimombyryva nhande ve. Emo Tupana'ga nopiriani g̃wembi'eagwera. Nurã po ti nhande hepiapavi garemimombyryva nehẽ, xa'e nhande ikwahaheteavo. Ndirojijyi nhande nhanenhi'ig̃a heroviaheteavo.
2 Peter 1:19 in Tenharim 19 Igwete Tupana'ga nhi'ig̃a mombe'uharava'ea heroviarukari tuhẽ nhande ve no ikwatijarame Cristo'ga mombe'gwovo. Pejapyaka po pe a'ea rehe hamo. Nhande herekorame nhanderyapehava ypytunimo, a'ero nhande ikwahavi hepiaga. Na jitehe nhande herekorame aherembikwatijara nhandejapyakavo hehe, a'ero nhande ikwahavi a'itituhẽva'ea. Ko'ema rupi nhande ikwahahetei mbatera repiaga. Na jitehe ura'java rupi po ti Cristo'ga ikwahavukahetei nhande ve nehẽ. Cristo'ga ko jaytata'iuhua ja huvihavava'ea ja – kiroki omomytu'emba ko'ema koty. A'ea javijitehe po ti Cristo'ga imomytu'embavi nhaneakag̃i pe nehẽ.