Matthew 5 in Tatuyo

1 Camaja capãarã cʉ na caʉja teñaro tʉjʉʉ ʉ̃taʉpʉ cáaácoajupʉ Jesu. Aá, topʉ caruiyupʉ. To bairo cʉ caruiro cʉ buerã cʉ tʉpʉ caneñapoyuparã.

2 To bairo na cabairo ocõo bairo na caĩ buioyupʉ Jesu:

3 —“Dio yere yʉ yeripʉ yʉ camajipe pairo majuu yʉ rʉja,” caĩ tʉgooñarãre Ʉpaʉ Dio cʉ cãnie wariñuuriquere na joogʉmi Dio.

4 ’Catʉgooñarique pairã wariñuugarãma. Tʉgooña tutuariquere na joogʉmi Dio.

5 ’ “Carotii mee yʉ ã,” caĩ tʉgooñarã wariñuugarãma, ati yepa macajere carotiparã aniri.

6 ’ “Caroare Dio cʉ caboori wame seeto yʉ átigacʉpʉ,” caĩrãre wariñuuriquere na joogʉmi Dio. Na átinemogʉmi Dio. Cʉ caboori wame na cáti majiparore bairo na átinemogʉmi Dio maca.

7 ’Aperãre na cabopaca tʉjʉrãre wariñuuriquere na joogʉmi Dio, na quenare na bopaca tʉjʉri.

8 ’Na yeripʉ caroa macajere Dio cʉ caboorijere catʉgooñanucurã wariñuugarãma, Diore catʉjʉparã aniri.

9 ’Aperã mena caame tutirãre caroaro na caame jʉgo ãno caĩrã wariñuugarãma, Dio, “Yʉ punaa ãma,” cʉ caĩrã aniri.

10 ’Dio cʉ caboorijere cána caroare na cátibato quena aperã nare na capopiyeyero wariñuugarãma, Ʉpaʉ Dio cʉ cãnie wariñuurique cʉ cajooparã aniri.

11 ’Aperã mʉjaare pejucʉti tuti popiyeyegarãma yʉre caapiʉjarã mʉja cãno maca. Capee wame rooro mʉja ĩtogarãma naa. To bairo mʉjaare na cátie to cãnibato quena wariñuurique mʉja bʉgagarã.

12 To bairona Dio ye quetire buiori maja mʉja jʉgoye macana ãnana quenare na capopiyeyenucuñuparã. To bairi caroaro wariñuuña, Dio tʉpʉ caroare wariñuurique cʉ cajooparã aniri, na caĩñupʉ Jesu.

13 Ocõo bairo caĩnemoñupʉ Jesu: —Camaja moa jãma ʉgariquepʉre, caroaro to ʉjeato ĩrã. To bairona mʉja quena caroaro Dio mena cãna ati yepa macana watoapʉ mʉja ã. To bairi caroaro Dio mena mʉja cãno tʉjʉrã aperã quena, “Nare bairona caroaro cãnipe ã mani quenare,” ĩgarãma. To bairi moa caocaaquẽpata ñuuquetiboro. Dope bairo átiri ocaa tunuo majiña maa. Camaja na cáaáti paʉpʉ maca yepapʉ reborãma cañuuquẽto tʉjʉri. To bairona mʉja quena, “Dio yarã jã ã,” caĩrã anibana quena mʉja majuuna cañuuquẽna mʉja cãmata aperãre, “Caroaro ája,” jocarãna na mʉja ĩborã.

14 ’Camaja jĩa bujuma, canaitĩaropʉ na catʉjʉ majiparore bairo ĩrã. To bairo na cajĩa bujurore bairona mʉja cũmi Dio cʉ̃re caapiʉjarãre ati yepapʉre aperã quena na caapiʉja nutuaparore bairo ĩi. To bairi Dio yere mʉja camajiri wame cõona aperãre camajioparã mʉja ã. Camaja na ya maca buuro bui to cãmata jõpʉ tʉjʉjoricaro bau. Jõpʉ tʉjʉjoricarore bairona caroaro tʉjʉgarãma aperã cañuurijere Dio cʉ caboorije mʉja cátinucurijere. Caroaro mʉja cátinucurijere tʉjʉrã na quena, “Nare bairona Dio cʉ caboorijere mani átigarã mani quena,” ĩgarãma aperã.

15 Jĩa bujuricaro jotʉ muu cũricaro ẽoropʉ camaja jĩa bujuquẽnama. Jõ bui maca peoma jĩa bujuricarore, wii cãnare caroaro to ʉ̃ bujubojaato ĩrã.

16 To bairona mʉjaa, Dio yere mʉja camajiri wame cõo yajioquẽnana aperãre na majioña. Dio cʉ caboori wame cañuurije mʉja cáto tʉjʉrã na quena mani Pacʉ ʉmʉrecoo macacʉre cáti nʉcʉbʉgorã anigarãma aperã, caroaro mʉja cátinucurijere tʉjʉri yua.

17 ’ “Moisé tirʉmʉpʉ macacʉ cʉ carotirique, aperã quena Dio ye quetire buiori maja ãnana na caucarique regʉmi Jesu,” yʉ ĩ tʉgooñaqueticõaña. Tiere rei acʉ́ mee yʉ bai. Tierena átii acʉ́ yʉ cabaiwʉ, na caĩrica wamere bairona cabaii aniri.

18 Jocʉ mee ocõo bairo mʉjaare yʉ ĩ: Ati ʉmʉrecoo, ati yepa capetiparo jʉgoye Dio Wadarique jĩca wameacã maca requetigʉmi. “To bairona anigaro,” cʉ Wadarique cʉ caĩricarore bairona baigaro. Dio cʉ caĩrica wame cõona baigaro yua.

19 To bairi Dio cʉ carotirique jĩca wameacãna cabai botioʉ ũcʉ, aperã quenare, “Tiere bai botioya,” na caĩi ũcʉ Ʉpaʉ Dio cʉ cãnopʉ aperã to cãna ẽoro majuu anigʉmi. Apeĩ Dio cʉ carotiriquere cácʉ maca, aperã quenare cariapena tiere na ĩ buio, Ʉpaʉ Dio cʉ cãnopʉ cãni majuʉ anigʉmi cʉ̃a.

20 Cariape mʉjaare yʉ ĩ: Judío majare cabuerã, fariseo maja quena caroare átitoma naa. To bairi mʉja maca caroare na cátitorijere bairo mee, cariapena caroare Dio cʉ caboori wame majuu ája. To bairo cariape maca mʉja cátiquẽpata Dio tʉpʉ mʉja aáquetigarã.

21 ’Mʉja jʉgoye macanare Moisé cʉ carotiriquere caapiricarã mʉja ã. “Jĩaqueticõaña,” na caĩnucuñupi. “Mʉja cajĩaata ʉparã mʉja popiyeyegarãma,” na caĩñupi Moisé.

22 Yʉa ocõo bairo maca mʉjaare yʉ ĩ: Jĩcaʉ apeĩre capunijinii ũcʉ macare popiye tamʉorique cʉ anigaro. To bairo apeĩre rooro caĩ tutii ũcʉ quenare cʉ popiyeyegarãma ʉparã. “Catʉgooña majiquẽcʉ mʉ ã,” cʉ̃re cʉ caĩ tutiata caroorã ya paʉpʉ peropʉ cʉ rocaboʉmi Dio.

23 ’To bairi Dio wiipʉ aána Diore áti nʉcʉbʉgorã joe buje mʉgorica tutu bui apeye unie cʉ joogarã, “Apeĩre rooro cʉ yʉ cátie wapa yʉ tutibʉjaʉmi,” mʉja catʉgooña bʉgaata, Diore mʉja cajoobopere topʉna cũña mai. Tiere cũri mʉjaare catutii mena ame quenooña. Ame quenoo yaparo to cõona Dio wiipʉ cʉ mʉja cajoogarijere cʉ jooya Dio macare yua.

25 ’Apeĩ, “Rooro yʉ mʉ ájupa, to bairi yʉ mʉ wapamo,” mʉjaare ĩ tutiri ʉparã tʉpʉ mʉjaare cʉ cañe aágata diwatina cʉ mena ame quenooña. Cʉ mena mʉja caame quenooquẽpata jues tʉpʉ mʉja jooboʉmi. To bairo mʉja cʉ cápata polisíare presopʉ mʉja joo rotiboʉmi jues.

26 To bairi presopʉ mʉja na cajooro nipetiro mʉja cawapamorijere mʉja cawapaye peoquẽpata mʉja buuquetiborãma.

27 ’Tirʉmʉpʉre mʉja jʉgoye macanare, “Epericarã cʉtiqueticõaña,” Moisé cʉ cãni yʉteapʉre Dio na cʉ carotirica wame mʉja maji.

28 Yʉa ati wame maca mʉjaare yʉ ĩ: Ni ũcʉ cãromiore tʉjʉʉ, “Cõre yʉ áti epegabapa,” ĩ tʉgooñari, mere caroorije áami, cʉ yeripʉ co mena áti epe tʉgooñari.

29 ’To bairi caroorije átiga tʉjʉri ti wame caroorije mʉja cáto cacapea tʉjʉquẽna mʉja cãmata ñuuboricaro. Catʉjʉ majirã ñuubana quena caroorã ya paʉpʉ peropʉ mʉja cáaáto ñuuquẽe. Catʉjʉ majiquẽnana Dio tʉpʉ mʉja cáaáto maca ñuuboro.

30 To bairona mʉja wamori mena cariape nʉgoa mena caroorije mʉja cáto cariape nʉgoa cawamo mana mʉja cãmata ñuuboro. Cawamoricʉna anibana quena peropʉ mʉja cáaáto ñuuquẽe. Rupaʉ carooye tuaricarã jĩca wamo mana anibana quena Dio tʉpʉ mʉja cáaápata ñuubʉjaboro.

31 ’Tirʉmʉpʉ mʉja jʉgoye macanare, “Jĩcaʉ cʉ nʉmore rocagʉ papera pũuro, ‘Ocõo bairo mʉ cabairije wapa mʉ yʉ rocagʉ,’ ĩrica pũuro cõre cʉ joato,” ĩ rotirica wame cãñupa.

32 Yʉa ocõo bairo maca mʉjaare yʉ ĩ: Jĩcaʉ cʉ nʉmo aperã mena co cáti epequetibato quena co rocaʉ caroorije co cáto ácʉmi. Co macare áti eperico co cãniparore bairo ácʉmi. Apeĩ cʉ carocaricore canʉmocʉcʉ cʉ quena rooro cáti eperico cʉcʉre bairona áami.

33 ’Ape wame tunu mʉja jʉgoye macanare rotirica wamere mʉja maji: “Jocʉ mee yʉ átigʉ. Dio cʉ catʉjʉrona mʉ yʉ ĩ cũ,” ĩrã to bairo mʉja caĩ cũricarore bairona ája mʉjaa.

34 Yʉa ati wame maca mʉjaare yʉ ĩ: “Jaʉ, yʉ átigʉ,” ĩri cariapena ti wamere áticõaña. Ape wame: “Yʉ átiquetigʉ,” o “Yʉ átiquẽpʉ,” ĩri jocaquẽnana ĩña mʉjaa. “Dio mena yʉ ĩ,” ĩquẽnana to bairona mʉja caĩri wamere bairona ája. “Ʉmʉrecoo mena yʉ ĩ,” ĩquẽja, ʉmʉrecoo Dio ya paʉ to cãno maca.

35 “Ati yepa mena yʉ ĩ,” ĩquẽja, cʉ ya yepa to cãno ĩrã. “Jerusalén maca mena yʉ ĩ,” ti wame quenare ĩquẽja, mani Ʉpaʉ Dio cʉ camairi maca to cãno maca.

36 “Yʉ rʉpoa mena yʉ ĩ,” tie quenare ĩquẽja mʉja caĩri wame ĩ cũrã. Mʉja poa wẽrire mʉja wajoa majiquẽe, ti wẽriacã mʉja ñio majiquẽe, o mʉja botio majiquẽe. To bairi, “Yʉ rʉpoa mena yʉ ĩ, jocʉna yʉ caĩata yʉ rʉpoare na pa ta rocacõato,” ĩqueticõaña.

37 Cawatoana, “Jaʉ,” o “Baiquẽe,” mʉja caĩri wame ĩ cũrã to bairona ĩña. “Ape wame tie mena yʉ ĩ,” ĩrã caroorije ʉpaʉ Sataná cʉ ĩnemorãre bairo mʉja ĩborã.

38 ’Ape wame quenare tirʉmʉpʉ macá wame mʉja majirã ocõo bairi wame: “Jĩcaʉ apeĩre cʉ quẽ, cʉ capere cʉ capa rooye tuata aperã cʉ capere na quẽ rooye tuato tunu to bairo cʉ cáti jʉgórique wapa. Apeĩ apeĩre cʉ quẽ, cʉ opire cʉ capa waro aperã cʉ opire na pa waato tunu, to bairo cʉ cáti jʉgórique wapa,” ĩrica wame cãñupa.

39 Yʉa ati wame macare mʉjaare yʉ ĩ: Apeĩ rooro mʉjaare cʉ cátibato quena rooro cʉ ame átiqueticõaña. Jĩcaʉ cariape nʉgoa mʉja riya cʉ caparo ape nʉgoa quenare cʉ pa rotiya tunu.

40 Jĩcaʉ, “Yʉ mʉ wapamo,” ĩri mʉja camisare cʉ caemaata cabui macato jutiiro quenare cʉ jooya.

41 Jĩcaʉ, “Yʉ átibojaya,” mʉja cʉ caĩro mʉja cʉ cáti rotirije netobʉjaro cʉ átibojaya.

42 Jĩcaʉ mʉjaare cʉ cajeniata cʉ jooya. Apeĩ, “Mʉ yere yʉ wajoya,” caĩire, “Mʉ yʉ jooquẽe,” cʉ ĩquẽja.

43 ’Ape wame quena ĩrica wamere mʉja majirã: “Mʉja yarãre na maiña. Mʉjaare catʉjʉ tutirã macare na teeya,” aperã na caĩri wamere mʉja majirã.

44 Yʉa ati wame macare mʉjaare yʉ ĩ: Mʉja catʉjʉ tutirã quenare na maiña. Rooro mʉjaare na cátibato quena Diore na jenibojaya.

45 To bairo ána mʉja Pacʉ ʉmʉrecoo macacʉ cʉ punaa, cʉ̃re bairo cãna mʉja anigarã. Dio quena caroorã cʉ̃re cabooquẽna na cãnibato quena caroare na joomi cañuurãre cʉ cajoori wamere bairona. Dio muipure aji rotimi caroarã quenare, caroorã quenare. Joomi oco quenare caroarã, caroorã quenare. To bairi mʉja quena Diore bairo na ája caroorã na cãnibato quena. Caroaro ame ája rooro mʉjaare cána na cãnibato quena.

46 Mʉjaare camairã jetore na mʉja camaiata, “Caroaro camairã ãma,” mʉja ĩ tʉjʉquẽcʉmi Dio. Camaja yere niyeru gobierno ye cãnipere jeebojari maja caroorã anibana quena to bairona mairãma nare camairãre.

47 Mʉja yarã jetore mʉja cañuu rotiro aperã netoro cañuuri wame mʉja átiquẽe aperã nipetirãre mʉja cañuu rotiquẽpata. To bairona na yarãre na ñuu rotima aperã, Diore camajiquẽna anibana quena.

48 Mʉja Pacʉ ʉmʉrecoo macacʉ cañuu netoʉ ãmi. To bairi mʉja quena cañuu netorã anicõaña, caĩñupʉ Jesu topʉ cʉ̃re caapirãre.