Matthew 21 in Tatuyo

1 Cabero Jerusalẽpʉ Jesu mena aána jã caejawʉ Betfagé na caĩri macaacã Jerusalén tʉ, Ʉ̃taʉ Olivo cawamecʉtii pʉtopʉ cãni maca.

2 Ti maca tʉjaro majuu jã caejaro ocõo bairo caĩwĩ Jesu cʉ buerã pʉgarãre: —Aánaja ati macaacãpʉ. Ejarã mʉja tʉjʉ bʉgagarã jĩcao burra co macʉ mena jia nʉcoricore. Na tʉjʉ bʉga, na popiori, yʉ tʉpʉ nare mʉja jee apá.

3 Apeĩ, “¿Nope ĩrã nare mʉja jee aápari?” mʉja cʉ caĩata, “Jã Ʉpaʉ na boomi, yoaro mee na tunuo joogʉmi,” cʉ̃re mʉja ĩgarã.

4 To bairije cabaiwʉ tirʉmʉpʉ macacʉ Jesu cʉ cabaipere ocõo bairo cʉ caĩ ucaricarore bairona:

5 Jerusalén macanare na ĩ buioya: Mʉja Ʉpaʉ cʉ caejaro cʉ tʉjʉya. Carotiire bairo mee atími. Burra macʉ bui peja nutua atími, caĩ ucayupi tirʉmʉpʉ macacʉ Jesu cʉ cabaipere.

6 To bairi na pʉgarã Jesu buerã cʉ caĩrore bairona cámá.

7 Cajee amá burrare, co macʉ mena. Na jutii bui macajere tu weri na bui capeowã. To bairo na cáto na jutii bui pejari cáaámi Jesu yua.

8 Camaja to cãna paarãacã Jesure nʉcʉbʉgori na jutii cabui macajere tu weri cʉ jʉgoye mapʉ cacũ nutuama. Aperã carupa ño pũurire pajure jeeri tie quenare Jesu cʉ cáatí wãpʉ cacũ jʉgoyeye nutuama.

9 Aperã capãarã cʉ jʉgoye cáaána, aperã capãarã cʉ bero caʉjarã quena, ocõo bairo cʉ caĩ wariñuu awaja nutuama: —¡Caroaro wariñuuriquere mani joorã mani ñicʉ David cãniñaricʉ pãramire, Dio cʉ cajooricʉre! Dio cʉ caroti jooro mena ejami. ¡Caroaro wariñuurique cʉ̃re to ãmaro! ¡Dio jõ bui cãcʉ caroaro cʉ̃re mani áti nʉcʉbʉgoto! caĩ wariñuu awaja nutuama.

10 To bairi Jerusalẽpʉ cʉ caejaro ti maca macana nipetirã catʉgooña mawijiawã: —¿Ñamʉ cʉ anicʉti? caame ĩwã.

11 Aperã camaja capãarã: —Jesu ãmi cʉ̃a. Dio ye quetire cabuioʉ ãmi. Nasaré na caĩri maca Galilea yepa macacʉ caejaecʉ ãmi, caĩwã.

12 To bairi Jesu cajãacoami Dio wiipʉ. Topʉ jãa, catʉjʉwĩ cawapayerãre, caapeye joorã quenare. Na tʉjʉ, Dio wiipʉ to bairo na cáto booquẽcʉ nare cabuuwĩ. Aperã niyeru wajoari maja ya cajawari catupu cũ recõawĩ. Aperã cajĩa joe buje mʉgo jooparã buaare joori cawapa jeerã quenare na ruiriquere catupu cũ recõawĩ.

13 To bairo átiri ocõo bairo na caĩ tutiwĩ Jesu: —Dio Wadariquepʉ, “Yʉ ya wii yʉre jeni nʉcʉbʉgorica wii ã,” ĩ ucarique ã. Mʉja maca to bairo Dio wiipʉna wapa jeerã cajee ruti pairã na cãni paʉre bairona mʉja áa, caĩwĩ Jesu, nare buʉ.

14 Jesu Dio wiipʉ cʉ cãno cʉ tʉpʉ caejawã catʉjʉ majiquẽna, cáaá majiquẽna. Cʉ tʉpʉ na caejaro na canetoo catiowĩ.

15 Sacerdote maja ʉparã, judío majare cabuerã to bairo cʉ cáti iñooriquere catʉjʉwã. Cawimarã, “Caroaro wariñuuriquere mani joorã mani ñicʉ David cãniñaricʉ pãramire, Dio cʉ cajooricʉre,” na caĩ wariñuu awajarije quenare caapiwã. To bairi capunijini tʉgooñawã.

16 To bairo punijini tʉgooñari ocõo bairo caĩwã Jesure: —Ñuuquẽe to bairije ati maja cawimarã na caĩro, caĩwã. To bairo na caĩro: —To bairona na ĩ wariñuato, na caĩwĩ Jesu. —Ocõo bairo ĩ ucarique ã Dio Wadariquepʉ: “Cawimarã, caũpurãacã quena mʉre na caĩ wariñuupere mʉ rotiwʉ.” Ti wame ĩ ucariquere mʉja bue tʉgaricarã, na caĩwĩ Jesu to bairo cʉ̃re capunijini tʉgooñarãre.

17 To bairo na ĩ, na cabuti aáweowĩ Jesu Jerusalẽpʉ cãnacʉ. Cʉ cabuti aáto jã cáaápʉ cʉ mena Betania na caĩri macaacãpʉ. Topʉ jã cacaniwʉ.

18 Cabujuri paʉ cãno Jerusalén macapʉ jã catunu aápʉ. Macapʉ jã catunu aáto cañigo riawĩ Jesu.

19 To bairi jĩcʉ yucʉ higuera cawamecʉtii ti wã tʉacãna cãniire catʉjʉwĩ. Tiire tʉjʉ bʉga, caricare camacabami. Capũ jeto cãmʉ. Carica mamʉ. To bairi carica mano tʉjʉʉ ocõo bairo caĩwĩ Jesu tiire: —Yucʉra carica manii to anicõato to roque, caĩwĩ. To bairo cʉ caĩrona cajinicoapʉ.

20 To bairo cabairo cʉ buerã jã catʉjʉ acʉacoapʉ. —¿Nope ĩro yoaro mee to jinicoapari? jã caĩ jeniñawʉ Jesure.

21 To bairo cʉ jã caĩ jeniñaro ocõo bairo jã caĩwĩ Jesu: —Cariape mʉjaare yʉ ĩ. Yʉre tʉgooña nʉcʉbʉgori, “Diore yʉ cajenibato quena baiquetigaro,” ĩ tʉgooñaquẽnana Diore jeni nʉcʉbʉgoya. To bairo mʉja cáto mʉja quenare mʉja átibojagʉmi Dio. Atii cabairore bairona mʉja átibojagʉmi Dio. Icʉ ʉ̃taʉ quenare, “Ato cãnacʉ pairi yapʉ roca ñua yaji aátoja,” mʉja caĩrore bairona baigaro.

22 To bairi, “Yʉ joogʉmi Dio,” cʉ mʉja caĩ tʉgooña nʉcʉbʉgoro nipetiro mʉja cajenirijere mʉja joogʉmi Dio.

23 Cabero macapʉ eja, Dio wiipʉ jã cajãacoapʉ Jesu mena. Topʉ camajare cabuiowĩ Jesu cʉ ye quetire. Nare cʉ cabuioro caejawã sacerdote maja ʉparã, aperã cabʉcʉrã carotirã. Eja: —¿Ñamʉ atiere mʉ cʉ áti rotiti? ¿Ñamʉ, “To bairona buioya,” mʉ cʉ ĩti? cʉ caĩ jeniñawã Jesure.

24 To bairo cʉ̃re na caĩ jeniñaro ocõo bairo na caĩ yʉwĩ Jesu: —Yʉ quena jĩca wamere mʉjaare yʉ jeniñagʉ. Cariapena yʉ mʉja cayʉata mʉja quenare, “Cʉ̃ yʉ áti rotimi,” mʉjaare yʉ ĩ buiogʉ.

25 ¿Ñamʉ Juãre cʉ cabautisa rotiyupari? ¿Diona cʉ carotiyupari? o ¿camaja na majuuna cʉ na carotiyupari? na caĩ jeniñawĩ Jesu. To bairo na cʉ caĩ jeniñaro na majuuna ocõo bairo caame wadapeniwã: “ ‘Diona cʉ rotiricʉmi,’ mani caĩata, ‘¿Nope ĩrã Dio cʉ carotiricʉrena cʉ mʉja caapiʉjaqueti?’ mani ĩboʉmi Jesu.

26 ‘Camaja na majuuna Juãre cʉ rotiricarãma,’ mani caĩata, camaja manire tutirema ĩrã na mani uwiborã. ‘Dio ye quetire cabuioʉ, Dio cʉ cajooricʉna ãnacʉmi Juan,’ ĩ tʉgooñama camaja nipetirã,” caame ĩ wadapeniwã na majuu.

27 To bairi: —Ũba, noa cʉ rotiricarãma jã ĩ majiquẽe, caĩwã Jesure. To bairo cʉ na caĩro: —Yʉ quena cʉ̃ atiere yʉre cʉ cáti rotiro yʉ áa mʉjaare yʉ ĩ buioquẽe, na caĩwĩ Jesu.

28 Ape wame ocõo bairo queti buio majiorica wame na caĩ buiowĩ Jesu tunu: —Ati wame tʉgooñañajate. Jĩcaʉ pʉgarã caʉmʉa capunaacʉcʉ cãñupʉ. Jĩcaʉre: “Yucʉra ʉje cãni wejepʉ paʉja, macʉ,” cʉ caĩñupʉ.

29 “Yʉ paʉ aágaqueti majuucõa,” caĩñupʉ. Cabero cʉ pacʉre cʉ caĩ netoo nʉcariquere jʉtiriti, capaʉ aájupʉ yua.

30 To bairi na pacʉ apeĩ cʉ macʉre to bairona, “Yucʉra ʉje cãni wejepʉ paʉja,” cʉ caĩñupʉ cʉ quenare. “Jaʉ, yʉ paʉ aágʉ,” caĩñupʉ cʉ pacʉre. To bairo ĩbacʉ quena capaʉ aáquẽjupʉ.

31 To bairo na cabairijere tʉgooñaña mʉjaa. Na pacʉ cʉ caboorijere cátacʉ ¿ni maca cʉ cãñupari? na caĩ jeniñawĩ Jesu. To bairo cʉ na caĩ jeniñaro: —Na pacʉ cʉ cáaá roti jʉgoricʉ maca ãnacʉmi, cʉ caĩwã Jesure. To bairo na caĩro ocõo bairo na caĩ buiowĩ Jesu: —Cariape mʉjaare yʉ ĩ. Caroorã, niyeru gobierno ye cãnipe camaja yere cajeerã, caroorã romiri quena Juan cʉ cabuioriquere caapiʉjawã. Noa, “Caroa macare ája,” Juan cʉ caĩriquere caapiʉjaricarã aágarãma Dio tʉpʉ. Mʉja maca cʉ cabuioriquere caapiʉjaquetana aniri Dio tʉpʉ mʉja aáquetigarã. Caroorije mʉja cátiere janagaquetiri Juan bautisari majocʉre mʉja caapiʉjaquẽjupa.

33 ’Ape wame queti buio majiorica wame mʉjaare yʉ ĩ buiopa. Apiya: Pairo oterique ʉpaʉ cãñupʉ. Jĩca weje caoteyupʉ ʉje miji wẽri cãni weje. Ote, cajani jãcõañupʉ ti wejere. To bairo átiri jĩca paʉ ʉ̃taa capairicapʉre ʉje ocore cʉ caripe jãpa corore caquenooñupʉ. Áti yaparo caʉmʉari wii cájupʉ jee rutiri majare cʉ catʉjʉpa wiire, jee rutirema ĩi. Cabero aperopʉ aáteñaʉ aágʉ ocõo bairo caĩ cũñupʉ aperãre: “Yʉ ʉje wejere yʉ cotebojaya. Yʉre mʉja cacotebojaro mʉjaare yʉ joogʉ carecomaca caricare.” To bairo na ĩ yaparo aperopʉ cáaáteñaʉ aájupʉ.

34 Ʉje caricacʉti yʉtea caejaro weje ʉpaʉ cʉ ʉje wejere cotebojari maja tʉpʉ cajooyupʉ aperã cʉ paabojari majare, “Yʉ ye ʉje ricare jenirã aája,” na ĩi. To bairo na cʉ caĩro cajenirã aábajuparã.

35 Na cajenirã ejaro tʉjʉrã ʉje wejere cʉ cacoteboja rotibatana na cañeñuparã. Caricare cajenirã ejabatanare na ñe, jĩcaʉre cʉ quẽ camiye, apeĩre cʉ jĩa roca, apeĩre ʉ̃ta rupaa mena cʉ re camiye, cájuparã.

36 To bairo rooro nare na cáto queti apii, weje ʉpaʉ aperã na cajoonemoñupʉ tunu. Cʉ cajoo jʉgoricarã netoro capãarã na cajeni roti jooyupʉ. Na cajenirã ejaro tʉjʉrã to bairona na quenare rooro cáticõañuparã tiere cʉ cacoteboja rotiricarã tunu.

37 ’Cabero weje ʉpaʉ cʉ macʉrena cʉ cajeni roti jooyupʉ, yʉ macʉ cʉ cãno cʉ tʉjʉ nʉcʉbʉgogarãma ĩi.

38 To bairo cʉ macʉrena cʉ cajoobato quena cʉ wejere cʉ cacote rotibatana cʉ tʉjʉrã ocõo bairo caame ĩñuparã: “Ani cajeni ejaʉ atie ʉpaʉ macʉ ãmi, cʉ pacʉ cʉ cabai yajiro bero atiere cacʉgo ʉjapaʉ. Cʉ mani jĩa rocacõato. To bairi mani majuuna mani cʉgogarã cʉ ye cãnibope ati weje, atie oterique nipetiro,” caame ĩñuparã.

39 To bairo ame ĩ, cʉ ñe, ne aá, weje tʉjaropʉ cʉ cajĩa rocacõañuparã, na caĩwĩ Jesu.

40 ’To bairona cʉ cacoteboja rotibatana rooro na cáto, tunu ejaʉpʉ, ¿dope bairo nare átacʉmi weje ʉpaʉ, mʉja ĩ tʉgooñati? na caĩ jeniñawĩ Jesu sacerdote maja ʉparãre, cabʉcʉrã carotirãre.

41 To bairo na cʉ caĩ jeniñaro ocõo bairo cʉ caĩwã: —To bairo rooro majuu cátanare na bopaca tʉjʉquẽcʉna na jĩa rericʉmi. Na jĩa re, aperã macare caroaro cacoteparãre carica cʉtopʉ cariape cʉ yere cajooparã macare na coteboja rotiricʉmi, cʉ caĩwã Jesure.

42 To bairo na caĩro ocõo bairo na caĩwĩ Jesu cʉ̃re na cabooquẽtiere na ĩ buio majioʉ: —Dio Wadariquepʉ ati wame ĩ ucariquere mʉja bue tʉgaricarã. Tiere tʉgooñaña: Ʉ̃ta wiire cawerã jĩca ʉ̃taa tʉjʉri, “Tia ñuuquẽe,” ĩrã carocacõañuparã. Tia na carocaricarena caneñuparã aperã, “Ñuu majuucõa,” ĩrã. To bairi wii pucua cãniparore ape rupaa jʉgoye cawe peoyuparã, tia mani cacõoñarica anigaro ĩrã. Mani Ʉpaʉ Dio cʉ cátaje ã. Tiare cʉ cane we peoro caroaro jã tʉjʉ wariñuu. ’To bairona ĩ ucarique ã yʉ cabaipere buio jʉgoyeyerique, na caĩwĩ Jesu.

43 —To bairi ocõo bairi wame cariape mʉjaare yʉ ĩ: Dio ye, Ʉpaʉ cʉ cãnie quetire mʉjaare cʉ cacũbatajere mʉja emari, aperã macare na joogʉmi caroaro cʉ caboorijere cátiparã macare. Na maca weje macaje caricacʉto cʉ yere cajooparãre bairo caroaro átigarãma.

44 Ʉ̃taa, mʉjaare yʉ caĩetopʉre noa capʉga tu roca cumurãre na õwa pecoaboro. Tia na bui to caroca pearo na roca mʉto recõagaro, na caĩwĩ Jesu, cʉ̃re catʉjʉ rocarã na majuuna na capopiye tamʉopere na ĩ buioʉ jʉgoyeyei.

45 Sacerdote maja ʉparã, fariseo maja to bairo cʉ caĩ queti buio majiori wamerire apirã, “Manirena ĩimi,” caame ĩwã.

46 To bairi Jesure cañegabama. Ñegabana quena ocõo bairo caame ĩwã: —Camaja, “Dio cʉ cajooricʉ ãcʉmi, Dio ye quetire cabuioʉ ãcʉmi,” cʉ ĩ tʉgooñama camaja. To bairi Jesure mani cañeata rooro mani átiborãma, caame ĩwã. To bairi camajare uwibana cʉ cañequẽma mai.