Matthew 12 in Tatuyo

1 Ti rʉmʉri cãno jã judío maja yerijãrica rʉmʉ cãno trigo wejeri recomacapʉ Jesu cʉ buerã mena jã caneto aápʉ. Wejeri recomacapʉ neto aána caapere jã cajee ʉga nutuapʉ, ñigo riabana.

2 To bairo jã cajee ʉga neto aáto tʉjʉrã fariseo maja Jesure ocõo bairo cʉ caĩwã: —Mʉ buerã mani judío majare cáti rotiquetajere áama. Yerijãrica rʉmʉ sábado to cãnibato quena weje macajere jeema.

3 To bairo cʉ na caĩro ocõo bairo na caĩwĩ Jesu: —Ʉpaʉ David tirʉmʉpʉ macacʉ cʉ mena macana mena jĩca rʉmʉ ñigo riabana na cátajere mere mʉja bue tʉgaricarã.

4 Dio wiipʉ jãari ʉgarica rupaa, “Dio ye ã,” na caĩriquerena topʉ capejarijere ʉga, cʉ mena macana quenare na canuñupʉ sacerdote maja jeto na caʉganucurije cãnibato quenare. Aperãre David jãare na caʉga rotiquetaje cãnibajupe.

5 Ape wame quenare mani carotiriquepʉ ocõo bairo Moisé cʉ caĩ ucariquere mʉja bue tʉgaricarã mere: Sacerdote majare yerijãrica rʉmʉ cãno Dio wii macaje paa rotirique ã. To bairi yerijãrica rʉmʉ cãno yerijãquẽnama, Dio wii macajere paabana. To bairo yerijãrica rʉmʉ na capaabato quena caroorije me ã narã.

6 To bairi yucʉacã Dio wii macaje netoro cátipe ã ape wame macare. Yʉ jʉgori cʉ cáti rotiri wame macare cátipe ã.

7 Ocõo bairi wame Dio Wadariquepʉ na caĩ ucarica wame quenare tʉgooñañajate: “Aperãre mʉja cabopaca tʉjʉro yʉ boo. Waibʉcʉrãre mʉja cajoe buje mʉgo jooro macare yʉ booquẽe,” ĩ ucarica wame ã. Tiere mʉja catʉgooña majiata, yʉ buerã weje macaje oteacãre caʉgarãre, “Caroorije áama,” na mʉja ĩquetiborã.

8 Yʉa camaja tʉpʉ Dio cʉ cajooricʉ aniri yerijãrica rʉmʉ cãno cátipere carotii yʉ ã, na caĩwĩ Jesu fariseo majare.

9 Cabero na neñapo buerica wiipʉ cáaámi Jesu.

10 Ti wiipʉ eja, jĩcaʉ cawamo rooye tuaricʉre catʉjʉwĩ. To bairi to cãna, “Caroorije áami Jesu, cʉ̃re capopiyeyepe ã,” ĩ wadajãgarã ocõo bairo cʉ caĩ jeniñawã: —¿Mani judío majare yerijãrica rʉmʉ cãno cariarãre netoo catio rotirique to ãti?

11 To bairo cʉ na caĩ jeniñaro: —Noa mʉja oveja nuricarã cacʉgorã jĩcaʉ opepʉ cʉ caña roca jã aápata cʉ mʉja ne buuborã yerijãrica rʉmʉ to cãnibato quena.

12 To bairi oveja netoro cátinemope ã camajocʉ macare. To bairi yerijãrica rʉmʉ to cãnibato quena camajocʉre caroa wame cʉ cátinemope ã, na caĩwĩ Jesu.

13 To bairo na ĩ, cawamo rooye tuaricʉre: —Mʉ wamore ñupoya, cʉ caĩwĩ. To bairo Jesu cʉ̃re cʉ caĩrona cʉ wamore cañupowĩ. Cʉ cañuporona cañuucoapʉ caroa wamo ape nʉgoare bairona yua.

14 To bairo cabairijere tʉjʉrã fariseo maja buti aá, dope bairo Jesure na cajĩapere caame wadapeniñuparã yua.

15 To bairo fariseo maja cʉ̃re na cajĩagarijere camajiwĩ Jesu. To bairi topʉ cãnacʉ aperopʉ cáaácoami. Camaja capãarã cʉ̃re caʉjawã. Na nipetirã cariaye cʉnare na cacatiowĩ.

16 Na catioʉ, “Aperãre, ‘Dio cʉ cajooricʉ ãmi,’ na ĩ buioqueticõaña yʉre,” na caĩwĩ Jesu camajare.

17 To bairo ĩri Dio ye quetire buiori majocʉ Isaía tirʉmʉpʉ macacʉ ocõo bairo cʉ caĩ ucarica wamere bairo cámí Jesu:

18 Cʉ̃re yʉ cũwʉ yʉ yere cátibojapaʉre. Yʉ camaii ãmi. Cʉ mena yʉ wariñuu. Yʉ Espíriture cʉ yʉ joogʉ. To bairi ape poari, ape yepari macanare na queti buiogʉmi. “Mʉja cátajere cariape tʉjʉ bejegʉmi Dio,” ĩ buiogʉmi.

19 Aperãre caawaja tutiquẽcʉ anigʉmi. Caroaro camajare cabuioʉ aniri aperãre awaja tutiquetigʉmi.

20 Catʉgooña tutuaquẽnare tutiquetigʉmi. Tʉgooña tutuarique macare na joogʉmi. Dio cʉ caboorijere jĩabʉjana cáti ocabʉtirãre caroaro na átinemogʉmi. Cabero caroorãre cʉ canetoro bero cariape cʉ carotirije anigaro.

21 To bairi ape poari to cãnacã yepa macana na quena ati yepapʉ cʉ carotipere tʉgooña yuuri, cʉ apiʉjagarãma. To bairije caucayupi Isaía tirʉmʉpʉ macacʉ Jesu cʉ cabaipere buio jʉgoyeyei.

22 Cabero aperã Jesu tʉpʉ cʉ caneamá jĩcaʉ cawãti cʉcʉre. Catʉjʉ majiquẽcʉ, cawada majiquẽcʉ cãmi. To bairo cʉ tʉpʉ na caneató tʉjʉʉ Jesu cʉ canetoowĩ. To bairo Jesu cʉ canetoorona mere cawada majiwĩ, catʉjʉ majiwĩ yua.

23 To bairo cawãti cʉtacʉ cʉ cañuuro tʉjʉrã to cãna paarãacã tʉjʉ acʉari: —¿Ani David pãramipʉ cãcʉ jĩcaʉ joogʉmi Dio na caĩricʉna cʉ anicʉti? caame ĩ jeniñawã.

24 To bairo Jesure camaja na caame ĩ jeniñarijere apirã fariseo maja maca: —Wãtiare na buunucuʉmi Jesu wãtia ʉpaʉ Sataná, Beelsebú na caĩi cʉ carotiro mena, caame ĩñuparã.

25 To bairo cʉ̃re na catʉgooña nʉcʉbʉgoquẽtiere camajiwĩ Jesu. Tiere majiri ocõo bairo na caĩwĩ: —Jĩca majana ame quẽrã na majuuna ame reborãma. To bairona jĩca maca macana, o jĩca wii macana na majuuna ame tuti, ame quẽ bairã ani majiquẽnama.

26 To bairona Sataná cʉ majuuna cʉ yarãre wãtiare cʉ caquẽ acu buu reata cʉ wapanare bairona tʉjʉboʉmi Sataná cʉ yarãre. To bairi cʉ carotirã aniquetiborãma.

27 To bairi jocarã majuu yʉre mʉja ĩ tʉgooña, Sataná cʉ carotiro mena wãtiare na buu remi yʉ ĩrã. Mʉja ya wamere cabuerã jĩcaarã na quena wãtiare na buu rema. “Dio cʉ carotiro mena buu rema,” mʉja ĩnucurã. To bairi mʉja yarã quena, “Jocarãna ĩma,” mʉja ĩgarãma, “Sataná cʉ carotiro mena wãtiare na buu remi Jesu,” yʉre mʉja caĩro.

28 To bairi Dio Espíritu Santo cʉ carotiro mena wãtiare na yʉ buu renucu. To bairo na yʉ cabuu rero, “Dio yere carotii ãcʉmi,” yʉre caĩparã mʉja anibajupa. To bairi mani Ʉpaʉ Dio popiyeyegʉmi mʉjaare, na caĩwĩ Jesu.

29 Ape wame buio majiorica wame quenare ocõo bairo na caĩ buiowĩ Jesu, Sataná netoro catutuaʉ cʉ cãniere na ĩ buioʉ: —Jĩcaʉ seeto catutuaʉ caquẽ ocabʉti majii ya wiire aperã cʉ yere emagarã cʉ ya wiipʉre jãa majiquẽema, cʉ uwibana. Cʉ quẽ netogarã, cʉ yere emagarã jʉgoye cʉ̃re jia tu cũborãma, na caĩwĩ Jesu, Satanáre canetoo majii yʉ ã, na ĩ buioʉ.

30 Ocõo bairo na caĩnemowĩ Jesu: —Yʉ mena cãnigaquẽna yʉre catʉjʉ tutirã ãnama. Yʉre caapiʉjaquẽna yʉ cabuiorijere camatarã ãnama.

31 ’To bairi cariape ocõo bairo mʉjaare yʉ ĩ: Caroorije to cãnacã wame camaja na cátaje, caroorije na caĩrije quenare majiriorique ã. Yʉ quenare camaja tʉpʉ Dio cʉ cajooricʉre caroorije camaja yʉre na caĩrije quenare majiriorique ã. Dio Espíritu Santo macare caroorije na caĩro majirioquetigʉmi Dio. Ati yʉtea cãno quena, ati yepare cʉ cawajoaro bero cãnipa yʉtea quenare majirioquetigʉmi Dio.

33 ’Jĩcaʉ yucʉ rica tʉjʉrã tii ã mani ĩ wameye maji yucʉre. Yucʉ caroaʉ caroa ricacʉto. Yucʉ carooricʉ maca caroorije jeto ricacʉto.

34 To bairona mʉja quena yucʉ carooricʉre bairona mʉja bai. Caroare mʉja ĩ buio majiquẽna, caĩto pairã, caroorã aniri. Camaja na yeripʉre na catʉgooñari wame cõona wadanucuma.

35 To bairi caroaʉ maca cʉ yeripʉ caroare tʉgooñari caroa macajere wadagʉmi. Apeĩ carooʉ maca cʉ yeripʉ caroorije tʉgooñari caroorije wadagʉmi.

36 To bairi cariape mʉjaare yʉ ĩ buio. Caroorãre Dio na cʉ capopiyeyeri rʉmʉ cãnopʉ to cãnacã wame caroorije na caĩriquere na jeniñagʉmi Dio. “¿Ñeere ĩrã mʉja caĩri?” na ĩ jeniñagʉmi.

37 To bairi cañuurijere mʉja caĩ wadaro, “Cañuurã mʉja ã,” mʉja ĩgʉmi Dio. Caroorije macare mʉja caĩata, “Caroorã mʉja ã,” mʉja ĩri, mʉja popiyeyegʉmi Dio, na caĩwĩ Jesu fariseo majare.

38 Cabero jĩcaarã judío majare cabuerã, fariseo maja mena ocõo bairo Jesure cʉ caĩ jeniñawã: —Ʉpaʉ, áti iñoorica wame ája, “Dio cʉ cajooricʉ ãcʉmi,” mʉre jã caĩ majiparore bairo, cʉ caĩwã.

39 To bairo cʉ na caĩro: —Ati yʉtea macana caroorã ãma, “Áti iñoorica wamere jã iñooña,” ĩrã. Nare yʉ áti iñooquẽe. Jĩca wamerena na yʉ iñoogʉ, Jonás cawamecʉcʉ Dio ye quetire buiori majocʉ tirʉmʉpʉ macacʉ cʉ cabairiquere mʉjaare ĩ buioʉ.

40 Pairi ya macacʉ wai capaii Jonáre cʉ caʉga rocaro cʉ paro pupeapʉ cãñupʉ Jonás itia rʉmʉ, itia ñami. To bairona yʉ baigʉ. Yʉ, camaja tʉpʉ Dio cʉ cajooricʉ yepa pupeapʉ yaa rocaricʉpʉ yʉ anigʉ.

41 Jonás tirʉmʉpʉ macacʉ Dio ye quetire Nínive macana cãniñaricarãre na cʉ cabuioro caroorije na cátiere jʉtiriticõari cajanañañuparã yua. Yʉ maca Jonás netoro cãcʉ yʉ cãnibato quena yʉ cabuiorijere mʉja apiʉjaquẽe. Caroorijere mʉja cátiere mʉja tʉgooñaquẽe, mʉja janagaquẽe. To bairi caroorãre Dio na cʉ capopiyeyeri paʉ cãnopʉ Nínive macana tirʉmʉpʉ macana, “Rooro mʉja caapiʉjaquẽjupa,” mʉja ĩgarãma ati yʉtea macanare.

42 To bairona caroorãre Dio na cʉ capopiyeyeri paʉ cãnopʉ Saba cawamecʉti yepa ʉpao tirʉmʉpʉ macaco ati yʉtea macanare, “Rooro majuu mʉja caapiʉjaquẽjupa,” mʉja ĩgomo. Cayoaropʉ macaco cáajupó Salomón, Israel macana ʉpaʉ cʉ cabuio majirijere apigo. Yʉ maca Ʉpaʉ Salomón tirʉmʉpʉ macacʉ netoro camajii yʉ cãnibato quena yʉre mʉja apigatee, na caĩwĩ Jesu fariseo majare.

43 Ocõo bairo na caĩnemowĩ Jesu fariseo majare: —Jĩcaʉ wãti camajocʉpʉre cabuti weoricʉ ñee mano, ria manopʉ aáteñaʉ aácoaʉmi cʉ cãniparore macaʉ aácʉ. Bʉgaquetibacʉ ocõo bairo ĩ tʉgooñaʉmi:

44 “Yʉ cabuti aáweoepaʉ tʉpʉna yʉ tunu aágʉ tunu,” ĩ tʉgooñaʉmi. To bairi cʉ yeripʉ caroaro owaricaro, quenoo cũricarore bairo, caʉpaʉ mácʉpʉre cʉ bʉga ejaʉmi.

45 To bairo cʉ cabairo tʉjʉʉ aperã wãtia siete cãnacãʉ cʉ netoro caroorã quenare na pijo átiri na menapʉna, cʉ cabuti aáweoricʉre jãa, anicõaʉmi. To bairo caroorã majuu wãtia capãarã cʉ mena na cãno cajʉgoye cʉ cãnibatato netoro rooro bai nutuami. To bairona rooro ani nutuagarãma ati yʉtea macana, yʉre booquetibana, na caĩwĩ Jesu.

46 To cãna paarãacãre cʉ cabuio yaparoquẽtona mai cʉ paco, cʉ bairã eja, macapʉ catuanʉcawã, cʉ mena wadapenigarã.

47 To bairi apeĩ: —Mʉ paco, mʉ bairã mʉ mena wadapenigarã macapʉ tʉjʉnucuma, cʉ caĩwĩ Jesure.

48 To bairo cʉ caĩro: —¿Dico yʉ paco, di maja yʉ bairã yʉ catʉgooña tʉjʉrã na ãti? na caĩwĩ Jesu.

49 To bairi jãre cʉ buerãre ñu puari: —Ati maja ãma yʉ paco, yʉ bairã majuu yʉ catʉgooña tʉjʉrã.

50 Noa yʉ Pacʉ ʉmʉrecoo macacʉ cʉ caboorijere cána yʉ bairã, yʉ bairã romiri, yʉ pacore bairona yʉ catʉgooña tʉjʉrã ãma, na caĩwĩ Jesu.