Matthew 10 in Tatuyo

1 Jesu cʉ buerã doce cãnacãʉ jãre pi neori wãtiare jã cabuu majipere cajoowĩ. To cãnacã wame cariaye cʉnare na jã cacatio majipe quenare jã cajoowĩ.

2 Cʉ buerã cãniparã ato cãnacãʉna jã cãmʉ: Cãni jʉgóʉ Simón Pedro cawamecʉcʉ cãmi. Apeĩ cʉ bai André cãmi, aperã Jacobo, cʉ bai Juan — Sebedeo punaa cãma.

3 Apeĩ Felipe, apeĩ Bartolomé, apeĩ Tomás cãma. Yʉ Mateo na mena macacʉ yʉ cãmʉ, gobierno ye cãnipe camaja yere niyeru cajei cãnibatacʉ. Apeĩ Jacobo (Alfeo macʉ) cãmi. Apeĩ Lebeo, Tadeo quena cawamecʉcʉ cãmi.

4 Apeĩ Simón, cananista na caĩri poa macacʉ cãmi. Apeĩ Judas Iscariote cãnibami Jesure cajĩaparãre cawadajãpaʉ.

5 To bairi doce cãnacãʉ jãre pi neo, jã cáti teñapere ocõo bairo jã caĩ buiowĩ: —Judío maja cãniquẽna tʉpʉ aáquẽja. Samaria macana ya macaripʉ quenare aáquẽja.

6 Oveja nuricarã cayajiricarãre bairo cabairã ãma Israel maja, Diore majiritibana. To bairi na tʉ jetore buio teñarã aája.

7 Nare buiorã, “Yucʉacãna Dio joogʉmi Ʉpaʉ ati yepapʉ carotipaʉ majuure,” na ĩ buioya Israel macanare.

8 Cariarãre na cariaye cʉtiere netooña. Cabai yajiricarãre na tunu catioya. Caajeri boarije mena cariarãre na camiire yatiobojaya. Wãtiare na buuya. Wapa manona camajare na mʉja canetoobojapere mʉjaare yʉ joo. To bairi wapa manona camajare na cariaye tamʉorijere na netoobojaya.

9 ’Niyerure jee aáquẽja.

10 Umarica poari apeye uniere mʉja cajee aáteñapa poari quenare jee aáquẽja. Camisa jĩcarori jeto jee aánaja. Rʉpo jutii caroa macaje, tuericʉ yucʉ quenare jee aáquẽja. Yʉre cátinemorãre bairo mʉja átigarã mʉja ye mʉja caʉgape, mʉja ye mʉja cajañape bʉgari. Mʉja átinemogʉmi Diona mʉja cacʉgopere.

11 ’Noo caboori maca o macaacã camaja na cãnopʉ ejarã noo jĩcaʉ caroaʉ mʉjaare cʉ tʉpʉ mʉjaare cʉ cãni rotipaʉre macaña. To bairo cabaiire bʉgarã cʉ ya wiipʉ tuaya ti macapʉ mʉja cãni rʉmʉri cõona.

12 To bairi ti wiipʉ ejarã caroaro na ñuu rotiya ti wii macanare.

13 Ti wii macana na tʉpʉ caroaro mʉjaare na cãni rotiro Diore na mʉja cajenibojari wamere bairona na átinemogʉmi Dio nare. Na tʉpʉ mʉjaare cãni rotiquẽna macare Diore nare, “Wariñuuriquere na jooya,” nare mʉja jenibojaquetigarã.

14 Noo mʉjaare na ya paʉpʉre cãni rotiquẽna, mʉja cabuiorijere caapigaquẽna na ya wiire o na ya macare mʉja buti aáweogarã. Buti aána, mʉja rʉporipʉre jita catujarijere we bate reya. Na majuuna caroa quetire mʉja cabuioro cabooquẽnare na quenare booquẽemi Dio, na iñoorã to bairo mʉja átigarã.

15 Cariapena mʉjaare yʉ ĩ. Dio cʉ̃re caapiʉjaquẽnare na cʉ capopiyeyeri paʉ cãnopʉ seeto na popiyeyegʉmi Dio. Tirʉmʉpʉ macana Sodoma, Gomora na caĩri macari macanare Dio nare cʉ capopiyeyericaro netoro mʉja cabuiorijere cabooquẽnare na popiyeyegʉmi Dio, jã caĩwĩ Jesu cʉ buerãre.

16 Jesu jã caĩ buiowĩ tunu: —Mʉjaare yʉ joo caroorã tʉpʉ, mʉjaare cateerã tʉpʉre. Oveja caroarã yaia cauwiorã na ya paʉpʉre cajoʉre bairona mʉjaare yʉ joo mʉjaare cabooquẽna tʉpʉre. To bairi caroaro tʉgooña majiña na tʉpʉ mʉja cátipere. Rooro mʉjaare na cátigarije to cãnibato quena caroaro na ája.

17 Judío maja ʉparã tʉpʉ na neñapo buerica wiiripʉ mʉjaare ñe átiri mʉja bapegarãma. To bairo caroorã mʉjaare na cátigarijere caroaro tʉgooña jʉgoyeyeri ãña.

18 Aperã maca ʉparã tʉpʉ mʉja ñe aágarãma, Jesure caapiʉjarã ãma ĩrã. To bairo ʉparã tʉpʉ mʉjaare na cañe aáto maca ʉparã quenare yʉ ye quetire na mʉja buiogarã. Judío maja cãniquẽna quenare yʉ ye quetire na mʉja buiogarã mʉjaare na cañe aáto. Mʉjaare ñeri ʉparãre na mʉja wadajãgarãma, na popiyeyeya ĩrã.

19 To bairo na cáto ʉparãre mʉjaare na cajeniñarijere na mʉja caĩ yʉpere tʉgooñarique paiquẽja. Na mʉja caĩ yʉpere mʉja majiogʉmi Dio mʉjaare na cajeniña tutiri paʉna.

20 To bairi mʉja majuuna mʉja caĩpe me anigaro. Mani Pacʉ Dio cʉ Espíritu Santo mʉjaare cʉ caĩ majiorije macare mʉja ĩ yʉgarã.

21 ’Ti paʉ cãno jĩcaʉ apeĩre yʉre caapiʉjaʉ cʉ cãno tʉjʉʉ cʉ preso joori, cʉ na jĩacõato ĩi cʉ átigʉmi cʉ baina cʉ cãnibato quena. Aperã aperãre na punaana na cãnibato quena ʉparã tʉpʉ na ñe aágarãma, Jesure na caapiʉjarije wapa na jĩa recõaña ĩrã. Aperã na pacʉarena to bairona ʉparãre na jĩa rotigarãma.

22 Camaja nipetirã mʉja tʉjʉteegarãma, Jesure caapiʉjarã ãma ĩrã. To bairo rooro mʉjaare na cátibato quena yʉre apiʉja janaquẽja. Noo mʉja cacatiri rʉmʉ cõona yʉre apiʉja janaquẽna to cãnacã rʉmʉ Dio tʉpʉ cãnicõa aninucupere mʉja bʉgagarã.

23 Jĩca maca macana mʉjaare tutiri mʉjaare na capopiyeyero ape macapʉ ruti aácoanája mʉjaa. Israel yepa macaje nipetirije macaripʉ mai caroa quetire mʉja cabuio teña peoparo jʉgoye yʉ tunu atígʉ ati yepapʉre tunu.

24 ’Noa nare cabueire caroaro ani neto majiquẽnama. To bairona paari maja na ʉpaʉre caroaro ani neto majiquẽnama.

25 Camaja nare cabuei cʉ cabairore bairona baigarãma. To bairona paari maja na ʉpaʉre bairona baigarãma. To bairi yʉre mʉja Ʉpaʉre, “Wãtia ʉpaʉ cʉ carotiro mena ácʉmi Jesu,” yʉre na caĩata mʉja quenare yʉ yarãre to bairona, “Wãtia ʉpaʉ cʉ carotiro mena ánama,” mʉja ĩgarãma mʉja quenare. To bairi rooro yʉre ĩrã, mʉja quenare rooro mʉja ĩgarãma.

26 ’To bairi mʉjaare cabooquẽnare na uwiquẽja. Aperã na caapiquẽtopʉ mʉjaare yʉ caĩrije nipetiro camaja nipetirãre na mʉja queti buio teñagarã. Cajʉgoye na camajiquẽtiere nare camajiope ã.

28 To bairi mʉjaare cajĩagarãre na uwiquẽja. Mʉja rupaʉrire na cajĩagarije to cãnibato quena mʉja yerire re majiquẽema. Dio jĩcaʉna ãmi camaja na yerire caroorã na capopiye tamʉori paʉpʉ care majii peropʉ. To bairi cʉ jetore cʉ api nʉcʉbʉgoya.

29 ’Miniacã wapa maama. Cawapa mana na cãnibato quena na quenare na cotemi Dio. Jĩcaʉ miniacã yajiquetigʉmi Dio cʉ carotiquẽpata. Mʉja macare minia netoro mʉja mai tʉjʉ ʉjami Dio. To bairi camaja rooro mʉjaare na cátigarijere tʉgooñarique pai uwiquẽja. Mʉja poa wẽriacã quenare tʉjʉ cõoña majimi Dio. To bairo caroaro mʉja cabairijere catʉjʉ majii aniri caroaro mʉja tʉjʉ ʉja majimi Dio.

32 ’ “Jesu yʉ Ʉpaʉ ãmi. Caroaʉ ãmi. To bairi cʉ caboorijere yʉ átigʉ,” aperãre na ĩ buioya, boboquẽnana. Noa to bairona aperãre cabuiorãre yʉ quena yʉ Pacʉ ʉmʉrecoo macacʉre, “Yʉ yarã ãma,” cʉ yʉ ĩ buiogʉ nare.

33 Aperã maca, “Yʉ Ʉpaʉ ãmi Jesu. To bairi cʉ caboorijere yʉ átigʉ,” ĩgaquẽema, bobobana. Bobobana yʉ catʉjooquẽtie macare áama. To bairi yʉ Pacʉ ʉmʉrecoo macacʉre, “Yʉ yarã me ãma,” cʉ yʉ ĩgʉ nare tunu.

34 ’ “Camaja nipetirã Jesure tʉgooña nʉcʉbʉgogarãma,” ĩ tʉgooñaquẽja. “Nipetirã jĩcaro cõo Jesure tʉgooñagarãma, to bairi ati yepapʉ caroaro ãnaje anigaro,” ĩ tʉgooñaquẽja. Yʉ caejaro camaja ricati yʉ cãniere tʉgooñabana ame tuti, ame quẽgarãma. Jĩcaarã yʉre boorã, aperã maca yʉre booquẽna ame tutigarãma.

35 To bairi yʉ cãniere ricati tʉgooñari jĩcaʉ cʉ pacʉrena cʉ tutigʉmi. Jĩcao co pacorena tutigomo. Apeo co mañicorena co tutigomo.

36 To bairi jĩcaʉ cʉ ya wii macanana cʉ̃re catʉjʉ tutirã anigarãma yʉre camaii cʉ cãno maca.

37 ’Mʉja pacʉare, mʉja punaare yʉ netoro mʉja camaiata yʉ mena macana mʉja ani majiquetigarã.

38 Yʉre na cajĩagarore bairo mʉja quenare na cajĩagarije to cãnibato quena yʉre áti ʉjanucucõaña. To bairi noa, “Jesu cʉ cátatore bairo yʉ átiquetigʉ, yʉ quenare yʉ popiyeyerema ĩi,” caĩrã una yʉ mena macana ani majiquetigarãma.

39 Noa, “Yʉ jĩarema,” ĩrã yʉre caapiʉjagaquẽna Dio tʉpʉ to cãnacã rʉmʉ aniquetigarãma. Aperã maca yʉre na caapiʉjarije wapa aperã nare na cajĩabato quena caroaro aninucucõagarãma, jã caĩwĩ Jesu.

40 ’Yʉ ye quetire yʉ carotiro mena mʉja cabuioro mʉjaare caapi nʉcʉbʉgorã yʉpʉre api nʉcʉbʉgorã átigarãma. Yʉre api nʉcʉbʉgorã yʉ Pacʉ yʉre cajooricʉpʉre api nʉcʉbʉgorã átigarãma.

41 Jĩcaʉ Dio ye quetire buiori majocʉre, “Dio cʉ carotiro mena ĩimi,” ĩri cʉ̃re caapi nʉcʉbʉgoʉ ũcʉre caroare cʉ joogʉmi Dio. Dio ye quetire buiori majocʉre caroare cʉ cajooro cõo caroare cʉ joogʉmi Dio, to bairo caroaro cʉ̃re cʉ caapi nʉcʉbʉgoro. To bairona caroaʉre, “Caroaʉ ãcʉmi,” ĩri canʉcʉbʉgorãre caroaro wariñuuriquere na joogʉmi Dio. Caroaʉre wariñuurique Dio cʉ cajooro cõona na joogʉmi Dio cʉ canʉcʉbʉgorã quenare.

42 Noa yʉ cabuerãre ocore catĩarã quenare caroare na joogʉmi Dio, na quena yʉ yarãre petoacã cátinemorã ãma ĩi, jã caĩwĩ Jesu.