Luke 6 in Tatuyo

1 Ape rʉmʉ sábado, judío maja na yerijãrica rʉmʉ cãno trigo wejeri recomacapʉ caneto aájupʉ Jesu cʉ cabuerã mena. Neto aánana trigo apere tune jee átiri, cajĩque poo ʉga aájuparã.

2 To bairo na cáti ʉga aáto na catʉjʉyuparã fariseo maja. Na tʉjʉri, ocõo bairo na caĩñuparã: —¿Nope ĩrã Moisé ãnacʉ yerijãrica rʉmʉ cãno cʉ cáti rotiquetajere paarique mʉja áati? na caĩñuparã.

3 To bairo na caĩro Jesu maca ocõo bairo na caĩñupʉ: —Ʉpaʉ David ãnacʉ cʉ mena macana mena ñigo riabana na cátajere mere mʉja bue tʉgaricarã, na caĩñupʉ.

4 —David Dio wiipʉre jãa áti, ñigo riabacʉ cajawa bui capejarijere ʉgarique rupaare Diore cʉ na cajoobatajere jee, ʉga átiri, cʉ mena macanare tiere na canuñupʉ. Dio wii macana sacerdote maja jetore na caʉga rotirije cãnibajupa. David, cʉ mena macana sacerdote maja aniquetibaopʉnana Moisé ãnacʉ na unare cʉ caʉga rotiquetajere caʉgayuparã, na caĩñupʉ Jesu fariseo majare.

5 —Yʉa Dio Macʉ camaja tʉpʉ Dio cʉ cajooricʉ, caroti majii aniri yerijãrica rʉmʉ cãno cátipe quenare carotii yʉ ã yʉa, na caĩñupʉ Jesu fariseo majare.

6 Ape rʉmʉ moquena sábado rʉmʉ, judío maja na yerijãrica rʉmʉ cãno Jesu neñapo buerica wiipʉ cajãa aájupʉ. Jãa, topʉ cãnare Dio Wadariquere na cabuioyupʉ. Topʉ cãñupʉ jĩcaʉ camajocʉ cariape nʉgoa macare cawamo rooye tuaricʉ.

7 Judío majare cabuerã, fariseo maja mena Jesure seeto cʉ catʉjʉ pojerooyuparã. “Jesu anire cawamo rooye tuaricʉre yucʉ yerijãrica rʉmʉ to nibao joroquena cʉ̃re cʉ canetooata ʉparãpʉre cʉ mari wadajãcõagarã,” caĩ tʉgooñañuparã.

8 To bairo cʉ na caĩ tʉgooñarijere camajicõañupʉ Jesu. To bairi cawamo rooye tuaricʉ macare ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Jesu: —Wamʉnʉcacõaña. Yʉ tʉ maca adʉja. To bairo cʉ cʉ caĩro wamʉnʉcari cʉ tʉ caeja nʉcañupʉ cawamo rooye tuaricʉ yua.

9 To bairo cʉ cabairo rooro cʉ̃re caĩ tʉgooñarãre na caĩñupʉ Jesu: —¿Nope ĩrã to bairije mʉja ĩ tʉgooñati? Tʉgooñañaja. ¿Yerijãrica rʉmʉ cãno caroa wame aperãre cʉ átiboja rotiti Dio? O ¿caroorije macare cʉ áti rotiti que? ¿Yerijãrica rʉmʉ cãno aperãre mari cʉ catio rotiti? o ¿na jĩaña cʉ ĩti? na caĩñupʉ Jesu.

10 To bairo na ĩ, cʉ̃re catʉjʉ pojeroorãre na tʉjʉ peti, cawamo rooye tuaricʉre: —Mʉ wamore ñupoya, cʉ caĩñupʉ. To bairo cʉ̃re cʉ caĩrona cʉ wamore cañupoyupʉ. Cʉ cañuporona cʉ wamo cañuucoajupe.

11 To bairo cabairo tʉjʉrã judío majare cabuerã, fariseo maja jãa Jesure seeto cʉ capunijiniñuparã. Cʉ punijiniri: —¿Dope bairo cʉ mari áti wadajãcʉti? ʉparã cʉ na jĩa rocacõato ĩrã caame ĩ wadapeniñuparã.

12 Ape rʉmʉ ʉ̃taʉpʉ cáaácoajupʉ Jesu, Diore cʉ jeni nʉcʉbʉgoʉ aácʉ. Ti ñami Diore cajeni nʉcʉbʉgo bujucoajupʉ.

13 Ape rʉmʉ cabujuri paʉ cãno na capijoyupʉ cʉ cabuerãre. Na pijori na cabejeyupʉ doce cãnacãʉpʉrena, yʉ ye quetire cabuionemorã mʉja anigarã na ĩi.

14 Simóre cʉ cabejeyupʉ. Ape wame Pedro cʉ caĩñupʉ Simóre. Simón Pedro bai André quenare cʉ cabejeyupʉ. Apei Jacobo, apei Juan, apei Felipe, apei Bartolomé,

15 apei Mateo, apei Tomás na cabejeyupʉ. Apei Alfeo macʉ Jacobo quenare cʉ cabejeyupʉ. Apei Simón cananista ya poa macacʉre cabejeyupʉ Jesu.

16 Apei Jacobo yaʉ Juda quenare cʉ cabejeyupʉ Jesu. Apei Judas Iscariote quenare cʉ cabejebajupʉ. Jesure cʉ cajĩaparãre cawadajãpaʉ cãñupʉ cʉ̃a. To cãnacãʉ cãñuparã Jesu cʉ cabejericarã cʉ ye quetire cabuionemoparã.

17 Jesu na beje yaparo ʉ̃taʉ buipʉ cãnacʉ cʉ cabuerã mena rui atí, ti ʉ̃taʉ pʉto cãni yepapʉ na mena caejayupʉ. Cʉ carui ejaro camaja capãarã cʉ cacote tʉjʉnucuñuparã, cʉ cabuiorijere apigarã, na riayere Jesure cʉ netoo rotigarã. Judea yepa macana, Jerusalén macana, aperã capairi ya tʉjaro macá macari macana Tiro, Sidón cawamecʉti macari macana Jesure cʉ cacote tʉjʉnucuñuparã. Jesu cayeri wãtiacʉna quenare na canetooñupʉ.

19 To bairo cʉ cáti majirije mena cariayecʉna nipetirãre cʉ canetooro tʉjʉrã aperã cariarã quena cʉ capañagabajuparã, “Cʉ yʉ capañarona yʉ riaye netogaro,” ĩ tʉgooñari.

20 Cʉ cabuiorijere caapipajeerãre na tʉjʉri ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: —Yucʉacãre cabopacarã mʉja ã. To bairo mʉja baibao joroquena Dio mʉja Ʉpaʉ aniri wariñuurique macare mʉja joogʉmi, na caĩ buioyupʉ Jesu.

21 ’Yucʉacãre mʉja ñigo ria. Cabero cãni wariñuu yapirã mʉja anigarã. ’Yucʉra catʉgooñarique pairã mʉja ã. Caberopʉre caepe wariñuurã mʉja anigarã.

22 ’Yʉre canʉcʉbʉgo ʉjarã mʉja cãnoi camaja mʉjaare tʉjʉtee, mʉja buu regarãma. “Caroorã ãma,” mʉja ĩ tutiri mʉja peju cʉtigarãma. To bairo mʉja na caĩbao joroquena mʉja wariñuugarã.

23 To bairo rooro mʉja na cabaibao joroquena seeto wariñuuña. Capee cañuurijere mʉja joogʉmi Dio jõ buipʉ. To bairo mʉja na cátore bairona cájupa na ñicʉ jãa quena Dio ye quetire buiori maja ãnanare, na caĩñupʉ Jesu cʉ̃re caapipajeerãre.

24 Aperã pairo caapeye cʉgorã macare ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: —Mʉjaa ati yepapʉre ãnaa pairo apeye uniere mʉja cʉgotʉga. Caberopʉ rooro baigaro mʉjaare, na caĩñupʉ Jesu pairo cacʉgorãre.

25 ’Yucʉre ati yepa ãnapʉ caʉga yapirãre bairona mʉja ani wariñuutʉga. Caberopʉ rooro mʉjaare baigaro. Mʉja ñigo tamʉogarã, na caĩ buioyupʉ Jesu. —Mʉjaa yucʉacãre seeto caepe wariñuurã mʉja ã. Caberopʉ ñuuquẽto tamʉobana caotirã mʉja anigarã, na caĩñupʉ Jesu.

26 ’Tirʉmʉpʉ Dio Wadariquere cabuiotorãre, “Caroaro, cariape buioma,” na caĩbajupa camaja. Yucʉ mʉja quenare to bairona ĩma na pãramerã quena. Jocarãna Dio Wadariquere na mʉja cabuiorije to nibao joroquena, “Caroaro, cariape buioma,” mʉja ĩnucuma mʉja quenare. Caberopʉ rooro mʉjaare baigaro, na caĩñupʉ Jesu.

27 ’Ocõo bairo yʉre caapirãre mʉñʉja ĩ buiogʉ: Mʉjaare catʉjʉ tutirãre na maiña. Mʉjaare cateerã quenare caroaro na ája, na caĩñupʉ Jesu.

28 —Rooro mʉjaare cawada pairã quenare, “Caroaro mʉjaare to baiato,” na ĩnucuña. Caroorije mʉjaare cána na cãnibao joroquena na cãnipere Diore na jenibojaya.

29 Jĩcaʉ mʉjaare jĩca nʉgoa cʉ cawajopana paata ape nʉgoa quenare cʉ wajopana pa rotiya moquena. Jĩcaʉ mʉ jutiiro bui macatore cʉ catu we neata mʉ camisa quenare cʉ jooya, tiere cʉ cabooata.

30 Nii jĩcaʉ mʉjaare cʉ cajenirore cʉ jooya. Aperã mʉja yere na cajeero, “Jã tunuo joocõaña,” na ĩ tutiquẽja.

31 Aperã caroare mʉjaare na cátipere boorã caroaro na áti ameña.

32 ’Mʉjaare camairã jetore na mʉja camaiata, “Caroaro camairã mʉja ã,” mʉja ĩquẽcʉmi Dio. Caroorã quena to bairona na mena macanare na maima. To bairi aperã mʉjaare camaiquẽna na cãnibao joroquena na maiña mʉja maca.

33 Mʉjaare caroaro cána jetore caroaro na mʉja caame ápata, “Aperãre caroaro cána ãma,” mʉja ĩquẽcʉmi Dio. Caroorã quena to bairona caroaro ame áama caroaro na cánare. To bairi mʉja maca mʉjaare caroorije cána quenare caroaro na mʉja cáto, “Caroaro cána majuu ãma,” mʉja ĩgʉmi Dio.

34 Mʉja apeye uniere wajorã, “Jã tunuocõagarãma,” ĩ tʉgooñaquetibaopʉnana na mʉja cajooro, “Caroaro cána majuu ãma,” mʉja ĩgʉmi Dio. “Jã tunuocõagarãma,” ĩ majiripʉ na wajoma caroorã quena.

35 To bairi mʉja maca, “Yoaro mee jã tunuocõagarãma,” ĩ majiquetibaopʉnana na wajocõaña. Caroaro aperãre na átinemoña. Mʉjaare catʉjʉ tutirã na nibao joroquena na maiña. To bairo mʉja cáto caroare capee mʉja joogʉmi Dio. Dio caroorã, cʉ caĩ wariñuuquẽna na nibao joroquena caroaro na áami. To bairi mʉja quena caroaro ája aperãre, mʉjaare catʉjʉtee tutirã na nibao joroquena. To bairo ána Dio cãni majuʉ punaa, cʉ̃re bairo cãna mʉja anigarã.

36 Mʉja quena aperãre na bopaca tʉjʉ maiña, mari Pacʉ Dio marire cʉ cabopaca tʉjʉ mairore bairona.

37 ’Aperãre, “Rooro áama, na capopiyeyepe ã,” na ĩ batequeticõaña. To bairo mʉja caĩ batequẽpata, “Rooro áama, na capopiyeyepe ã,” mʉja ĩquetigʉmi Dio mʉja quenare. Aperã caroorije mʉjaare na cátiere majiritioya. To bairo mʉja cáto Dio quena majiritiogʉmi caroorije mʉja cátiere, na caĩñupʉ Jesu.

38 ’Aperã cacʉgoquẽnare na jooya. To bairo mʉja cáto mʉja quenare capee mʉja joogʉmi Dio. Mʉja cajoorije netoro mʉja joogʉmi. To bairi aperãre mʉja cátore bairo mʉja átigʉmi Dio.

39 To bairo na ĩ yaparo Jesu atie queti buio majiorica wamere na caĩñupʉ. Cʉ yere cabooquẽna Dio Wadarique jocarãna na caĩ buiorijere cʉ cabuerãre na ĩ majioʉ ocõo bairo na caĩñupʉ: —Jĩcaʉ camajocʉ cacape mácʉ cʉ bapa quena cacape mácʉre, “Mʉ yʉ jʉgo tʉ̃ga aácʉpa,” cʉ̃re cʉ caĩata na pʉgarãpʉna opepʉre re jãacõarãma.

40 Jĩcaʉ camajii cʉ cabuerã cʉ netoro majiquẽnama. Nipetirã nare cʉ cabuero beropʉ to cõona nare camajioricʉre bairona camajirã anigarãma, na caĩñupʉ.

41 Ape wame queti buio majiorica wame na caĩñupʉ Jesu moquena: —¿Nope ĩrã mʉja yarãre, mʉja majuuna pairo caroorije átibaopʉnana, “Caroorije mʉja áa,” na mʉja ĩti? Mʉja majuuna caroorije áti janaña aperãre, “Caroorije mʉja áa,” na mʉja caĩparo jʉgoye. To bairi apeire, “Mʉ capeapʉ jitaacã cajañarijeacãre yʉ ne rocapa,” caĩrãre bairo mʉja ĩ, mʉja majuuna pairi pocaro mʉja cápeepʉre to cajañabato quena. To bairo mʉja caĩata jocarã majuu mʉja ĩborã. Mʉja majuuna mʉja cápeepʉ cajañari pocarore ne rocaya. Ne rocari bero caroaro tʉjʉ majirã apei cʉ capeapʉ jitaacã cajañarijeacãre mʉja ne rocaboja majigarã. To bairona apeire, “Ati wame caroorije áti janacõaña,” cʉ ĩgarã jʉgoye mʉja majuuna cʉ netoro caroorije mʉja cátinucurijere áti janacõaña.

43 Ocõo bairo na cabuioyupʉ Jesu moquena: —Jĩcaʉ yucʉ caroa caricacʉtii caroorije rica cʉtiquẽto. Apei yucʉ caroorije caricacʉtii caroa macare rica cʉtiquẽto.

44 Nipetirije yucʉre tie rica mena tʉjʉ majirique ã. Narañaʉ nibaopʉtona higo na caĩrije caroa caipitirije macare rica cʉtiquẽto. Pota miji wẽri quena ʉjena rica cʉtiquẽto.

45 Tiere bairona áama camaja quena. Camajocʉ cañuʉ cʉ yeripʉ caroa macaje cãno caroa wadami. Apei maca cʉ yeripʉre caroorije cãno caroorije wadami. To cãnacãʉpʉna na yeripʉ cãnie jetore wadama.

46 ’¿Nope ĩrã, “Jã Ʉpaʉ,” yʉre ĩbaopʉnana yʉ carotiri wamere mʉja átiquẽeti?

47 Noa yʉ tʉpʉ ejari yʉ cabuiorijere caapirã cabero tiere ána ocõo bairo cãnare bairo ãma:

48 Jĩcaʉ caroaro catʉgooñaʉ wii átigʉ pupeapʉ yejeari, ʉ̃ta rupaapʉ yejea ejari, ope átiri, cʉ wii botari nʉcoʉmi. Cʉ canʉcoro bero seeto caocaro, ria capairo, wino cáatíe quena ti wiire papu pĩa ñooquẽto.

49 Aperã maca yʉre apibaopʉnana yʉ cabuiorijere cátiquẽna ocõo bairo cácʉre bairona ãma na maca: Jĩcaʉ wii átigʉ ria tʉacã, pupeapʉ yejeaquẽcʉna wii ácʉmi, caroaro tʉgooñaquetibacʉ. Cʉ cáto bero ria pue paibato ti wiire oco pue tima pĩa yucõa jooboro, ñee rʉjaricaro mano. Cabairi wii caquenoʉre bairona ãma yʉ caĩrijere apibaopʉnana cátigaquẽna, caĩñupʉ Jesu yua.