Luke 4 in Tatuyo

1 Juan Jesure cʉ cabautisaro bero Dio Espíritu Santo seeto majuu cãnicõañupʉ Jesu mena. To bairi Jesure Jordán na caĩri ya cãnacʉre camaja na camanopʉ, cayucʉ manopʉ cʉ cajʉgo aájupʉ Espíritu Santo yua.

2 Topʉ cãñupʉ Jesu cuarenta rʉmʉri majuu. Topʉ cañee unie mani paʉpʉ cʉ cãno Sataná caroorije cʉ cáti rotibajupʉ. To bairo cʉ cabairi rʉmʉrire Jesu caʉgaquẽjupʉ. To bairi seeto cañigo riabʉjayupʉ.

3 To bairo cañigo riaʉre tʉjʉʉ ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Sataná: —Dio Macʉ mʉ cãmata atia ʉ̃taarena ʉgarique jeñoori ʉgaya, cʉ caĩñupʉ.

4 To bairo cʉ̃re cʉ caĩro: —Yʉ átiquẽe. Dio ye queti ucarica pũuripʉ ocõo bairo ĩ ucarique ã: “Camaja ʉgarique jeto mena caroaro mari catí majiquẽe. Dio Wadarique macare tʉgooñacõari caroaro mari catí ani maji,” cʉ caboca ĩñupʉ Jesu maca.

5 Cabero Sataná cʉ cajʉgo aájupʉ caʉmʉaricʉ ʉ̃taʉpʉ. Cʉ jʉgo aá, tii buipʉ yoaro mee cʉ caiñoo peocõañupʉ ati yepa macaje nipetirore. To cãnacã maca cʉ caiñooñupʉ. Tiere cʉ iñoʉ ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Sataná:

6 —Atie mʉ yʉ caiñoorije caroa majuu ati yepa macaje yʉ ye jeto ã. To bairi noo yʉ cajoogaʉre cʉ yʉ joogʉ. Mʉrena mʉ cabooata mʉ yʉ joogʉ. To bairi nipetiri macari macanare caʉpaʉ mʉ yʉ jõogʉ yʉ tʉpʉ rʉpopatuapʉ numu cumuri yʉre mʉ cajeni nʉcʉbʉgoata. Jaʉ, mʉ ĩwã, Jesure cʉ caĩbajupʉ Sataná.

8 To bairo cʉ caĩro: —¡Aácʉja! Dio ye quetire ucarica pũuripʉ caĩrore bairo jeto yʉ átigʉ. Ocõo bairo ĩ ucarique ã: “Dio jĩcaʉna ãmi Caʉpaʉ mari cáti nʉcʉbʉgopaʉ. Cʉ carotirije jetore ája,” Satanáre cʉ caĩñupʉ Jesu yua.

9 Cabero Sataná moquena cʉ jʉgo aá, Jerusalẽpʉ Dio wii buipʉ cʉ cajʉgo aájupʉ. Topʉ cʉ jʉgo aá, ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: —Cariapena Dio Macʉna yʉ ã mʉ caĩata atopʉi bapa ña rui aácʉja yepapʉre. Cariapena Dio Macʉ mʉ cãmata mʉ riaquetigʉ, cʉ caĩbajupʉ Sataná Jesure.

10 —Dio ye queti ucarica pũuripʉ ocõo bairo ĩ: Ángel majare mʉ cote rotigʉmi Dio.

11 Nare mʉ boca ñe rotigʉmi ʉ̃ta rupaapʉre mʉ caña roca peaquetiparore bairo ĩi. Ti wame ĩ ucarique ã.

12 To bairo cʉ caĩro: —Ocõo bairo ĩ Dio Wadarique, cʉ caĩñupʉ Jesu moquena: “Mʉja Ʉpaʉ Diore, ‘Mʉ camajirijere áti iñooña,’ ĩ nʉcʉbʉgorique manona apeye uniere cʉ áti rotiquẽja,” cʉ caĩñupʉ Jesu.

13 To bairo Sataná caĩtobajupʉ Jesure, caroorijere cʉ cáto boobacʉ. Apeye cʉ caĩtope majiquetibacʉ cʉ cáaáweoyupʉ. “Ape rʉmʉ cʉ yʉ ĩtogʉ moquena caroorijere cʉ cátiparore bairo,” caĩ tʉgooñabajupʉ Sataná.

14 Cabero Jesu camaja manopʉ cãnacʉ Galilea yepapʉ catunucoajupʉ. Seeto majuu Dio Espíritu Santore cʉgori catunucoajupʉ. Topʉre cʉ cabairijere camaja nipetiro caame buio jeja peticoajuparã.

15 Topʉre to cãnacã maca na caneñapo buenucuri wiiripʉre camajare na cabuio jʉgoyupʉ Jesu. Nipetiro cʉ̃re caapirã caroaro cʉ caĩ wariñuu nʉcʉbʉgoyuparã.

16 Cabero Nasarépʉ catunu ejayupʉ Jesu, cʉ cabʉtirica macapʉ. Topʉ eja, judío maja na yerijãrica rʉmʉ sábado cãno na caneñapo bueri wiipʉ cajãañupʉ. To bairo jeto cátinucuñupʉ ti rʉmʉ unore. To bairi ti wiipʉ jãa, cawamʉ nʉcañupʉ, Dio Wadariquere to cãnare bue apiogʉ.

17 To bairo cʉ cabairo Isaía, Dio ye quetire cabuiori majocʉ ãnacʉ cʉ caucariquere bue rotirã cʉ cajooyuparã Jesure. Jesu ti pũurore ne, pã maca, cʉ cabuegari paʉ bʉga átiri catʉjʉyupʉ. Isaía ãnacʉ cʉ caucariquere ocõo bairo na caĩ bue apio jʉgoyupʉ:

18 Dio Espíritu Santo yʉpʉ ãmi, cabopacarãre caroa quetire yʉre buio rotii. Catʉgooñarique pairãre na wariñuo joroque yʉ áti rotimi Dio. Presopʉ cãnare bairo cãnare na buu rotii yʉ joomi Dio. Noa cacape tʉjʉquẽnare tʉjʉrique nare yʉ joo rotimi Dio. Aperã rooro capopiyeye ecoorãre na yʉ mataboja rotimi Dio.

19 “Yucʉ Dio caroaro na átibojagʉmi,” camajare yʉ ĩ buio rotimi Dio. Tiere Isaía ãnacʉ Dio ye quetire cʉ caĩ ucariquere na caĩ bue apioyupʉ Jesu ti wiipʉ cãnare.

20 Na ĩ bue apio yaparo ti pũurore bʉgá, ti wii papera pũurire cacoteire cʉ tunuo joo, caejanumucoajupʉ moquena. Cʉ caejanumu áto seeto cʉ catʉjʉyuparã nipetirã.

21 To bairi ocõo bairo na caĩ buio jʉgoyupʉ Jesu: —Yucʉra mʉja caapiropʉ yʉ cabue apioeje cõo Isaía cʉ caĩ ucariquere bairona bai, na caĩñupʉ Jesu.

22 To bairo caroaro Jesu cʉ cabuioro apirã caapi acʉacoajuparã. —¿Nope ĩi to cõo caroaro cʉ buio majiti mari mena cãnacʉ anibaopʉcʉna? José macʉna ãmi, caame ĩñuparã, Jesure nʉcʉbʉgogaquẽna.

23 To bairo na caame ĩrijere tʉjʉʉ ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: —Yʉre nʉcʉbʉgoquẽna ocõo bairi wame mari ñicʉ jãa na caĩnucurica wame, “ ‘Ʉcoyeri majocʉ, riayere canetoo majii mʉ cãmata mʉ majuuna mʉ cariaye cʉtiere netooña. Caroaro canetoo majii ãcʉmi, na ĩato ĩi to bairona ája.’ To bairi Capernaupʉ mʉ cáti iñooriquere jã queti apiwʉ. To bairi topʉ mʉ cátatore bairona atopʉ mʉ ya macapʉ quenare áti iñooña,” yʉre mʉja ĩrã, na caĩñupʉ.

24 Cabero na caĩnemowĩ Jesu: —Dio ye queti buiori majocʉre cʉ ya maca macana cʉ nʉcʉbʉgoquẽnama.

25 Tirʉmʉpʉre Elías cawamecʉcʉ Dio ye quetire buiori majocʉ cãñupʉ Israelpʉ. Cʉ cãni yʉteapʉ cawapearicarã romiri capãarã cãñuparã Israelpʉ. Ti paʉ cãno itia cʉma ape cʉma recomaca caocaquẽjupe. To bairi ʉgarique camañupe. Camaja cañigo tamʉoñuparã.

26 To bairi cawapearicarã romiri capãarã catamʉorã Israelpʉre na nibao joroquena Elíare na cátinemo rotiquẽjupʉ Dio. Ape macapʉ cãco jetore cátinemo rotiyupʉ Dio Elíare, Sidón cawamecʉtopʉ Sarepta macacore, na caĩñupʉ Jesu.

27 —Apei moquena Eliseo Dio ye quetire buiori majocʉ cʉ cãni yʉteapʉ to bairona cabaiyupe. Israelpʉ capãarã caajeri boarã cãñuparã. Israelpʉ capãarã na nibao joroquena Eliseo na riayere na canetoobojaquẽjupʉ. Ape yepa macacʉre Siria macacʉ jetore cʉ cariarije cʉ canetoobojayupʉ Eliseo, na caĩ buioyupʉ Jesu ti wiipʉ cãnare.

28 To bairo cʉ caĩro apirã ti wii neñapo buerica wiipʉ cãna seeto cʉ capunijiniñuparã.

29 To bairi cʉ punijinirã Jesure cʉ cañecoajuparã. Cʉ ñe, na cãni maca tʉjaropʉ ʉ̃taʉ buipʉ cʉ ne aá, cʉ catune roca ñoogabajuparã.

30 Cʉ na catune roca ñoogari paʉna Jesu maca camajiña manona na watoapʉ cáaá netocoajupʉ yua.

31 Cabero Jesu cáaácoajupʉ moquena Capernaupʉ, Galilea yepapʉ cãni maca. Topʉ ãcʉ to cãnacã semana judío maja na yerijãrica rʉmʉri sábado cãno to macanare Dio yere na cabuionucuñupʉ.

32 Caroti majiire bairo na cabuioyupʉ. To bairi caapi acʉacoajuparã to macana.

33 Na neñapo buerica wiipʉ jĩcaʉ cayeri wãticʉcʉ cãñupʉ. To bairi Jesure seeto cʉ caĩ awajayupʉ cʉ̃a:

34 —¡Jesu, Nasaré macacʉ! ¡Jã patawãcooqueticõaña! ¿Jãre rei acʉ́ mʉ bairi? Mʉre yʉ maji. Mʉa Dio Macʉ majuu caroaʉ cʉ cajooricʉ mʉ ã, cʉ caĩ awajayupʉ.

35 To bairo cʉ caĩrona Jesu maca ocõo bairo caĩ tutiyupʉ wãtire camajocʉpʉre cajañaʉre: —¡Janacõaña! ¡Cʉ buti aácʉja! To bairo cʉ caĩrona camajocʉpʉre wãti cʉ catune roca cũcõa buti aájupʉ, camaja nipetiro na catʉjʉropʉ. Wãti cʉ cabutiro bero camajocʉ jĩacã cami cʉtiquẽcʉ, cañuʉna cãñupʉ.

36 To bairo cʉ cañuuro tʉjʉrã Jesure catʉjʉ acʉacoajuparã camaja nipetirã. —¿Ñe unie wadarique to ãti atie cʉ cawadarije? Tie cʉ cawadarije menana acu buu majimi wãtia quenare. Nare cʉ cabuti rotiro nemoo buticoapa, caame ĩñuparã.

37 To bairi ti maca tʉjarori macana nipetiro Jesu cʉ cátiere caqueti api peticoajuparã yua.

38 Jesu neñapo buerica wiipʉ cãnacʉ cabuti aájupʉ. Buti, Simón Pedro ya wiipʉre caejayupʉ. Topʉ cʉ caejaro Simón Pedro mañico seeto cabʉgoye riayupo. To bairi to cãna cabʉgoye riaore co cariarijere Jesure canetoo rotiyuparã.

39 Jesu co tʉ ejanʉca, bʉgoyere cajana rotiyupʉ. Cʉ cajana rotirona, “¡Janaña!” cʉ caĩrona cajanacoajupe cõre cabʉgorije. Seeto cariabatacona yua wamʉnʉca átiri na caʉgarique peobojayupo Simón Pedro mañico yua.

40 Muipʉ cʉ caroca jãari paʉ cãno camaja nipetiro na yarã ricatiri cariaye cʉnare na cajee ajuparã Jesu tʉpʉ. Na cãno cãnacãʉpʉrena na cañiga peoyupʉ Jesu cʉ wamo mena, na riaye netooʉ.

41 Capãarã wãtia camajare cajañarã quenare na cabuuyupʉ Jesu. Nare cʉ cabuurona cʉ caĩ awajayuparã wãtia: —¡Mʉna Dio Macʉ mʉ ã! cʉ caĩ awajayuparã. Wãtia maca Dio cʉ cajooricʉ Jesu cʉ cãniere camajicõañuparã. To bairi Jesu maca na jana rotiri na cawada rotiquẽjupʉ wãtiare yua.

42 Ape rʉmʉ cabujuri paʉ yopi, maca tʉjaropʉ camaja na camanopʉ cáaájupʉ Jesu. To bairo cʉ cabairo camaja capãarã cʉ maca, cʉ caʉja ejayuparã. Aperopʉ cʉ cáaá rotigaquetibajuparã.

43 To bairo na caĩbao joroquena: —Ape macari macana quenare Ʉpaʉ Dio cʉ cãnie quetire na cabuiopaʉ yʉ ã. To bairo na buioya ĩi, yʉ cajoowĩ Dio, na caĩñupʉ Jesu.

44 To bairi cabuionemo ʉjaajupʉ Jesu judío maja na cãni macaripʉre na neñapo buerica wiiripʉ.