Luke 22 in Tatuyo

1 Pan levadura na caĩrije cawauorije caajuya manie na caʉgapa rʉmʉ pascua rʉmʉ jʉgoyeacã cãñupe yua.

2 To bairi sacerdote maja ʉparã, judío majare cabuerã Jesure cʉ cajĩagayuparã. “¿Dope bairo cʉ áti ñeri cʉ mari jĩarãati?” caame ĩñuparã. To bairo ĩbaopʉnana camajare na cauwiyuparã, capãarã cʉ̃re canʉcʉbʉgorã na cãno maca.

3 To bairo na caĩri paʉre Judas Iscariote cawamecʉcʉpʉre cajãañupʉ Sataná. Jesu cʉ cabuerã doce cãnacãʉ mena macacʉ cãnibajupʉ Judas.

4 To bairi cʉ̃re Sataná cʉ cajãaro cáaácoajupʉ Judas sacerdote maja ʉparã, aperã Dio wii coteri maja tʉpʉre. Na tʉpʉ eja, Jesure dope bairo cʉ̃re na cáti ñepere na mena cawadapeniñupʉ.

5 To bairo cʉ caĩ wadajãrijere apirã, seeto cawariñuuñuparã: —To bairo jã mʉ caĩ buioroi niyeru mʉre jã wapayegarã, Judare cʉ caĩñuparã.

6 —Jaʉ, na caĩñupʉ Judas. “Jaʉ,” na ĩ, “¿Dope bairo áti Jesure cʉ yʉ wadajãʉati ʉparãpʉre, aperã yʉre na camajiquẽtopʉ?” caĩ tʉgooñañupʉ Judas.

7 Cabero pan cawauorije mena caajuya manie na caʉgari rʉmʉ majuu cãñupe. Ti rʉmʉna cãñupe Diore tʉgooñari nuricʉ waibʉcʉ oveja na caĩi cawamaʉre na cajĩanucurica rʉmʉ. Pascua rʉmʉ cãno to cãnacã cʉma to bairo jeto cátinucuñuparã ti rʉmʉ unore.

8 To bairi ti rʉmʉ cãno Pedrore, Juãre ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: —Pascua boje rʉmʉ macaje mari caʉgapere quenoo yuurãja.

9 To bairo na cʉ caĩro: —¿Noopʉ jã quenoo yuurãati? cʉ caĩ jeniñañuparã.

10 To bairo cʉ na caĩ jeniñaro: —Jerusalén macapʉre aánaja. Maca ejarã jĩcaʉ cʉ mʉja tʉjʉgarã caoco jotʉ tu peo aácʉre. Cʉ tʉjʉrã di wii cʉ cajãa aáti wiire cʉ mʉja ʉja jãa aágarã.

11 Cʉ mena jãa aá, ocõo bairo ti wii ʉpaʉre cʉ mʉja ĩgarã: “Jãre camajioʉ ocõo bairo jã ĩ joomi, ‘¿Noopʉ to ãti pascua boje rʉmʉ cãno yʉ cabuerã mena yʉ caʉgapa arʉa? cʉ ĩ jeniñarãja ti wii ʉpaʉre,’ jã ĩ joomi,” cʉ mʉja ĩgarã.

12 To bairo cʉ mʉja caĩro, cabui macá arʉa, capairi arʉa, quenoo yaparorica arʉare mʉja iñoogʉmi. Ti arʉapʉ mari caʉgapere quenoo yuurãja, na caĩñupʉ Jesu Pedrore, Juãre.

13 To bairi macapʉ cáaácoajuparã na pʉgarã. Aá, cabʉga ejayuparã Jesu cʉ caĩricarore bairona. To bairi ti arʉapʉre pascua cãno na caʉgapere caquenoo yuuyuparã.

14 Nipetiro na caquenoo yaparoricaro bero Jesu cʉ cabuerã mena ʉgagarã caneñapoyuparã ti arʉapʉre.

15 Ʉgarica cajawa tʉ na carui petiro tʉjʉʉ ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: —Atie pascua macaje ʉgarique mʉja mena seeto yʉ ʉgaga yʉ capopiye tamʉoparo jʉgoye. Atie pascua macaje mʉja mena yʉ caʉga tʉjarije anigaro bai.

16 Cariape mʉñʉja ĩ: Atie pascua macajere mʉja mena yʉ ʉganemoquetigʉ. Cabero moquena Ʉpaʉ Dio yʉre cʉ cajõori paʉ cãnopʉ, tiere mʉja mena yʉ ʉganemogʉ, na caĩñupʉ Jesu.

17 To bairo na ĩ, etirica jotʉre ne, Diore, “Ñuubʉja,” cʉ ĩ, ocõo bairo na caĩñupʉ: —Atie etiriquere neri etiya mʉja cãno cãnacãʉna.

18 Cariapena mʉñʉja ĩ: Atie ʉje wẽ rica ocore Ʉpaʉ Dio yʉre cʉ cajõoparo jʉgoye yʉ etinemoquetigʉ.

19 To bairo na ĩ, ʉgarique pãre caneñupʉ Jesu. Tiere ne, Diore, “Ñuubʉja,” cʉ caĩñupʉ moquena. To bairo Diore cʉ ĩ, ʉgarique pãre pe bate, na caricawoyupʉ. Na ricawo, ocõo bairo na caĩ buioyupʉ: —Atie yʉ rupaʉ ã. Mʉjaare yʉ cabai yajibojapere tʉgooñari ʉgaya atiere, na caĩñupʉ Jesu.

20 Ʉgarique pãre ricawori bero moquena etirica jotʉre ne, ocõo bairo na caĩñupʉ: —Dio, “Camaja caroorije na cátiere na yʉ majiritiogʉ,” caĩ cũwĩ. Mʉjaare yʉ carií yajibojape jʉgori jeto majiritiomi Dio caroorije mʉja cátajere. Yʉ rií cayuyurijena mʉja ye wapa anigaro. To bairi atiere etirã ti wamere tʉgooñaña.

21 ’Yʉre baigaro Dio ye queti ucarica pũuripʉ tirʉmʉpʉ macana na caĩ ucaricarore bairona. To bairi jĩcaʉ ati cajawapʉ mari mena caʉga ruii yʉre cajĩaparãre yʉ wadajãgʉmi. To bairo caĩire seeto ñuuquetigaro cʉ̃re, na caĩñupʉ Jesu.

23 To bairo Jesu na cʉ caĩro: —¿Ni maca mari mena macacʉ to bairo caĩpaʉ cʉ ãti? caame ĩ jeniñañuparã.

24 Jesu to bairo na cʉ caĩ buioro bero cʉ cabuerã ocõo bairo caame ĩ wada netoñuparã: —¿Ni maca cʉ ãcʉati marire cajʉgo ani majuupaʉ? caame ĩ wada netoñuparã.

25 To bairo na caame ĩ wada netorijere apii ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: —Ati yepa macanare na ʉparã tutuaro na rotima. “Jã ʉparã caroaro jã rotima, caroaro jã átinemoma,” jãre na ĩato ĩrã tutuaro na rotima.

26 Mʉja maca nare bairo baiqueticõaña mʉjaa. Nii aperãre cajʉgo anipaʉ anigʉ cawatoa macacʉre bairona cʉ anicõato. Nii aperãre carotii anigʉ nare capaabojaʉre bairo maca cʉ anicõato.

27 Ocõo bairo ĩma camaja: “Caʉpaʉ cãni majuʉ ãmi. Cʉ̃re capaabojaʉ maca cawatoa macacʉ ãmi,” ĩma camaja. Yʉ maca mʉja Ʉpaʉ nibaopʉcʉna mʉjaare capaabojaʉre bairona yʉ ã.

28 ’Aperã rooro yʉ na caĩ eperije to nibao joroquena yʉ menana mʉja anicõa. Yʉre mʉja aáweoquẽe.

29 To bairi yʉ Pacʉ yʉre Ʉpaʉ cʉ cajõoricarore bairona yʉ quena mʉjaare ʉparã mʉñʉja jõogʉ.

30 To bairi Ʉpaʉ yʉ cãni paʉpʉ yʉ mena eti, ʉga, mʉja áti ruigarã. Israel macanare doce cãnacã poari macanare mʉja rotigarã, na caĩñupʉ Jesu.

31 Jesu Simón Pedrore ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: —Simón, apiya. Sataná caroorije mʉja átigao joroque seeto mʉja ocajãgami. Trigo aperire ti ajerire jʉgá papu bate rericarore bairona mʉja átigami Sataná.

32 To bairi Diore mʉ yʉ jenibojawʉ, yʉre mʉ caapipajee nʉcʉbʉgo janaquetiparore bairo ĩi. To bairi yʉre catutirãre uwibacʉ, yʉre mʉ caĩtoro bero moquena yʉre catʉgooña ocabʉtii ãcʉpʉ aperã yʉ cabuerãre na mʉ tʉgooña ocabʉtiogʉ, Pedrore cʉ caĩñupʉ.

33 To bairo cʉ caĩro: —Ʉpaʉ, presopʉ mʉre na cajoata yʉ quena yʉ aágʉ. Mʉre na cajĩaata quena yʉ quenare na jĩato, cʉ caĩñupʉ Simón Pedro.

34 To bairo cʉ caĩro: —Pedro, cariape mʉ yʉ ĩ. Ati ñamina ãbocʉ cʉ capiparo jʉgoye itiani, “Jesure cʉ yʉ majiquẽe,” na mʉ ĩtogʉ, cʉ caĩñupʉ Jesu.

35 Cabero Jesu ocõo bairo na caĩ jeniñañupʉ cʉ cabuerãre: —Tirʉmʉ mʉñʉja cabuio teña rotiro mʉja wajopori mʉja niyeru, mʉja rʉpo jutii jee aáquẽnana mʉja cáaápʉ. To bairona mʉja cabuio teñaropʉ ¿noo cõo mʉja caboori wame mʉja to carʉjari? na caĩ jeniñañupʉ. —Jã carʉjaquẽpʉ. Caroaro jã cabaiwʉ, cʉ caĩñuparã.

36 To bairo na caĩro: —Yucʉacã cawajoporicʉna jee aánaja. Niyeru jãrica pori quenare jee aánaja. Nii cajarerica pãi mácʉ cʉ ye jutii cabui macajere nuni wapa jee, jarerica pãi macare cʉ wapayeato.

37 Ocõo bairo mʉñʉja ĩ buio: Dio ye queti ucarica pũuripʉ ocõo bairo ĩ ucarique ã yʉ cabaipere: “Caroorãre átatore bairona cʉ átigarãma, cʉ popiyeyerã,” ĩ ucarique ã. To bairona yʉ átigarãma yucʉra, na caĩñupʉ Jesu.

38 Cʉ cabuerã ocõo bairo cʉ caĩñuparã: —Ʉ̃jʉ, Ʉpaʉ, atona pʉga pãi jarerica pãirire jã cʉgo. To bairo cʉ na caĩro: —Ñuugaro, na caĩñupʉ Jesu yua.

39 To bairo na ĩri bero Jerusalén cãnacʉ cabuti aájupʉ Jesu. Buti aácʉ, cʉ cabainucuricarore bairo, Olivo cawamecʉtii ʉ̃taʉpʉ cáaájupʉ. Cʉ cabuerã quena cʉ caʉja aájuparã.

40 Topʉ ejaʉ ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: —Diore cʉ jeniya, Sataná mʉjaare cʉ caocajãquetiparore bairo ĩrã, na caĩñupʉ.

41 To bairo na ĩ, na jʉgoyebʉjaacã cáaájupʉ ʉ̃taa re ejooricaro cõo yoaroacã. Aá, yepapʉre rʉpopatuapʉ tuatu cumuri Diore cʉ cajeniñupʉ:

42 —Caacʉ, caĩñupʉ. —Mʉ cabooata yʉ capopiye tamʉope yʉre to baiquetio joroque ája. To bairo mʉre yʉ cajenirije to nibao joroquena mʉ maca mʉ caboori wame ája. Yʉ maca yʉ caboori wame átiquẽja, caĩñupʉ Jesu Diore.

43 To bairo cʉ caĩri paʉna ʉmʉrecoo macacʉ jĩcaʉ ángel cʉ tʉna cabuianʉca ejayupʉ, tʉgooña ocabʉtiriquere cʉ joʉ.

44 Jesu seeto yeri tʉgooñarique pairique mena catamʉoñupʉ. To bairo baibacʉ moquena Diore cajeninemoñupʉ. Seeto caajipuayupʉ. Cʉ caajipuarije riíre bairo cawẽñupe yepapʉre.

45 To bairo Diore cʉ ĩ yaparo wamʉnʉca, cʉ cabuerã tʉpʉ aá, cacanirãre na caejayupʉ. Yoaro jʉtiriti cote anibana wʉgo ejari cacanicoajuparã.

46 To bairo cacanirãre na tʉjʉʉ: —¿Nope ĩrã mʉja caniti? ¡Yopiya! Diore cʉ jeniya, Sataná marire cʉ caocajãro caroorije jã átiqueticõato ĩrã, na caĩñupʉ Jesu moquena.

47 To bairo na cʉ caĩ wada ani paʉna, camaja capãarã caejayuparã. Judas cawamecʉcʉ, Jesu cʉ cabuerã mena cãnibatacʉ na cajʉgo ajupʉ. Na jʉgo atí, Jesu tʉ eja, caroarona, “Manibapare,” ĩri cʉ cañe pabarioyupʉ.

48 To bairo cʉ cáto: —Judas, ¿nope ĩi caroaro ñuu roti pabariotori yʉre cajĩaparãre yʉ tʉpʉ na mʉ jʉgo ejati? cʉ caĩñupʉ Jesu.

49 Jesu mena cãna maca cʉ na cañegaro tʉjʉrã, ocõo bairo cʉ caĩ jeniñañuparã: —Ʉpaʉ, ¿jarerica pãiri mena na mari quẽrãati? cʉ caĩñuparã.

50 To bairo na caĩri paʉna Jesu cʉ cabuei sacerdote maja ʉpaʉ cʉ paabojari majocʉ jĩcaʉre cʉ caamooro pa ta rocacõañupʉ, cariape nʉgoa macatore.

51 To bairo cʉ cáto tʉjʉʉ Jesu maca: —Átiqueticõaña, cʉ caĩñupʉ. To bairo cʉ cabueire cʉ ĩ, cʉ capa taricʉre cʉ amoorore paña, cʉ catu quenoocõañupʉ.

52 Cabero cʉ̃re cañegarãre, sacerdote majare, Dio wii coteri majare, aperã cabʉcʉrã judío majare carotirãre ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu: —¿Nope ĩrã jee rutiri majocʉre ánare bairo jarerica pãiri, yucʉ rʉcari jee atíri, yʉ mʉja áti ñegati?

53 To cãnacã rʉmʉ Dio wiipʉ mʉja mena yʉ cãno to bairo yʉre mʉja cáti ñequẽpʉ. Yucʉra mʉja caboorijere mʉja átigarã. Sataná caroorije ʉpaʉ cʉ caboorije mʉja cʉ cáti rotirijere mʉja átigarã, na caĩñupʉ Jesu.

54 To bairo na cʉ caĩro bero Jesure cʉ cañe aájuparã sacerdote maja ʉpaʉ ya wiipʉ. Topʉ cʉ na cañe aáto Pedro quena na beropʉ caʉja aájupʉ.

55 Jesure cʉ na cane aáti wii jania amejorerica janiro pupeapʉ capero rioyuparã Dio wii paabojari maja. Pero rio átiri cajuma ruiyuparã. To bairo na cabairo tʉjʉʉ Pedro quena na tʉ cajuma ejanumu ajupʉ.

56 Pero caʉ̃ bujuro cʉ cajuma ruiro cʉ tʉjʉo jĩcao paabojari majoco caroaro cʉ tʉjʉ quenoo, ocõo bairo caĩñupo to cãnare: —Ani quena Jesu mena cãninucuepaʉ ãmi, caĩñupo.

57 To bairo co caĩrije apii: —Cʉ yʉ majiquẽe, caĩñupʉ Pedro.

58 Petoacã bero apei Pedrore cʉ tʉjʉʉ ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: —Mʉa Jesu cabuerã mena macacʉna mʉ ã mʉ quena, cʉ caĩñupʉ. To bairo cʉ caĩro: —Yʉ baiquẽe yʉa, cʉ caĩñupʉ Pedro.

59 Jĩca hora yoaroacã bero apei caĩñupʉ moquena: —Ani Jesu mena macacʉna ãmi, jocʉ mee yʉ ĩ. Cʉ quena Galilea macacʉ ãmi, caĩñupʉ.

60 To bairo cʉ caĩro: —¡Yʉ mʉ caĩrijere yʉ majiqueti majuucõa, name! cʉ caĩñupʉ Pedro. To bairo cʉ caĩ ani paʉna ãbocʉ capiyupʉ yua.

61 Ãbocʉ cʉ capiro Jesu cʉ caamejore nʉca tʉjʉyupʉ Pedrore. Cʉ caamejore nʉca tʉjʉro Pedro catʉgooña bʉgayupʉ Jesu cʉ̃re cʉ caĩriquere. “Ati ñami ãbocʉ cʉ capiparo jʉgoye itiani, ‘Cʉ yʉ majiquẽe,’ mʉ ĩtogʉ,” mari Ʉpaʉ Jesu cʉ caĩriquere catʉgooña bʉgayupʉ.

62 Ti wamere tʉgooña bʉga, buti aá, caotiyupʉ Pedro seeto, jʉtiritibacʉ.

63 Jesure cañericarã cʉ ĩ eperi cʉ capayuparã.

64 Cʉ capere juti ajero mena jia bipecõari cʉ capa epeyuparã. Cʉ pa átiri: —¿Ni maca mʉ cʉ pari? Dio ye quetire buiori majocʉ mʉ cãmata mʉ majuuna tʉgooña bʉga majiri jã buioya, cʉ caĩ epeyuparã.

65 Ape wame capee caroorije cʉ caĩ wada epeyuparã Jesure.

66 Cabujuri paʉ yua, cabʉcʉrã rotiri maja, sacerdote maja ʉparã, aperã judío majare cabuerã caneñapoyuparã, Jesure cʉ jeniñagarã. To bairi Jesure cʉ cane aájuparã na cawadapeniri arʉapʉ.

67 Cʉ ne aá, ocõo bairo cʉ caĩ jeniñañuparã: —Mʉa Dio cʉ cajooricʉna Cristona mʉ cãmata mʉ cãniere jã ĩ buioya. To bairo cʉ na caĩ jeniñaro: —To bairo mʉñʉja cabuiorije to nibao joroquena yʉ mʉja api nʉcʉbʉgoquetiborã.

68 Ape wame mʉjaare yʉ cajeniñarije to nibao joroquena yʉ mʉja yʉquetiborã. Yʉ mʉja buuquetiborã.

69 Yucʉ bero mena to cõona Dio tʉ ruiri cʉ mena yʉ rotigʉ, na caĩñupʉ Jesu.

70 To bairo cʉ caĩro: —¿Mʉa Dio Macʉna mʉ ãti? cʉ caĩ jeniñañuparã. To bairo na caĩro: —Cʉna yʉ ã, mʉja caĩrore bairona, na caĩñupʉ Jesu.

71 To bairo cʉ caĩro: —To cõona aperã caroorije cʉ caĩ wadarijere caapiricarã na cabuiorijere mari apinemoqueticõato. Mari majuuna mere Jesu cʉ caĩrijere mari apicõa, caame ĩñuparã.