Luke 2 in Tatuyo

1 Ti paʉ cãno César Augusto cawamecʉcʉ nipetiro yepa ʉpaʉ cãñupʉ. Ʉpaʉ majuu ãcʉ camaja nipetirãre cõoñagʉ na wamerire cauca tura aá rotiyupʉ cʉ ẽoro macana ʉparã tʉpʉ.

2 Siria cawamecʉti yepa macana “Sirenio” cawamecʉcʉ na ʉpaʉ cʉ cãni yʉteapʉre camajare na cacõoña roti jʉgoyupʉ.

3 To bairi camaja na cãno cõo na ñicʉ jãa na cãna macaripʉ César Augusto cʉ cacũricarãre ʉparãre na wamere cabuiora aájuparã.

4 To bairi José quena Nasaré na caĩri maca Galilea yepapʉ cãnacʉ cáaácoajupʉ cʉ quena. David ãnacʉ pãrami aniri David cʉ cabuiaricaropʉ aácʉ cájupʉ Belén na caĩri macapʉ, Judea yepapʉ.

5 Cʉ nʉmo cãnipao María mena Belẽpʉ cáaácoajupʉ José, ʉparãre cʉ wamere buioʉ aácʉ. Ti paʉre seeto majuu ʉta cãñupo María mere.

6 To bairi Belẽpʉ na cãno mere buiagʉpʉ cájupʉ co macʉ.

7 Topʉ camaja cateñarã ejarã na cacaniri wii cajiracoajupe. Cajiraro tʉjʉrã wecʉare na canuri wiipʉ cáaácoajuparã, ape paʉ canirica paʉ bʉgaquetibana. Ti wiipʉ na cãno cabuiayupʉ María Macʉ yua, cãni jʉgoʉ. Cʉ cabuiaro María cʉ̃re juti ajero mena cʉ uma, cʉ cajãñupo wecʉare na canuri coropʉ yua.

8 Belén maca tʉacã tataboaropʉ waibʉcʉrã oveja cawamecʉnare cacoterã cãñuparã. Ñami quena ovejare to bairona catʉjʉ cote bujucoanucuñuparã.

9 To bairo na cabairo na catʉgooñaqueti paʉna na tʉpʉre cabuia ejayupʉ ángel, Dio tʉ macacʉ. Na tʉpʉ cʉ cabau ejaro seeto cabujuyupe Dio ye caaji baterije. To bairo cabairo seeto catʉjʉ acʉacoajuparã.

10 To bairo na cabairo ángel maca: —Uwiqueticõaña, na caĩñupʉ. —Caroa quetire mʉja buio acʉ́ yʉ baiwʉ, camaja nipetirã na cawariñuupa wame majuure.

11 Ati ñami David ãnacʉ ya macapʉre buiami Dio cʉ cajoʉ Cristo, mari Ʉpaʉ, mʉjaare canetoo catiopaʉ.

12 Topʉ aána wecʉa wiipʉ camaja wecʉare na caʉgarique nuri coropʉ juti ajero mena umaricʉ cʉ mʉja bʉgagarã. To bairo átacʉre cʉ tʉjʉrã cariapena, “Cʉna ãmi,” mʉja ĩ majigarã, na caĩñupʉ ángel.

13 To bairo cʉ caĩro cʉ mena capãarã cabuia eja nʉcanemoñuparã Dio tʉ macana. Na bau eja, ocõo bairo Diore caĩ baja wariñuuñuparã:

14 ¡Cañuu netoʉ ãmi Dio, ʉmʉrecoo macacʉ! ¡Wariñuurique cʉ joato noa cʉ caboorijere cánare!

15 To bairo Diore ĩ wariñuu baja yaparo ʉmʉrecoopʉ catunucoajuparã. Ʉmʉrecoopʉ na catunu aáto bero ocõo bairo caame ĩñuparã oveja coteri maja yua: —¡Jitá! ¡Belẽpʉ mari aáparo! Atie queti Dio marire cʉ cabuioejere mari tʉjʉra aáparo.

16 To bairo ame ĩ, nemoo uwaro catʉjʉra aácoajuparã. Aá, macapʉ piya ejarã, na cabʉgayuparã Maríare, Josére. Cawimaʉ quenare wecʉare na canuri coropʉ cajañaʉre cʉ catʉjʉyuparã.

17 Cʉ tʉjʉ, to cõona Dio tʉ macacʉ, “Cadaquei buiami,” na cʉ caĩ buioriquere cabuio bateyuparã aperãre.

18 To bairi camaja nipetiro oveja coteri maja na caĩ buiorijere apirã seeto catʉgooñañuparã.

19 María maca co yeripʉ caroaro catʉgooñañupo tiere na caĩ buiorijere. Seeto majuu tiere catʉgooñañupo.

20 Cabero oveja coteri maja wariñuuri catunucoajuparã. “Dio tʉ macacʉ marire cʉ caĩ buiorore bairona cariape mari tʉjʉwʉ. Cañuu netoʉ ãmi Dio,” caĩñuparã tunu aána yua.

21 Ocho cãnacã rʉmʉ bero cʉ̃re wameyerica rʉmʉ, circuncisión cʉ̃re na cátipa rʉmʉ cãñupe. To bairi ʉta María co cãniparo jʉgoyepʉna Dio tʉ macacʉ na cʉ cawameye rotirica wamere bairona JESU cʉ cawameyeyuparã yua.

22 Cabero María co cacati petiri rʉmʉri bero Moisé, Israel maja ñicʉ ãnacʉ cʉ carotiricarore bairona átigarã cáaájuparã Jerusalẽpʉ. María macʉacãre, “Dio yaʉ anigʉmi,” ĩ nʉcʉbʉgorã aána cáaácoajuparã Dio wiipʉ Jerusalẽpʉ.

23 Ocõo bairo caĩ ucayupi Dio cʉ carotirijere Moisé: “Nipetirã cabuia jʉgorã caʉmʉare, Dio yarã majuu ãma ĩrã cajoe buje mʉgoparãre na jooya sacerdote majare buaare jĩca bapa. Na camamata buaacãrena na jooya,” caĩ ucayupi Moisé. To bairona átira aána cáaácoajuparã José, María Jerusalẽpʉ Dio wiipʉre.

25 Ti paʉ cãno jĩcaʉ cãñupʉ Jerusalẽpʉ Simeón cawamecʉcʉ. Cañuʉ cãñupʉ, Diore canʉcʉbʉgoʉ. Israel macanare canetoo catiopaʉre cáacʉ́re cayuʉ cãñupʉ. Dio Catirique Espíritu Santo Simeón mena cãñupʉ.

26 To bairi Espíritu Santo cajʉgoyepʉna cʉ caĩ buioyupʉ Simeóre: “Mʉ cabai yajiparo jʉgoye Cristore, Dio cʉ cajoʉre mʉ tʉjʉgʉ.”

27 To bairi Jesu pacʉa na caejapa rʉmʉ majuuna Simeóre Dio wiipʉre cʉ cáaá rotiyupʉ Dio Espíritu Santo. To bairi ti wiipʉ cʉ cãno María, José jãa cajãajuparã, Moisé cʉ carotiricarore bairona átira anaa. To bairi na cajãa atí paʉna cawimaʉre Jesure cʉ caboca neñupʉ Simeón.

28 Cʉ boca ne, ocõo bairo Diore caĩ wariñuuñupʉ:

29 Yʉ mʉ cabuioepere bairona mere yʉ majuuna yʉ tʉjʉ camajare canetoo catiopaʉre. To bairi wariñuurique mena yʉ bai yajigʉ, yʉ Ʉpaʉ Dio.

31 Cʉ mʉ jooyupa camaja nipetirã na camajipaʉre.

32 Mʉ yarã Israel macanare caroaro mʉ cãniere majiogʉmi ani cawimaʉ. To bairo cʉ cáto aperã Israel macana mee quena caroaro mʉ cãniere tʉjʉ majigarãma, caĩñupʉ Simeón.

33 To bairi José, María jãa caapi acʉacoajuparã Jesu cʉ cabaipere Simeón cʉ caĩ buiorijere apirã.

34 To bairo na caapi acʉarona Simeón, “Mari Pacʉ Dio caroa wariñuurique mʉjaare cʉ joato,” na caĩñupʉ. To bairo na ĩ, ocõo bairo Maríare co caĩñupʉ moquena: —Ani mʉ Macʉre cʉ cajooyupi Dio camaja na yeripʉ macajere cabejepaʉre. To bairi Israel macana capãarã cʉ tʉjʉrã cʉ teebʉjagarãma. To bairi seeto tutuarije majuu mʉ yeripʉ tʉgooñarique pairique mʉre anigaro. Aperã maca Israel macana cʉ boogarãma mʉ Macʉre.

36 Apeo Ana cawamecʉco Dio ye quetire buiori majoco ti wiipʉre cãñupo co quena. Fanuel maco, Aser ãnacʉ pãrameopʉ cãñupo. Cawamao ãcopʉ camanapʉ cʉtibataco cãñupo. Co manapʉ siete cʉmari anibacʉ cayaji weoyupʉ. Cʉ cabai yajiro bero cawapearico cãnicõañupo yua. To bairi seeto cabʉcʉo cãñupo, ochenta y cuatro cʉmari majuu cacʉgoo ti wiipʉ Jesure cʉ pacʉa cʉ na cane ejari paʉre. Tona Dio wiipʉ cãnicõa aninucuñupo, Diore jeni nʉcʉbʉgo ãco. To cãnacã rʉmʉ, ñami quenare Diore cajeni nʉcʉbʉgonucuñupo. Nairoacã ʉgaquẽcona Diore cajeni nʉcʉbʉgonucuñupo.

38 To bairi Simeón cʉ cawadari paʉna caejanʉcao ejayupo co quena. Ejanʉca, Jesuacãre tʉjʉri, “Ñuu majuucõa,” Diore cʉ caĩ wariñuuñupo. Cabero Jerusalén macanare, “Jĩcaʉ marire canetoo catiopaʉ atígʉmi,” caĩ tʉgooñanucurãre na caĩ buioyupo Jesu cʉ cabuiarije nipetiro. “Cawimaʉ yʉ catʉjʉecʉ mari cayuuricʉ ãmi,” na caĩ buionucuñupo Ana cawamecʉco cabʉcʉo.

39 To bairi María, José cawimaʉ cʉ cabuiaro bero macaje, Dio cʉ carotiricarore bairo áti yaparo catunucoajuparã na ya maca Nasarépʉ, Galilea na caĩri yepapʉ.

40 Topʉ cawimaʉ caocabʉtii, camajii cãni bʉtiyupʉ. Dio caroaro cʉ cájupʉ yua.

41 To cãnacã cʉma Jesu paco María, José Jerusalẽpʉ cáaánucuñuparã, pascua boje rʉmʉ tʉjʉra aána.

42 To bairi Jesu doce cʉmari cacʉgoʉ cʉ cãno moquena na cáaánucuricarore bairona cáaájuparã. To bairi Jesu quenare cʉ cane aájuparã Jerusalẽpʉ.

43 Topʉ eja, ani, pascua boje rʉmʉ capetiro catunu aájuparã na ya macapʉ. Na catunu aáto na caʉja tunu aáquẽjupʉ Jesu na mena. Cʉ pacʉa maca, “Tuacõaʉmi,” caĩ majiquẽjuparã.

44 “Aperã mari yarã cáaáteñarã mena aácʉmi,” caĩ tʉgooñañuparã. To bairo ĩ tʉgooñarã jĩca rʉmʉ aátato cõo catʉja aájuparã. Jĩca rʉmʉ aá tʉjabanana cʉ camacañuparã yua.

45 Na yarã mena cʉ camano tʉjʉrã Jerusalẽpʉ catunucoajuparã moquena, cʉ macara aána.

46 Itia rʉmʉ Jerusalẽpʉ cʉ macabana majuu cʉ cabʉgayuparã Dio wiipʉre. Judío majare cabuerã mena caruiyupʉ. Na cabuiorijere apiri cʉ quena na caĩ jeniñañupʉ Jesu.

47 Cʉ̃re caapirã nipetiro cʉ caĩ majirijere apirã, na cʉ caĩ yʉrije quenare apirã caapi acʉacoajuparã.

48 To bairi cʉ paco, José mena topʉ cʉ cabʉgayuparã. Cʉ bʉgarã catʉjʉ acʉacoajuparã na quena. Cʉ paco maca ocõo bairo cʉ caĩñupo: —¿Nope ĩi to bairo jãre mʉ bai tua weoyari? Mʉ pacʉ, yʉ yoaro mʉre jã macabapʉ. Seeto mʉre jã tʉgooñarique paiwʉ, cʉ caĩñupo.

49 To bairo co caĩro ocõo bairo co caĩ yʉyupʉ Jesu: —¿Nope ĩrã ape paʉripʉ tʉgooñarique pairi yʉ mʉja macari? Yʉ Pacʉ yere cátipaʉ yʉ ã. “Tiere ácʉmi,” yʉ mʉja caĩ majipe anibajupa.

50 Na maca to bairo cʉ caĩri wamere caapi majiquẽjuparã.

51 Cabero na mena catunucoajupʉ Nasarépʉ moquena. Nasarépʉ tunu aácʉ cajʉgoye cʉ cátinucuricarore bairona na carotirijere caroaro cáticõa aninucuñupʉ. Jerusalẽpʉ cʉ cabairique nipetirore catʉgooñanucuñupo cʉ paco maca.

52 Atie bero Jesu cabʉtinemoñupʉ. Bʉti, catʉgooña majii bʉtinemoñupʉ. Dio caroaro cʉ catʉjʉ wariñuuñupʉ. Camaja quena caroaro cʉ catʉgooñañuparã.