Luke 12 in Tatuyo

1 Camaja capãarã Jesure apigarã cʉ tʉpʉ caneñapo ejayuparã. Capãarã majuu aniri na majuuna caame cʉtayuparã. Mai, cʉ cabuerã jetorena na neopori na cabuio jʉgoyupʉ Jesu: —Fariseo maja na ya wame pan to wauato ĩrã levadura na caĩrije tiepʉ na caajurijere caroaro tʉjʉ majiri tiere átiquẽja, na caĩñupʉ Jesu. To bairo ĩi, fariseo maja na cabuiori wame caĩtorijere apipajeequeticõaña ĩi, na caĩñupʉ.

2 —Na majimi Dio caroorije na cátiere. Rooro na caĩrije quenare majimi Dio. Nipetiro na cáti rutirije to nibao joroquena camaja nipetiro na caapijoro buiogʉmi Dio, na caĩ buioyupʉ Jesu cʉ cabuerãre.

4 ’Yʉ mena macanare ocõo bairo mʉñʉja ĩ buio: Mʉjaare cajĩagarãre na uwiqueticõaña. Mʉja rupaʉrire jĩari bero dope bairo áti majiquẽema mʉja catiriquere.

5 To bairi Dio jetore caroaro cʉ nʉcʉbʉgoya. Jĩcaʉna ãmi mʉja catiriquere caroorã ya paʉpʉ peropʉ care majii. To bairi caroaro cʉ nʉcʉbʉgoya.

6 ’Minia wapa maama. To bairo cawapa mana na nibao joroquena jĩcaʉ macare majiqueticõa átiquẽemi Dio minia quenare.

7 Mʉja macare minia netoro mʉja mai tʉjʉ pojeroomi Dio. To bairi camaja rooro mʉjaare na cátigarijere tʉgooñarique pai uwiquẽja. Mʉja poa wẽriacã quenare tʉjʉ cõoña majimi Dio. To bairo mʉja cabairijere caroaro catʉjʉ cõoña majii aniri caroaro mʉja tʉjʉ pojeroo majimi Dio, na caĩñupʉ Jesu.

8 ’Yʉre mʉja canʉcʉbʉgorijere aperãre na ĩ buioya. “Jesu yʉ Ʉpaʉ ãmi. Caroaʉ ãmi. To bairi cʉ caboorijere yʉ átigʉ,” na ĩ uwiquẽja. To bairo caĩrã mʉja cãnoi, “Yʉ mena macana ãma,” yʉ ĩgʉ Dio tʉ macana ángel majare. Cariapena mʉñʉja ĩ.

9 Aperã maca bobobana, “Jesure caapi nʉcʉbʉgorã jã ã,” ĩquẽema. To bairo caĩrãre yʉ quena, “Yʉ yarã me ãma,” na yʉ ĩgʉ Dio tʉ macanare, caĩ buioyupʉ Jesu cʉ cabuerãre.

10 ’Camaja caroorije yʉre caĩ wada pairã na nibao joroquena na majiritio majimi Dio. Dio Espíritu Santo macare caroorije cʉ̃re na caĩ wadaro majiritioquetigʉmi Dio Espíritu Santore na cawada pairijere, na caĩñupʉ Jesu.

11 ’Aperã mʉja ñe aágarãma neñapo buerica wiiripʉ, maca ʉparã tʉripʉ quenare, na popiyeyeya ĩrã. To bairo mʉjaare na cáto ʉparã mʉjaare na cajeniñapere, na mʉja cayʉpere seeto tʉgooñarique paiqueticõaña. “¿Dope bairo na mari ĩrãati?” ĩ tʉgooñaquẽja.

12 Na mʉja caĩ yʉpere mʉjaare majiogʉmi Dio Espíritu Santo maca mʉjaare na cajeniña tutiri paʉna.

13 Jesu camajare to bairo cʉ caĩ buiori paʉ jĩcaʉ camaja watoapʉ cãcʉ Jesure cʉ caĩñupʉ: —Jãre cabuei, jã pacʉ ãnacʉ ye cãnajere yʉ jʉgocʉ cʉ cacʉgorijere ricawo nuni rotiya yʉre.

14 Jesu maca ocõo bairo cʉ caĩ yʉyupʉ: —“Dio cʉ cũricʉmi apeye uniere carotipaʉre o jã caame wada netorijere cabuio matabojapaʉre,” yʉre ĩ tʉgooñaqueticõaña, cʉ caĩñupʉ Jesu.

15 To bairo cʉ ĩ, topʉ cãna nipetirãre na caĩ buionemoñupʉ Jesu moquena: —Caroaro api majiña. Apeye unie pairo tʉjʉ boo netoqueticõaña. Apeye unie pairo anibaopʉtona mʉja ani wariñuo joroque átiquẽto.

16 To bairo na ĩ, ati wame mena na caĩ buio majioñupʉ Jesu moquena: —Jĩcaʉ apeye unie capee cacʉgoʉ caroa yepa oterica yepa cacʉgoyupʉ. Ti yepa cʉ caoterica yepa pairo majuu carica cʉjupe cʉ caoterique.

17 Capee caricacʉto tʉjʉʉ, ocõo bairo caĩ tʉgooñañupʉ: “¿Dope bairo yʉ ácʉati atie capee carica cʉtiere? Noopʉ yʉ cacũparo maa,” caĩ tʉgooñañupʉ.

18 To bairo ĩ tʉgooña, ocõo bairona caĩ tʉgooña bʉga quenooñupʉ: “Yʉ ʉgarique cũrica wiirire yʉ recõagʉ, ape wiiri capaca wiiri macare átigʉ. Ti wiiri áti yaparoʉ topʉ yʉ caoterique ricare noo, yʉ apeye unie yʉ cacʉgorije nipetiro yʉ cũgʉ.

19 To bairo yʉ cáto yoaro petiquetigaro to bairo yʉ cáti quenoo cũrique. To bairi yʉ yerijãgʉ. Yerijã, caroa ʉga, eti, wariñuu yʉ áticõa anigʉ,” caĩ tʉgooñañupʉ.

20 To bairo cʉ caĩ tʉgooñaro tʉjʉri Dio maca ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: “Mʉ tʉgooña majiqueti majuucõa mʉa. Ati ñamina mʉ bai yajicoagʉ. Bai yajiri bero mʉ cacʉgobatajere mʉ cʉgo wariñuu majiquetigʉ. Aperã maca tiere cʉgo ʉjagarãma,” cʉ caĩ buioyupʉ Dio, caĩñupʉ Jesu.

21 Ti wamere queti buio majio yaparo ocõo bairo na caĩ buioyupʉ Jesu: —To bairona ãmi jĩcaʉ Diore catʉgooñaquẽcʉ apeye unie jetore camai jee cũ cʉgoʉ. Cabopacaʉre bairo cʉ tʉgooña tʉjʉmi Dio maca cʉ ũcʉre, na caĩñupʉ Jesu.

22 To bairo na ĩ yaparo cʉ cabuerãre ocõo bairo na caĩñupʉ Jesu moquena: —Ape wame mʉñʉja ĩgʉ: Ati yepa macajere seeto tʉgooñaqueticõaña. Dope bairo mʉja cabaipere, mʉja cacʉgopere, mʉja caʉgapere, mʉja cajañapere nipetiro tʉgooñarique paiqueticõaña.

23 Dio marire carupeoricʉ aniri mari caʉgapere, mari cajañapere mari joo majimi tie quenare.

24 Miniare na tʉgooñaña. Caoterã me ãma naa. “Mari caoterije caricacʉto tiere mari ʉgagarã,” caĩrã me ãma. Na caʉgape quenoo cũrica wiiri cãnipe quenare cacʉgorã me ãma. To bairo cabairã na nibao joroquena na numi Dio. To bairi mʉja quenare mʉja cotegʉmi Dio, miniacã netoro cʉ cámáirã mʉja cãno maca.

25 Ʉmʉabʉjaro mʉja bʉcʉanemo aá majiquẽna, seeto tʉgooñabaopʉnana.

26 To bairi wame cáti majiquẽna aniri apeye unie quenare catʉgooñarique paiquetiparã mʉja ã.

27 ’Oóre tʉgooñañajate. Paaquẽtona bʉcʉa, owa, caroa baucõa. Jutii to cajañapere paaquẽe. To bairi paaquetibaopʉtona caroaro bau, mari ñicʉ jãa ãnana ʉpaʉ Salomón ãnacʉ caroa jutii cʉ cajañarique netoro.

28 To bairona bai tie ta. Yoaro mee catí, canaiori paʉ cãnona jini, ape rʉmʉ peropʉ joe re ecoocõaro. To bairo yoaro mee cajinipe to nibao joroquena caroa cabaupere joomi Dio tie tare. To bairi, “Mari roquere mari cacʉgopere mari joogʉmi Dio,” cʉ ĩ tʉgooña nʉcʉbʉgoya.

29 To bairi seeto tʉgooñarique paiqueticõaña mʉja caʉgapere, mʉja caetipere.

30 Ati yepa macana Diore canʉcʉbʉgoquẽna seeto tʉgooñama tiere. Mʉja macare mʉja cacʉgopere majitʉgami mʉja Pacʉ ʉmʉrecoo macacʉ.

31 To bairi Dio ye macare tʉgooña nʉcʉbʉgo netoña, ati yepa macaje apeye unie macare boo neto tʉgooñaquẽnana. To bairo mʉja cabairo mʉja joonemogʉmi Dio ati yepa macaje mʉja caboo rʉjarijere, caĩ buioyupʉ Jesu.

32 Ocõo bairo caĩ buionemoñupʉ Jesu: —Petoacã cãna yʉ yarã mʉñʉja ĩ. Tʉgooñarique pai uwiqueticõaña. Mʉja Pacʉ Dio mʉjaare tʉjʉ wariñuumi. To bairi cʉ mena caroare cacʉgoparã mʉja cãno boomi.

33 Mʉja ye apeye uniere mʉja cacʉgorijere joo, wapa jeeya. Wapa jeeri, cabopacarãre na jooya. Ati yepa macaje caboapere tʉgooñaquẽja. Dio ye, caboaquetipe macare tʉgooñaña. Dio tʉpʉ mʉja cacʉgope capetiquẽtie anicõa anigaro. Topʉre jee rutiri maja manigarãma. Topʉ mʉja cacʉgorijere caroorã unaacã caʉga rooye tuu reparã manigarãma ʉmʉrecoopʉre.

34 Mʉja camai netorije cãnopʉre caroaro tʉgooñari tie jetore mʉja tʉgooñacõa aninucugarã. To bairi Dio ye maca jetore áti tʉgooñacõaña, caĩ buioyupʉ Jesu. Ocõo bairo caĩ buionemoñupʉ Jesu:

35 —Yʉ catunu atípere tʉgooñari mʉja yeri macajere caroaro quenoocõaricarã ani yuuya. Jĩa bujurique pẽo bujuricarore bairo átana anicõaña.

36 Cʉ paari maja na ʉpaʉ wamo jiarica boje rʉmʉ cãno cʉ cáaáto bero cʉ catunu ejaparore cʉ yuurãma. To bairi tunu ejaʉ jopepʉ na cʉ cajeniñaro apirã nemoo cʉ boca pã jõorãma.

37 Caniquẽnana caroaro cʉ̃re cayuuricarã aniri na ʉpaʉ cʉ catunu ejaro seeto wariñuurãma. Cariapena mʉñʉja ĩ buio. To bairo na cabairo na ejaʉ na ʉpaʉ nemoo ʉgarica cajawapʉ na rui roti, ʉgarique na ricawo nuʉmi. Cʉ majuuna na ʉpaʉ nibaopʉcʉna na ʉgarique ricawo nuʉmi.

38 To bairi ñami recomaca o cabuju atí paʉ cacaniquẽnare cʉ cabʉga ejarã aniri wariñuurãma. To bairi nare bairona cátiparã mʉja ã, yʉ catunu atíparo jʉgoye mʉja yeri quenoo yuurãa.

39 Ape wame quenare tʉgooñaña. Wii ʉpaʉ, “Ati ñami to capaʉ majuu ejagʉmi jee rutiri majocʉ,” ĩ majiquẽcʉmi. Cʉ camajiata caroaro bipe, caniquẽcʉna coteboʉmi, jee rutiri majocʉ jãaremi ĩi.

40 To bairona yʉ quenare, “To capaʉ majuu tunu ejagʉmi jã Ʉpaʉ,” mʉja ĩ majiquetigarã. To bairi caroaro yʉ catunu atípere tʉgooñarã caroaro yʉ caboorije jetore áticõa aninucuña, na caĩñupʉ Jesu.

41 To bairi Pedro maca Jesure cʉ cajeniñañupʉ: —Ʉpaʉ, ¿atie camaja nipetirore na buioʉ mʉ ĩti? O ¿jã jetore que buioʉ mʉ ĩti?

42 To bairo cʉ caĩro Jesu caĩnemoñupʉ moquena: —Ʉpaʉ jĩcaʉ aperopʉ aágʉ jʉgoye cʉ paabojari majocʉ jĩcaʉre ocõo bairo cʉ ĩimi: “Yʉ paabojari majare na capaapere na rotiya. Na caʉgapere to cãnacã rʉmʉ na jooya.”

43 To bairo cʉ ĩri aperopʉ aáteñaʉmi. Cáaáteñaʉ aátacʉ tunu ejaʉ cʉ yere carotibojaʉ cʉ caĩ rotiricarore bairona caroaro cʉ cáto tʉjʉ, seeto cʉ wariñuu tʉjʉʉmi.

44 Cʉ wariñuu tʉjʉri, “Nipetiro yʉ yere yʉ ẽoro macacʉ carotii mʉ anigʉ,” cʉ ĩ, ʉpaʉ jõʉmi.

45 Cʉ̃re carotibojaʉ rooro cʉ cápata, “Yoaro bauquetigʉmi yʉ ʉpaʉ,” ĩ tʉgooñari, cʉ ʉpaʉ paari majare na quẽ, jibiorique caeti pairã mena eti cumu, ʉga paca, cʉ cabaiata rooro popiyeye ecooboʉmi.

46 “Yʉ ʉpaʉ di rʉmʉ, noo capaʉ cãno majuu tunu atígʉmi,” cʉ caĩ majiqueti paʉna cʉ tunu ejaboʉmi cʉ ʉpaʉ yua. Tunu eja, caroaro cʉ cacotequetajere tʉjʉ, aperã caroorã, cʉ̃re caapipajeequẽna menapʉ cʉ rocacõaboʉmi caroorã na cãnopʉre.

47 To bairi paa coteri majocʉ cʉ ʉpaʉ cʉ caboorijere majibaopʉcʉna cʉ carotirijere átiquẽcʉna cabai botioʉ ũcʉre seeto cʉ popiyeyegʉmi cʉ ʉpaʉ.

48 Apei cʉ paa coteri majocʉ macare cʉ caboorijere cariape cáti majiquẽcʉ cʉ cãnoi jĩabʉjana cʉ popiyeyegʉmi cʉ macare. To bairi na ʉpaʉ caroaro cʉ caboorijere cáti majirãre, “Caroaro ája,” na ĩgʉmi. Aperã na netoro camajirã macare, “Seeto majuu na netoro caroaro ája,” na ĩgʉmi na ʉpaʉ. “Jĩabʉjana camajirã netoro camajirã mʉja ã. To bairi caroaro ája mʉjaa,” na ĩgʉmi. To bairi mʉja cáti majiri wame cõo mʉja cátipere boomi Dio, caĩñupʉ Jesu.

49 ’Ati yepapʉ yʉ caejawʉ, Dio Espíritu Santore camaja na yeripʉre joʉ acʉ́. Na yʉ cajooparo jʉgoye yʉ capopiye tamʉope anigaro. To bairi yʉ capopiye tamʉope uwaro to cayaparoro yʉ boobapa.

51 “Ati yepapʉ ejami Jesu, caroa ãnajere joogʉ,” yʉ ĩ tʉgooñaquẽja. Yʉ caejarije jʉgori camaja ricati yʉ cãniere tʉgooñabana ame tuti, ame quẽgarãma.

52 Camaja jĩcaʉ punaa nibaopʉnana, “Jĩcarona caroaro mari anigarã,” ĩ majiquetigarãma.

53 Jĩcaʉ yʉ boogʉmi. Apei maca yʉ booquetigʉmi. To bairi capacʉ cʉ macʉ mena ame tutigarãma. Capaco co maco mena ame tutigarãma. To bairona ame bai punijinigarãma jĩcaʉ yʉre caboʉ, apei maca yʉre cabooquẽcʉ, to bairo anibana, caĩñupʉ Jesu.

54 Camajare ocõo bairo na caĩ buionemoñupʉ Jesu moquena: —Muipʉ cʉ caroca jãa atí nʉgoa macare oco bʉrʉri mʉja catʉjʉata, “Oco ocagaro bai,” mʉja ĩ tʉjʉ majirã. To bairo mʉja caĩrore bairona ocaro.

55 Wino cajõcʉ nʉgoa macai to capapuro tʉjʉrã, “Ajigaro bai,” mʉja ĩ. To bairo mʉja caĩrore bairona ajiro.

56 Mʉjaa ʉmʉrecoo macajere dope bairo cabaurije tʉjʉrina ati yepa macajere to bairona baigaro bai, mʉja ĩ tʉjʉ maji. To bairo catʉjʉ majirã nibaopʉnana, ¿Nope ĩrã ato cõo mʉñʉja cáti iñoobatie macare to bairo ĩgaro áa, mʉja ĩ majigaquẽeti? To bairi, “Camajirã jã ã,” caĩtorã mʉja ã.

57 ’¿Nope ĩrã mʉja majuuna, “Atie cariape macaje cátipe ã,” mʉja ĩ tʉgooña beje majiquẽeti? ¿Nope ĩrã mʉja majuuna caroare mʉja tʉjʉ beje majiquẽeti?

58 Apei, “Rooro yʉ mʉ ájupa, to bairi yʉ mʉ wapamo,” mʉjaare ĩ tutiri, ʉparãpʉre cʉ cawadajãgaro nemoo cʉ mena oca quenoocõaña. Cʉ mena mʉja caoca quenooquẽpata ʉpaʉ jues tʉpʉ mʉja jooboʉmi. Cʉ mena mʉja caoca quenoata jues tʉpʉ mʉja jooquetigʉmi. To bairo mʉja caĩ oca quenooquẽpata jues tʉpʉ mʉja cʉ cajooro cʉ maca polisía maja ʉpaʉre cʉ pijo átiri, presopʉ mʉjaare cʉ cũ rotiboʉmi.

59 To bairi presopʉ mʉja na cajooro nipetiro mʉja cawapamorijere mʉja cawapaye peoquẽpata mʉja buuquetiborãma, na caĩñupʉ Jesu.