John 11 in Tatuyo

1 Jesu Jordán i nʉgoapʉ cʉ cãnitoye Lásaro cawamecʉcʉ cʉ ya maca Betaniapʉ riaʉ cájupi. Cʉ jʉgoco jãa romiri María, Marta na quena ti macapʉ cãñupa.

2 Cõa Maríana cãmo Jesure cʉ rʉporipʉ cajʉti ñuurijere pio peo, co poa ñapo mena catu cojerico.

3 Lásaro seeto cʉ cariaro tʉjʉrã cʉ jʉgoco jãa romiri aperãre Jesure cʉ cabuio roti jooyupa: —Ʉpaʉ, mʉ mena macacʉ mʉ camaii seeto riami, caĩ jooyupa.

4 To bairo tie quetire apii ocõo bairo caĩwĩ Jesu: —Cʉ riaye tamʉo, riacoagʉmi baii pʉa. Baibacʉ quena catigʉmi. To bairo cʉ cabairije jʉgori Dio cʉ catutuarijere iñoorique anigaro. Yʉ Dio Macʉ quenare, “Catutuaʉ majuu ãmi,” yʉ ĩgarãma, yʉ cátiere tʉjʉrã.

5 Na camaiwĩ Jesu Martare, co baio Maríare, Lásaro quenare.

6 Na maibacʉ quena nemoona cáaáquẽmi, tie quetire apibacʉ quena. Pʉga rʉmʉ catuanemowĩ topʉna.

7 Cabero jã caĩwĩ: —Jitá Judeapʉ tunu.

8 Ocõo bairo cʉ jã caĩwʉ jã maca: —Ʉpaʉ, cãnʉ to macana judío maja ʉ̃ta rupaari mena mʉre care jĩagabama. ¿Mʉre na cajĩagarije to cãnibato quena topʉ mʉ tunu aágati tunu? Jesure jã caĩwʉ.

9 To bairo cʉ jã caĩro: —To cãnacã rʉmʉna doce hora jeto buju. To bairi cabujuropʉ ʉmʉrecopʉ aáteñarã mʉja pʉga ta roca cumuquẽna. Ʉmʉrecopʉ cabujuro maca to bairo mʉja aá maji, ñaquẽnana. Ocõo bairo ã: Dio cʉ cabooro mʉja cáto rooro mʉja tamʉoquetigarã.

10 Canaitĩaropʉ mʉja cáaápata roque nemoo cabauquẽtie jʉgori mʉja pʉga ta roca cumucõaborã. To bairona Dio cʉ cabooquẽto mʉja cápata to bairona rooro mʉja tamʉogarã, jã caĩwĩ Jesu.

11 Cabero ocõo bairo jã caĩnemowĩ: —Mani mena macacʉ Lásaro canicoajupʉ. To bairi cʉ yʉ yopioʉ aágʉ, caĩwĩ Jesu.

12 To bairo cʉ caĩro ocõo bairo cʉ jã caĩwʉ: —Ʉpaʉ, cʉ cacaniata ñuubʉjaro. Cʉ cacaniro bero jĩacã ñuugʉmi.

13 Jesu, “Lásaro canicoajupʉ,” ĩi, bai yajicoajupʉ ĩi, caĩwĩ. Jã maca, canirique majuure jã catʉgooñabapʉ.

14 To bairo cʉ jã caapi majiquẽto cariape jã caĩ buiowĩ Jesu: —Lásaro bai yajicoajupʉ.

15 Topʉ mani cãniquẽto ñuubʉja. Yʉ wariñuubʉja caroaro mʉja cabaipere ĩi. To bairo cʉ cabai yajirije jʉgori netobʉjaro yʉre mʉja nʉcʉbʉgogarã. Jitá, Lásaro ãnacʉ cʉ cãnopʉre mani aáparo.

16 Tomás, casʉ̃rʉaricʉ na caĩi ocõo bairo jã caĩwĩ: —Jitá, Jesure cʉ na cajĩaro, mani quenare na jĩato ĩrã mani aáparo.

17 Jesu Lásaro ya macapʉ ejaʉ cʉ̃re na cayaariquere caqueti apiwĩ. Cʉ̃re na cayaaricaro bero bapari cãnacã rʉmʉ canetocoajupe.

18 Lásaro ya maca Betania Jerusalén tʉacãna cãmʉ. Itia kilómetro ape kilómetro recomaca cõo yoaro cãmʉ.

19 To bairi Jerusalén macana capãarã Marta, Maríare na tʉgooña ocabʉtiato ĩrã, na tʉpʉ cáajupá.

20 To bairi Marta Jesu cʉ caejaro queti apio cʉ̃re caboca ejawõ. María maca wiipʉna catuacõañupo.

21 Marta Jesu tʉpʉ ejao ocõo bairo cʉ caĩwõ: —Ʉpaʉ, atopʉ mʉ cãmata yʉ bai bai yajiquetiboricʉmi.

22 Cʉ cabai yajirique to cãnibato quena, “Dio nipetiro cʉ̃re mʉ cajenirijere joʉmi,” yʉ ĩ maji, caĩwõ.

23 To bairo co caĩro: —Mʉ bai tunu catigʉmi, co caĩwĩ Jesu.

24 —Mere yʉ maji, cʉ caĩwõ Jesure. —Tunu catigʉmi ati yepa capetiro cabai yajiricarã nipetirã na catunu catiri paʉpʉ, caĩwõ.

25 To bairo co caĩro: —Catiriquere cajoʉ yʉ ã. Cabai yajiricarãpʉ quenare na catunu catioʉ yʉ ã. Yʉre canʉcʉbʉgorã cabai yajiricarã anibana quena catigarãma tunu.

26 Yucʉ cacatirã yʉre canʉcʉbʉgorã capetiqueti yeri mena anicõagarãma. To bairo yʉ caĩro ¿mʉ api nʉcʉbʉgoti? co caĩwĩ Jesu.

27 Co maca cʉ caĩwõ tunu: —Ʉpaʉ, mʉre yʉ api nʉcʉbʉgo. Dio cʉ cajooricʉna Cristona, Dio Macʉna mʉ ã. Mʉna tirʉmʉpʉ macana, “Jĩcaʉ atígʉmi,” na caĩricʉna mʉ ã, caĩwõ.

28 Marta Jesu mena wada peniri bero co baio Maríare capio aámo. Aperã na caapiquẽtopʉ ocõo bairo co caĩ buioyupo: —Mani Ʉpaʉ ejatʉgawĩ. Mere mʉre macami.

29 To bairo co caĩro apio cʉ tʉpʉ yoaro mee cáajupó.

30 Jesu macapʉre caejaquẽmi mai. Marta cʉ̃re co cabocarica paʉpʉna cãnicõawĩ.

31 María co ya wiipʉ cãnaco patowãcaro co cabuti aáto tʉjʉrã judío maja co tʉpʉ co caocabʉtiora atána co caʉja aájuparã. “Co bai ãnacʉ maja opepʉ otio aáco ácomo,” caĩ tʉgooñañuparã.

32 María Jesu tʉpʉ ejao camubia roca cumu ejawõ, cʉ rʉpori tʉpʉ. Mubia roca cumu ejari ocõo bairo cʉ caĩwõ: —Ʉpaʉ, atopʉ mʉ cãmata yʉ bai bai yajiquetiboricʉmi.

33 Jesu to bairo co caĩ otiro tʉjʉʉ, cʉ̃re caʉja atána quena na caotiro tʉjʉʉ seeto tʉgooñarique pai, na cabopacoo tʉjʉwĩ.

34 Bopacoo tʉjʉri ocõo bairo na caĩ jeniñawĩ: —¿Noopʉ cʉ mʉja yaari? na caĩwĩ Jesu. Na maca: —Jitá, mani tʉjʉto, cʉ caĩwã.

35 Topʉ na mena aácʉ Jesu quena caotiwĩ.

36 Cʉ caotiro tʉjʉrã jĩcaarã judío maja ocõo bairo caĩwã: —Carina. Seeto cʉ camaii anibatacʉmi.

37 Aperã maca ocõo bairo caĩwã: —¿Ani cacape tʉjʉquẽcʉre canetooricʉ Lásarore cʉ cabai yajiquẽto cʉ áti majiboyupari?

38 Jesu seeto bopaca tʉgooñari Lásaro maja opepʉ cáaámi. Cʉ maja ope ʉ̃ta toti cãmʉ. Ti toti jope ʉ̃ta cui mena biarica toti cãmʉ.

39 To bairi ti ope tʉpʉ ejaʉ: —Ʉ̃ta cuire ne weya, na caĩwĩ Jesu. To bairo cʉ caĩro: —Ʉpaʉ, ʉnicoatacʉmi. Bapari cãnacã rʉmʉ netocoapa cʉ̃re jã cacũ rocaricaro bero, Jesure cʉ caĩwõ Marta.

40 —Mʉre yʉ buiobapʉ. Yʉre mʉ canʉcʉbʉgoata Dio cʉ catutuarijere mʉ tʉjʉgo, mʉ yʉ ĩbapʉ, co caĩwĩ Jesu.

41 To bairo cʉ caĩro apirã ti totire capã woowã. Jesu ʉmʉrecoore tʉjʉ mʉgori, Diore ocõo bairo cʉ caĩwĩ: —Caacʉ, yʉ cajeniejere mʉ apitʉgawʉ. Ñuu majuucõa.

42 Yʉ maji yʉre mʉ caapicõa aninucurijere. Ati majare caroaro na yʉ cátibojaparo jʉgoye, “Dio cʉ cajooricʉna ãmi,” yʉre na ĩ nʉcʉbʉgoato ĩi to bairo mʉ yʉ jeni.

43 To bairo Diore jeniri bero seeto awajarique mena ocõo bairo caĩwĩ: —¡Lásaro, buti ajá! caĩwĩ Jesu.

44 To bairo Jesu cʉ caĩrona cabai yajiricʉ cabuti amí cʉ maja opepʉre. Cʉ wamori, cʉ rʉpori jutii mena dʉrericʉ cãmi. Cʉ rʉpoa quena jutii ajero mena na caumarica cãmʉ. To bairi Jesu ocõo bairo na caĩwĩ: —Cʉ̃re mʉja cadʉrerica ajerire õwari cʉ ruu jooya.

45 Capãarã judío maja Maríare catʉjʉrã atána Jesure cʉ canʉcʉbʉgowã. “Dio cʉ cajooricʉna ãmi Jesu,” cʉ caĩ nʉcʉbʉgowã to bairo Lásarore cʉ catunu catioriquere tʉjʉri.

46 Aperã maca cʉ̃re canʉcʉbʉgoquẽna aniri fariseo majare cawadajãrã aáma.

47 To bairi fariseo maja sacerdote maja ʉparã mena caneñapoyuparã. Neñapori ocõo bairo caame ĩñuparã: —¿Dope bairo mani ánaati? Jesu maca capee majuu caroa wameri áti iñoʉ áami.

48 Cʉ̃re mani cacamotaquẽpata nipetirã cʉ̃re canʉcʉbʉgorã anigarãma. To bairi Roma macana ʉparã na polisíare joogarãma. Na joori mani ya macapʉ cãni wii Dio wiire roca roti joogarãma. Mani ya maca, nipetirije mani cãniecʉtie quenare re roti joogarãma.

49 To bairi jĩcaʉ na mena macacʉ Caifá cawamecʉcʉ ti cʉmare sacerdote maja ʉpaʉ cãñupi. To bairi cʉ maca ocõo bairo na caĩñupʉ: —Mʉja majiqueti majuucõa.

50 Mani yarã nipetirã mani ya maca macanare Roma macana na cajĩaro rooro majuu mani ya maca baiboro. To bairi jĩcaʉ jeto nare cʉ cajĩa ecooro maca ñuugaro. To bairi nipetirã ye wapa cabai yajibojaʉ anigʉmi.

51 Caifá cʉ majuu tʉgooñari to bairo caĩñupʉ. Ti cʉma sacerdote maja ʉpaʉ cʉ cãnie jʉgori Diona to bairo cʉ catʉgooñaro cájupi. To bairi, judío majare Jesu na bai yajibojagʉmi ĩi, to bairo caĩñupʉ Caifá.

52 Jesu judío maja cãna jeto meere cabai yajibojayupi. Dio punaa cãna nipetirãre ati yepa nipetiropʉre cãni baterã nipetirã jĩca poa cʉ punaa na ãmaro ĩi, na cabai yajibojayupi Jesu.

53 To bairo na caneñapo wadapeniri rʉmʉna, “¿Dope bairo átiri Jesure mani jĩabocʉti?” caame wadapeni jʉgóyuparã yua.

54 To bairi Jesu cʉ̃re na cajĩagarijere majiri judío maja na catʉjʉropʉ cáaáteñaquẽmi. To bairi Judeapʉre buti, jĩca maca Efraín cawamecʉti maca cayucʉ mani maca cãnopʉre cáaámi. Ti macapʉ jã mena cʉ buerã mena catuawĩ.

55 Mere petoacã carʉjawʉ judío maja na boje rʉmʉ pascua na caĩri rʉmʉ caejaparo. Camaja capãarã Jerusalẽpʉ cáaájupa ti boje rʉmʉ jʉgoye caroorije na cátajere na carerije iñoogarã.

56 Ti macapʉ ãnaa Jesure cʉ tʉjʉgarã camacañuparã. Dio wiipʉ ãnaa caame ĩ jeniñañuparã: —¿Mʉja catʉgooñaata boje rʉmʉ cãno cʉ atígabauti?

57 Fariseo maja, sacerdote maja ʉparã ocõo bairo caĩñuparã camajare: —Jesu topʉ ãñupʉ caĩrijere queti apirã jãre buioya, caĩ rotiyuparã. Presopʉ cʉ̃re jã jõogarã ĩrã, to bairo carotiyuparã.