Acts 8 in Tatuyo

1 Estebare cʉ̃re na cajĩa rocaro bero jĩcaarã Diore cáti nʉcʉbʉgorã cʉ̃re cayaa rocayuparã yua. Cʉ yaa roca, seeto catʉgooñarique paiyuparã Estebare caʉparã cʉ na cajĩaro. Saulo maca, “To bairona Estebare cʉ cáti jĩape ãmʉ,” caĩ tʉgooñañupʉ. Ti rʉmʉna, Estebare cʉ na cajĩari rʉmʉ majuu aperã Jesure caapiʉjarã Jerusalén macapʉ cãnare na capopiyeyeyuparã cabooquẽna maca. Saulo, jĩcaʉ maca Jesure caapiʉjaʉ cʉ manicõato ĩi seeto majuu na capopiyeyeyupʉ. Na popiyeyeri na wiiripʉ jãa, na ñe aá, na capreso joonucuñupʉ. Caʉmʉa, cãromia quenare to bairona cátinucuñupʉ. To bairi Saulo jãa nare na cáto Jesure caapiʉjarã Jerusalẽpʉ cãnibatana caruti aá bateyuparã aperoripʉ noo caboori paʉripʉ Judea yepa, Samaria yepa, nipetiropʉ cáaá batecoajuparã. Jesu cʉ buerã cãnana apóstol maja na caĩrã jeto Jerusalẽpʉ catuayuparã.

4 To bairi cáaá batericarã maca nipetiropʉna noo na cáaá bateri paʉripʉre Jesu ye quetire cabuionucuñuparã.

5 Jĩcaʉ Felipe cawamecʉcʉ Samaria macapʉre cáaácoajupʉ. Aá, topʉ ejaʉ to macanare, “Jesucristo Dio cʉ cajooricʉ ãmi,” na caĩ buioyupʉ.

6 To bairi tʉjʉ acʉarica wame mena áti iñoori cʉ cabuioro camaja capãarã caroaro cʉ caapiyuparã cʉ caĩrijere.

7 Camaja capãarã cawãtiacʉna canetoñuparã wãtia na mena cãnare Felipe na cʉ cabuu rero. Awajari cabutiyuparã wãtia. Cáaá majiquẽna quena cañuucoajuparã.

8 To bairo na cáto tʉjʉrã Samaria macana seeto cawariñuuñuparã.

9 Ti macapʉ cãñupʉ jĩcaʉ Simón cawamecʉcʉ. Cumu ãnajere cáti nʉcʉbʉgoʉ cãñupʉ. Yoaro camajare na cáti iñoʉ cãñupʉ. “Seeto camajii yʉ ã,” caĩnucuñupʉ. To bairo cʉ cátiere tʉjʉri to macana acʉari cʉ catʉjʉnucuñuparã. Acʉari cʉ tʉjʉrã nipetirã paabojari maja quena, caʉparã quena, camaja nipetirã caroaro cʉ caapinucuñuparã. To bairi, “Ani Simón Dio cʉ camajirijere cacʉgo majuʉna ãcʉmi,” caĩ tʉgooñabajuparã.

12 Ti rʉmʉrina Felipe maca caroa quetire, Ʉpaʉ Dio cʉ cãnie quetire, Jesucristo cʉ cãniere to macanare na caĩ buioyupʉ. To bairo cʉ cabuiorijere apirã caapi nʉcʉbʉgoyuparã. Api nʉcʉbʉgori cʉ cabautisa rotiyuparã. Caʉmʉa quena, cãromia quena cabautisa rotiyuparã.

13 Simón quena, “Yʉ apiʉjaʉa,” ĩri cabautisa rotiyupʉ. Bautisa roti, Felipe mena cáaájupʉ noo cʉ cáaátopʉ. To bairo bairi Felipe Dio cʉ camajirije mena cʉ cátiere catʉjʉ acʉacoajupʉ Simón.

14 To bairo Samaria macana Dio Wadariquere na caapiʉjaro caqueti apiyuparã apóstol maja Jerusalẽpʉ cãna. To bairo queti apiri Pedrore, Juãre, “Samaria macanare na tʉpʉ aánaja. Na tʉjʉrãja,” na caĩñuparã.

15 To bairo na caĩro Pedro, Juan Samariapʉ Jesure caapiʉjarã tʉpʉ cáaájuparã. Eja, Diore, “Mʉ Espíritu Santore na jooya,” Diore na caĩ jenibojayuparã.

16 Mani Ʉpaʉ Jesure na caapiʉjaro Felipe na cabautisayupʉ. Nare cʉ cabautisari paʉ Espíritu Santore cacʉgoquẽjuparã mai.

17 To bairi Pedro, Juan Diore na jenibojari, na rʉpoarire cañiga peoyuparã, Dio cʉ Espíritu Santo nare cʉ joato ĩrã. To bairo na cátona na cajooyupʉ Dio cʉ Espíritu Santore.

18 To bairo Pedro, Juan mena na cañiga peorona Dio cʉ Espíritu Santore na cʉ cajooro catʉjʉyupʉ Simón cumu ãnajere camajii maca. Tiere tʉjʉ, Pedrore, Juãre niyeru na cajoogabajupʉ, “Noo cabooro yʉ cañiga peoro Espíritu Santo na cʉ cãni ejaparore bairo átaje yʉ quenare jooya,” ĩi.

19 —Yʉ quena áti majiriquere cajoʉ yʉ anigʉ. To bairi to cãnacãʉrena na yʉ cañiga peoro Espíritu Santore cacʉgorã na cãniparore bairo mʉja camajirijere yʉ jooya, na caĩbajupʉ.

20 To bairo cʉ caĩro: —Rooro mʉ tʉgooña mʉa, “Majirique Dio cʉ cajoogari wamere yʉ wapayegʉ,” ĩi. To bairo tʉgooñabacʉ mʉ yajigʉ, mʉ niyeru menare.

21 Jã mena ati wame jã cátie mʉ ye cãnipe me ã, mʉ yeri Dio mena ñuuquẽto.

22 Jã cátiere, “Yʉ quena yʉ áti majiga,” mʉ caĩ tʉjʉ ʉgoorijere yʉ tʉjʉ maji yʉa. Caroorije mʉ áti jana majiquẽe. To bairi atie rooro mʉ catʉgooñarijere jʉtiritiri wajoacõaña. Wajoari mani Ʉpaʉ Jesure cʉ jeniya, rooro mʉ yeri catʉgooñarijere Dio mʉ cʉ camajirioparore bairo ĩi, Simóre cʉ caĩñupʉ Pedro.

24 To bairo cʉ caĩro: —Diore yʉ jenibojaya yʉre, “To bairo rooro mʉ popiyeyegʉmi Dio,” yʉ mʉja caĩeje to baiqueticõato ĩrã, Pedrore, Juãre na caĩñupʉ Simón yua.

25 Cabero to macanare mani Ʉpaʉ Jesu ye quetire na cabuioyuparã. Jesu cʉ cáto na catʉjʉriquere, nare cʉ cabuiorique quenare na caĩ buioyuparã. Na buio yaparo Jerusalén macapʉ catunu aá jʉgoyuparã tunu. Tunu aána carecomaca macanare na cabuioyuparã Jesu ye quetire capee macaripʉ Samaria yepa macanare yua.

26 Cabero Dio tʉ macacʉ ángel jĩcaʉ Felipe tʉpʉre bau eja, ocõo bairo cʉ caĩ buioyupʉ: —Jerusalẽpʉ cãni atí wã Gasa macapʉ cãni ejari wãpʉ piya aácʉja, Felipere cʉ caĩñupʉ. Ti wã cayucʉ mani paʉ cáaáti wã ã.

27 To bairo cʉ caĩro apii ti wãpʉ piya, cáaácoajupʉ Felipe. Piya ejaʉ catʉjʉyupʉ jĩcaʉ Etiopía na caĩri yepa macacʉre. Ti yepa ʉpao rotibojari majocʉ cãñupʉ. Co niyeru nipetiro carotibojaʉ cãñupʉ. Jerusalẽpʉ Diore cajeni nʉcʉbʉgo ãnacʉ Etiopíapʉ tunu aácʉ cabaiyupʉ.

28 Caballo tʉ̃garica betopʉ cajaña aájupʉ. Aácʉpʉ tirʉmʉpʉ Dio ye quetire buiori majocʉ Isaía cawamecʉcʉ ãnacʉ cʉ caucarica pũurire cabue aájupʉ.

29 To bairo cʉ cáto Felipe cʉ catʉjʉyupʉ. Cʉ catʉjʉrona Espíritu Santo ocõo bairo cʉ caĩñupʉ: —I beto tʉ̃garica betore emʉña. Emʉri ti beto tʉacãpʉ aácʉja.

30 To bairo cʉ caĩro Felipe caatʉ emʉñupʉ. Emʉri tʉ̃garica beto macacʉ cʉ cabuerijere caapiyupʉ. Isaía tirʉmʉpʉ macacʉ Dio Wadarique cʉ caucariquere cabueyupʉ. To bairo cʉ cabuerijere api: —¿Mʉ cabuerijere mʉ api majiti? cʉ caĩ jeniñañupʉ Felipe.

31 To bairo cʉ caĩro: —Yʉ api majiqueti majuucõa, yʉre camajioʉ cʉgoquetibacʉ. Baiyupa, yʉ mena adʉja. Atopʉ eja jãaña, Felipere cʉ caĩñupʉ yua.

32 Dio Wadarique Isaía tirʉmʉpʉ macacʉ cʉ caucarique ocõo bairo caĩ bueyupʉ Cristo cʉ cabaipere: Oveja na caĩi waibʉcʉ nuricʉre camaja cʉ jĩagarã na cane aátore bairona camajocʉre cʉ jĩagarã cʉ ne aágarãma. Oveja cʉ poa mena yʉta átigarã cʉ na cajuaro uwaquẽemi. To bairona cʉ̃ camajocʉ cʉ quena rooro majuu cʉ na cátibato quena ĩ punijiniquetigʉmi.

33 Cañuʉ cʉ cãnibato quena carooʉre bairona cʉ átigarãma. Rooro cʉ na cátibato quena cʉ̃re camatabojaʉ manigʉmi. Cʉ cãni yʉtea macana capee rooro cʉ na cátipere cõoña peo majiña maa cʉ na cajĩaro. To bairi ati yepapʉ to cõona aniquetigʉmi yua. Tie caucariquere cabueyupʉ Etiopía macacʉ aácʉpʉ.

34 To bairi Etiopía macacʉ tiere bue yaparo ocõo bairo Felipere cʉ cajeniñañupʉ: —Yʉ buioya. ¿Ñamʉ maca cʉ cabaipere cʉ caĩñupari Isaía ti wamere ucaʉ? ¿Cʉ majuuna cʉ cabaipere cʉ caĩ ucayupari? ¿O apeĩ maca cʉ cabaipere cʉ caĩ ucayupari que? Felipere cʉ caĩ jeniñañupʉ.

35 To bairo cʉ caĩ jeniñaro: —Jesu maca cʉ cabaipere caĩ ucayupi Isaía ati wame ucaʉ, cʉ caĩñupʉ Felipe. To bairo cʉ ĩ, ti wame Etiopía macacʉ cʉ cabuerijere cabuioyupʉ. Tiere ĩ buio yaparo apeye Jesu ye quetire cʉ caĩ buionemoñupʉ tunu.

36 To bairi ti wãpʉ wadapeni aána riapʉ oco cãni paʉpʉ caejayuparã. Tiere tʉjʉʉ ocõo bairo cʉ caĩñupʉ Etiopía macacʉ Felipere: —Tʉjʉya. Atopʉ oco ã. ¿Nemoopʉre yʉ mʉ cabautisaro to ñuubocʉti? Felipere cʉ caĩñupʉ Etiopía macacʉ.

37 To bairo cʉ caĩro: —Mʉ yeripʉ jocʉ mee Jesucristore mʉ caapi nʉcʉbʉgoata mʉ yʉ bautisagʉ, cʉ caĩñupʉ Felipe. To bairo Felipe cʉ caĩro: —Cʉ yʉ api nʉcʉbʉgo. Jesucristo Dio Macʉna ãcʉmi, Felipere cʉ caĩñupʉ Etiopía macacʉ.

38 To bairo ĩ, caballo tʉ̃garica betore catuanʉca rotiyupʉ. Catuanʉcaro caruiyuparã. Rui, cʉ̃ Felipe mena ocopʉ cawau wiaájuparã. Topʉ wau wiaáti Felipe cʉ cabautisayupʉ.

39 To bairi ocopʉ cawau wiaátana na camaa nʉcari paʉ Espíritu Santo catʉgooña majiña mano Felipere cʉ cane aájupʉ aperopʉ. To bairi Etiopía macacʉ cʉ catʉjʉnemoquẽjupʉ. Cʉ tʉjʉnemoquetibacʉ quena wariñuuri cáaácoajupʉ Etiopía macacʉ yua.

40 Felipe maca Asoto na caĩri macapʉ cabuianʉca ejayupʉ yua. Asotopʉ eja, topʉ nipetiri macaripʉ macanare Jesu ye quetire na caĩ buio teñañupʉ. To bairo buio teña, Cesarea na caĩri macapʉ caejayupʉ yua.