Acts 2 in Tatuyo

1 To cõona Pentecosté na caĩri boje rʉmʉ caejayupe, Pascua caĩri boje rʉmʉ pʉgarã muipua bero macá boje rʉmʉ yua. Ti boje rʉmʉ cãno jĩca paʉ caneñapoyuparã Jesure caapiʉjarã nipetirã.

2 Na caneñapori paʉ majiña mano seeto cabʉjʉyupe ʉmʉrecoopʉre cáatíe. Ti wiipʉ na caneñapo ruiri wiipʉ wino seeto capapurije to cáató cabʉjʉrijere bairo seeto cabʉjʉyupe.

3 To bairo cabairi paʉna na tʉpʉ carupeayupe caʉ̃ bujurijere bairo cabaurije. Na cãno cãnacãʉpʉrena caʉ̃ buju tʉjʉnucuñupe na rʉpoari buiacã.

4 To bairona cabairi paʉ Dio Espíritu Santo na nipetirãpʉre caejayupʉ, na mena ani ejaʉ. Na mena cʉ caejarona cawada jʉgóyuparã aperã ye mena. Cajʉgoyepʉ camajiquetana anibana quena Espíritu Santo na cʉ cawada majioro apero macana yere capee wadariquere cawadayuparã. Jĩcaʉ ape oca cawadayupʉ. Apeĩ ricati wadarique cawadayupʉ, to cãnacãʉna ricati jeto Espíritu Santo na cʉ cawada majioro yua.

5 Ti boje rʉmʉ cãno judío maja Jerusalén macápʉ boje rʉmʉ catʉjʉ teñarã ejaricarã cãñuparã. Diore canʉcʉbʉgorã cãñuparã. Judío maja anibana quena to cãnacãʉ ricati cawadarã cãñuparã, ape macaripʉ cãni batericarã aniri.

6 To bairi na camaja capãarã tie cabʉjʉrijere apirã, catʉjʉra ejayuparã. Tʉjʉra eja, to cãnacãʉna na ye ocare Jesure caapiʉjarã na cawadaro apirã:

7 —¡Abʉma! caĩñuparã. —¿Dope bairo na baiti? Ati maja to bairo cawadarã Galilea macana anibana quena ¿dope bairo to cãnacãʉna mani cabuiarica macari macanare bairo to cãnacãʉna mani cawadarijere na wada majiti? caĩ api acʉacoajuparã.

9 —Atopʉ mani mena catʉjʉ teñarã ãma Partia macana, Media macana, Erame macana, Mesopotamia macana ãma. Aperã Judea macana quena, Capadosia macana, Ponto macana, Asia macana quena ãma.

10 Aperã Frijia macana, Panfilia macana, Ejipto macana, Libia na caĩri yepapʉ Sirene maca tʉ macana ãma. Aperã quena Roma maca macana mani mena catʉjʉ teñarã ãma judío maja. Aperã ãma Roma macana judío maja aniquetibana quena judío majare bairona Diore canʉcʉbʉgorã, na catʉgooñari wamere cawajoaricarã aniri.

11 Aperã Creta macana, Arabia macana quena ãma. To bairo to cãnacã maca macana anibana quena to cãnacãʉna ati maja, “Dio caroare mani átibojami,” na caĩro mani cawadarije mena na cawadaro mani api maji, caame ĩñuparã.

12 To bairi seeto caacʉa tʉjʉ tʉgooñañuparã to bairo to cabairije tʉjʉri. —¿Dope bairo to baiti tie? caame ĩñuparã.

13 Aperã maca: —Ati maja caeti cumurã ãnama, na caĩ epeyuparã.

14 To bairo na caĩro Pedro apóstol maja mena wamʉnʉcari baujaro nipetirã na apiato ĩi, ocõo bairo camajare na caĩ buioyupʉ: —Mʉjaa, Jerusalén maca cãna, Judea yepa macana nipetirã, mʉjaare yʉ caĩ buiogari wame caroaro apiya mʉjaa.

15 “Ati maja caeti cumurã ãnama,” jãre mʉja ĩ. Jã mecʉqueti majuucõa. Ato capaʉ cabujuri paʉ beroacã las nueve cãno camaja eti cumuquetinucuma.

16 Ocõo bairo maca bai: Dio ye quetire buiori majocʉ Joe cãniñaricʉ cʉ caĩ ucarica wamere bairona bai, na caĩñupʉ Pedro. —Tirʉmʉpʉ ocõo bairi wame caĩ ucayupi Joe cãniñaricʉ Dio ye quetire buioʉ:

17 Ati yepapʉ cãni tʉjari rʉmʉri cãnopʉ yʉ Espíriture seeto tutuarique mena cʉ yʉ joogʉ camaja nipetirãre, mʉja ĩmi Dio. Na yʉ cajooro mʉja punaa yʉ ye quetire buiogarãma. Mʉja mena macana caʉmʉa cawamarã, cabʉcʉrã quena quẽgueriquere bairo tʉjʉgarãma na yʉ caiñoogarijere.

18 Ti rʉmʉri cãnopʉ yʉ ye cánare yʉ Espíriture na yʉ joogʉ caʉmʉare, cãromia quenare. To bairo yʉ Espíritu Santore na yʉ cajooro yʉ ye quetire buiogarãma.

19 Ʉmʉrecoo ricati cabaurijere caacʉori wamere yʉ iñoogʉ. Ati yepa quena yʉ iñoogʉ camaja cajʉgoyepʉ na catʉjʉñaquẽtiere. Rií, pero, bujeri quena baugaro, mʉja ĩmi Dio, caĩ ucayupi Joe.

20 Muipu caajii naitĩacoagʉmi. Ñami macacʉ maca riíre bairo jũagʉmi. To bairona baigaro Dio caroorãre na cʉ capopiyeyeparo jʉgoyeacã. Cãni majuuri rʉmʉ, cauwio bʉgari rʉmʉ anigaro mani Ʉpaʉ Dio to bairo cʉ cáto.

21 To bairo cabairi paʉ to cãnacãʉrena mani Ʉpaʉ Jeováre, “Dio, pairo caroorije yʉ átinucu, caroorije yʉ cátiere majirioya,” yʉ na caĩro na yʉ netoogʉ. To bairo caĩrã jetore na yʉ capopiyeyebopere na yʉ netoobojagʉ, mʉja ĩmi Dio, caĩ ucayupi Joe.

22 ’To bairi yʉ yarã Israel macana, yʉ apiya, na caĩnemoñupʉ Pedro. —Jesure Nasaré macacʉre cʉ cacũñupi Dio manire canetoopaʉre. “Cʉ cacũricʉ ãmi,” mani caĩ majiparore bairo caacʉori wame cʉ camajirije mena carupeori wame Jesure cʉ cáti rotiyupi Dio. Mani tʉpʉre cáti iñooñupi Jesu. To bairi wame mere mʉja majirã.

23 To bairo Jesu, Dio cʉ cacũricʉ cʉ cãnibato quena caroorãre cʉ̃re na mʉja capapua jĩa rotiyupa yucʉ tẽorica pãipʉ. Dio maca, “To bairona átigarãma,” cajʉgoyepʉna caĩ majiñupi.

24 To bairo Jesure cʉ mʉja cáto bero Dio cʉ cacatioyupi tunu, cabai yajiricʉ cʉ cãnibato quena. Jesu rupaʉ caboaquẽjupe, cabai yajirã mena tua majiquetiri. Catunu catiyupi.

25 Ʉpaʉ David tirʉmʉpʉ macacʉ Cristo cʉ cabuiaparo jʉgoyepʉna ocõo bairo caucayupi Cristo cʉ caĩpa wamere: Dio yʉ mena anicõa aninucumi to cãnacã rʉmʉ, yʉre átinemoʉ. To bairi yʉ uwiquẽe. Yʉ tʉgooñarique paiquẽe.

26 To bairi yeri wariñuʉ cañuuri wame Diore yʉ ĩnucu.

27 Cabai yajiricarã ya paʉpʉ yʉ mʉ rocaquetigʉ. Mʉ yaʉ caroaʉ, mʉ cabejericʉ yʉ cãno maca yʉ rupaʉ ãnatore mʉ boa rotiquetigʉ. Bai yajibacʉ quena, yʉ tunu catigʉ.

28 To cãnacã rʉmʉ caroa ãnaje yʉre mʉ joogʉ. Yʉ mena mʉ ã. To bairi caroaro yʉ wariñuu, caĩ ucayupi David.

29 ’Yʉ yarã, mani ñicʉ David cʉ cabairique mʉjaare yʉ ĩ buiopa, na caĩnemoñupʉ Pedro. —Cʉ cabai yajiropʉ cʉ cayaa rocayayuparã. Cʉ maja ope ati macapʉna ã. To bairi atie cʉ caucariquere cʉ majuu me ĩi caĩ ucayupi David. Apeĩ ye macare ĩi caĩñupi.

30 David ãnacʉ catiipʉ Dio ye quetire cabuioʉ cãñupi. To bairi ati wame cʉ caĩ buioyupi Dio Davire: “Mʉ pãramerãpʉ jĩcaʉ ati yepapʉ Ʉpaʉ anigʉmi. Mʉ carotirore bairona cʉ quena rotigʉmi,” Davire cʉ caĩñupi Dio.

31 To bairo Dio cʉ caĩro Cristo cʉ cabaipere ocõo bairo caĩ buio majiñupi David: “Bai yajigʉmi Cristo. Bai yajibacʉ quena tunu catigʉmi. Cabai yajiricarã ya paʉpʉ tuaquetigʉmi Cristo. Cʉ rupaʉ boaquetigaro,” caĩ buio ucayupi David. Ati wame ucari beropʉ cabai yajiyupi David. Atopʉ mani ya macapʉ cʉ cayaa rocayayupa. Cʉ̃re na cayaa rocaricaro bero cʉ rupaʉ ãnato boaricaro yua. To bairi ati wame ĩ buio ucaʉ Jesu cʉ cabaipe macare ĩ buioʉ caĩñupi David, caĩñupʉ Pedro.

32 —Cʉ̃ Jesurena cʉ catunu catioyupi Dio. Cʉ cabai yajiricaro bero jã nipetirã cʉ̃re jã catʉjʉwʉ catunu catiricʉpʉre.

33 To bairi Jesu cʉ catunu catiro bero Dio maca cʉ tʉpʉ cʉ cane aámi. To bairi Jesu cʉ Pacʉre cʉ carotibojaʉ aniri cʉ Espíritu Santore jã joomi yucʉacãna, cajʉgoyepʉna Dio, “Cʉ yʉ joogʉ,” cʉ caĩ buioricarore bairona. Jãre cʉ cajooro to cõona yucʉra tʉjʉ acʉori wame mʉja tʉjʉ, mʉja api yua.

34 David macare cʉ rupaʉ ãnato boaricaro. To bairi Dio tʉpʉ tunu catí aá majiquetato cʉ rupaʉ. To bairi Jesu maca cʉ cabaipere caĩ ucayupi David ocõo bairi wame ucaʉ: Ato yʉ mena ruíya, caĩñupʉ Dio yʉ Ʉpaʉ Cristore.

35 Mʉ caruítoye mʉ wapanare mʉ paabojari majare bairo na yʉ cũgʉ, caĩ ucayupi David, caĩñupʉ Pedro.

36 ’To bairo ĩ, ocõo bairo na caĩnemoñupʉ Pedro: —Yʉ yarã nipetirã Israel macana yʉ apiya. Aperãre na mʉja capapua jĩa rotiwʉ Jesure. Cʉ̃rena Caʉpaʉ majuu, manire cacatiopaʉre cʉ cacũñupi Dio maca cʉ cabejericʉ Jesure, caĩñupʉ Pedro.

37 To bairo Pedro na cʉ caĩ buiorije apirã seeto majuu catʉgooñarique paiyuparã. Tʉgooñarique pairã, ocõo bairo caĩñuparã: —¡Ade, rooro majuu jã cáticõarajawʉ! Cʉ̃re jã cajĩa rotiqueticõape cãnibajupa, caĩ tʉgooñarique paiyuparã. —To bairi jã yarã, ¿dope bairo jã cátipe to ãti yua? Pedro jãare na caĩñuparã.

38 To bairo na caĩro: —Caroorije mʉja cátaje jʉtiritiri Jesucristore apiʉjaya mʉja nipetirã. Cʉ apiʉjari, “Jesucristo, caroorije yʉ cátajere yʉ majirioya,” cʉ ĩña. To bairo cʉ ĩri bautisa rotiya. To bairo mʉja cáto Espíritu Santore mʉja joogʉmi Dio, na caĩñupʉ Pedro.

39 —Mani Ʉpaʉ Dio, “Yʉ Espíritu Santore yʉ joogʉ,” tirʉmʉpʉ cʉ caĩ buioricarore bairona cʉ joogʉmi mʉjaare, mʉja bero macanare, aperoripʉ cãni baterã quenare. Nipetirã noa cʉ cabejerãre Espíritu Santore cʉ joogʉmi Dio, na caĩñupʉ Pedro.

40 Capee wame na caĩ buionemoñupʉ Pedro: —Ati yepa macana rooro na cátaje wapa na popiyeyegʉmi Dio. To bairi caroorije mʉja cátaje wapa mʉjaare cʉ capopiyeyebopere netogarã Diore, “Caroorije yʉ cátajere yʉ majirioya,” cʉ ĩ jeniya. To bairo mʉja cáto mʉja popiyeyequetigʉmi Dio, na caĩñupʉ Pedro yua.

41 To bairo Pedro cʉ caĩrijere caroaro caapiʉjayuparã capãarã majuu. Apiʉjari cabautisa rotiyuparã. To bairi ti rʉmʉna Jesucristo cʉ buerã cãnana mena macana itia mil majuu cãnacãʉ cãninemoñuparã.

42 To bairo apiʉja, Jesu cʉ buerã cãnana apóstol maja na caĩrã na mena caneñaponucuñuparã. Na mena neñaponucuri, na cabuiorijere caroaro api, na mena caroaro jʉgo ʉga, wadapeni, Diore jeni nʉcʉbʉgo, cátinucuñuparã.

43 Jesu cʉ buerã cãnana apóstol maja na caĩrã caacʉori wame cáti iñoori wame capee cájuparã Dio Espíritu Santo na cʉ camajiorije mena. To bairo na cáto tʉjʉrã camaja nipetirã catʉjʉ acʉa tʉgooña nʉcʉbʉgoyuparã.

44 To bairi Jesucristo ye quetire caapiʉjarã nipetirã caroaro caame bapa cʉjuparã. Caroaro ame bapacʉti, na cacʉgorije mena caame átinemonucuñuparã. Pairo cacʉgorã na yere nuni wapa jeeri cacʉgoquẽnare na caricawonucuñuparã. To bairi na nipetirã jĩcarore bairo cacʉgoyuparã.

46 To cãnacã rʉmʉ Dio wiipʉ caneñaponucuñuparã. Na ya wiiripʉ quena ame tʉjʉri caroaro wariñuurique mena caame jʉgo ʉganucuñuparã.

47 To bairo átiri, “Caroaro majuu mani áami Dio,” caĩnucuñuparã. To bairo caroaro na caame áto tʉjʉrã aperã nipetirã, “Cañuurã jeto ãma Jesucristore caapiʉjarã,” caĩ tʉgooñañuparã. To bairi to cãnacã rʉmʉ aperã Jesucristo ye quetire caapiʉjarã cãninemoñuparã. To bairo na caapiʉjaro Dio cʉ yarã cãniparãre na cacũñupʉ nare cʉ capopiyeyeboriquere na netoori yua.