Acts 16 in Tatuyo

1 Cabero Pablo, Sila cáaácoajuparã tunu Derbe, Listra cawamecʉti macaripʉre. Topʉ ejarã cabʉga ejayuparã jĩcaʉ Jesure caapiʉjaʉ Timoteo cawamecʉcʉre. Timoteo paco judío yao cãñupo, Jesure caapiʉjaona. Cʉ pacʉ maca griego yaʉ cãñupʉ.

2 Listra, Iconio macana Jesure caapiʉjarã caroaro catʉgooñañuparã Timoteore. “Caroaʉ ãmi,” na caĩ tʉjʉʉ cãñupʉ.

3 To bairi Pablo manire cʉ bapacʉparo ĩi, cʉ cane aágayupʉ. To bairi cʉ ne aágʉ circuncisión macajere cʉ cájupʉ, cʉ cabuiorijere judío maja apigaquetiborãma ĩi, “Jã ya wame nʉcʉbʉgoquẽemi,” ĩborãma ĩi. Cʉ pacʉ griego yaʉ cʉ cãniere camajiñuparã topʉ cãna judío maja.

4 Cabero Listrapʉ cãnana Pablo, Sila, Timoteo jãa cáaácoajuparã ape macaripʉ yua. Ti macaripʉ cãnare Jesure caapiʉjarãre na cabuio teñañuparã. Jesu buerã cãnana apóstol maja, aperã Jesure caapiʉjarãre cajʉgo ána Jerusalẽpʉ cãna queti joorica pũuropʉ nare na carotiriquere cabue iñooñuparã. Tiere ája, caĩ teñañuparã.

5 To bairo na caĩ buiorijere apirã Jesure caapiʉjarã seeto cayeri ocabʉtiyuparã. To cãnacã rʉmʉrina cãninemoñuparã Jesure caapiʉjarã.

6 Cabero Pablo jãa Asia yepapʉ Jesu ye quetire na cabuio teñara aágaro Espíritu Santo na camatayupʉ. To bairi apero maca Frijia yepa maca, Galacia yepapʉ caneto aájuparã.

7 Topʉ neto aá, Misia cawamecʉtopʉ caejayuparã. Topʉ ejarã Bitinia cawamecʉti yepapʉ quenare cáaágabajuparã. Topʉ na cáaágaro Espíritu Santo na camatayupʉ tunu.

8 To bairi Misiapʉ neto aá, caro aájuparã Troa cawamecʉti macapʉ.

9 Troapʉ na caejaro ñamipʉ Pablo quẽgueriquere bairo catʉjʉyupʉ. Jĩcaʉ Macedonia yepa macacʉ Pablore cʉ cajeni tʉjʉnucuro catʉjʉyupʉ. “Macedoniapʉre adʉja. Jã átinemoʉ ajá,” cʉ caĩ bopaca jeniñupʉ.

10 Cabero cʉ catʉjʉriquere jã cʉ cabuioro nemoo jã yere jeeyo, jã cáaápʉ. Yʉa Lucas ati pũuro caucaʉ yʉ quena na mena yʉ cáaápʉ. Pablo cʉ catʉjʉriquere jã cʉ caĩ buioro, “Macedonia macanare Jesu ye quetire na jã cabuiopere boʉmi Dio,” jã caĩ tʉgooñawʉ.

11 To bairi Troapʉ cãnana cariapena jã cáaápʉ cumua mena Samotracia cawamecʉti poa yucʉ poapʉ. Cabero macá rʉmʉ jã cáaápʉ tunu Neápoli cawamecʉti macapʉ.

12 To aána Filipo na caĩri macapʉ jã caejawʉ, romano maja na cáta macapʉre. Macedonia yepapʉ capairi maca ã Filipo. Ti macapʉ capee rʉmʉri jã cãmʉ.

13 Sábado, judío maja na yerijãrica rʉmʉ cãno macá tʉjaro ria tʉ jã cáaápʉ, judío maja na ñuu buerica paʉ ãno ĩ tʉgooñarã. Topʉ cãromia caneñaporãre bʉga eja, na tʉpʉ ejanumu, Jesu ye quetire na jã cabuiowʉ.

14 Na mena macaco jĩcao Lidia cawamecʉco Tiatira cawamecʉti maca macaco cãmo. Jutii cawapa pacarije cajũarije canuni wapatao cãmo. Diore cáti nʉcʉbʉgoo cãmo. Pablo cʉ cabuiorijere co caapiro Dio api majirique co cajooyupi, co apiʉjaato ĩi.

15 Cabero cõre, co ya wii macana quenare jã cabautisawʉ. Nare jã cabautisaro bero ocõo bairo jã caĩwõ: —“Joco mee, mani Ʉpaʉ Jesure caapiʉjao ãcomo,” yʉre mʉja caĩ tʉgooñaata yʉ ya wiipʉ tuacõaña, jã caĩwõ. To bairo seeto jã co caĩro maca co tʉpʉ jã catuawʉ yua.

16 Jĩca rʉmʉ Diore na cañuu bueri paʉpʉ aána jã cabocawʉ jĩcao aperãre pojaore bairo na capaabojaore. Cawãticʉco cãmo. Cumu ãnaje mena cabero cabaipere ĩ buio jʉgoyeye majiri majoco cãmo. To bairo aperãre na co caĩ buio jʉgoyeyebojarije wapa mena co ʉparã pairo niyeru cawapatanucuwã.

17 Cõre jã caboca tʉjʉrona jã caawaja ʉjanucuwõ: —Dio ʉmʉrecoo macacʉre cʉ cátibojarã ãma ati maja. Dio camajare na cʉ canetoopere buiorã áama, caĩ awaja ʉjanucuwõ.

18 Capee rʉmʉri cõre jã catʉjʉro cãnacã nina to bairo jeto cabainucuwõ. To bairo co cabairo Pablo co api quepebacʉ co amojore nʉca tʉjʉ, wãti co mena cãcʉre ocõo bairo cʉ caĩwĩ: —Jesucristo cʉ catutua netorije mena cõpʉre cãcʉre mʉ yʉ buti roti. To bairo cʉ caĩrona nemoo co cabuticoami.

19 Cõre cʉ cabutiro to cõona co camajibatajere camajiqueticõawõ yua. To bairi co ʉparã, to cõona mani cawapatarije manigaro ĩrã Pablo, Sila jãare capunijiniwã. Na punijini, na ñe, maca recomaca wapayerica paʉpʉ romano maja ʉparã tʉpʉ na cajee aáma.

20 Na jee aáti: —Ati maja judío maja buio teña patowãcoo áti tʉgooña mawijioma ati maca macanare, na caĩwã.

21 —Ape wame buioma. Na cabuiorije mani yarã romano maja manire cáti rotirique me ã. To bairi na ye na caĩri wame cátiqueticõape ã manire, romano maja macare, caĩ wadajãwã caʉparãre.

22 Topʉ cãna paarãacã nipetirã to bairo na yarã na caĩrijere apirã na quena Pablo jãare ĩ punijiniri na caquẽgawã. To bairi caʉparã na yarã polisía majare Pablo, Sila na jutiire we re roti, na cabape rotiwã yucʉ mena.

23 Seeto na baperi bero presopʉ na cajõowã. Topʉ na jõori preso wii cacoteire caroaro cabipe rotiwã, rutirema ĩrã.

24 To bairo cʉ na carotiro preso wii cacotei pupea macá arʉapʉ caroaro biperica arʉapʉ na cacũwĩ. Ti arʉapʉre na cũ, na rʉpori caroaro na jia átiri na cacũñupʉ.

25 Ñami recomaca yua Pablo, Sila Diore jeni nʉcʉbʉgo, Diore caĩ wariñuu bajanucuñuparã. To bairo na caĩ bajaro aperã presopʉ cãna na caapiyuparã.

26 To bairo na cabairi paʉ yepa cananaañupe. Nanaabato preso wii quena seeto cajagueyupe. Nemoo ti wii na cabiabata joperi cacaguecoajupe. To bairo baibato presopʉ cãna nipetirã come wẽri nare na cajiabata wẽri capopi peticoajupe tie majuuna.

27 To bairo cabairo bero preso wiire cacotei cayopiyupʉ. Yopi, joperi pãrique jeto cãno catʉjʉyupʉ. To bairi, presopʉ cãnibatana nipetirã ruticoatanama ĩri jarerica pãire ne, cʉ majuuna cajĩagabajupʉ, ʉparãre na uwibacʉ.

28 To bairo cʉ cátigaro tʉjʉʉ Pablo cʉ caĩ awajayupʉ: —Átiqueticõaña. Atopʉ jã ani peticõa, cʉ caĩñupʉ.

29 To bairo Pablo cʉ caĩro apii: —Jĩa bujubojaya, na caĩñupʉ aperãre. Na cajĩa bujubojaro Pablo, Sila na cãni arʉapʉ jãa, seeto uwi nanaari na tʉpʉ caejacumuñupʉ.

30 Cabero na jʉgo buti atí, na cajeniñañupʉ: —¿Dope bairo yʉ ácʉati caroorije yʉ cátaje wapa Diore canʉcʉbʉgoquẽna ya paʉpʉ Dio yʉre cʉ cajooquetiparore bairo ĩi?

31 To bairo na cʉ caĩ jeniñaro: —Mani Ʉpaʉ Jesure cʉ mʉ caapiʉjaata mʉ netoogʉmi. Mʉ ya wii macana to bairona cʉ na caapiʉjaata na quenare na netoogʉmi Dio, cʉ caĩñuparã preso wiire cacoteire.

32 Cabero mani Ʉpaʉ Jesu ye quetire cʉ̃re, cʉ ya wii macana quenare na cabuioyuparã.

33 Jesu ye quetire nare na cabuioro caapiʉjayuparã yua. Apiʉjari polisía maja preso wiipʉ nare na cacũrica paʉpʉ Pablore, Sila jãare ʉparã nare na cabape rotirique camiire cacojeyupʉ, ñamina. Cabero na cabautisa rotiyupʉ. Cʉ ya wii macana na cabautisa rotiyuparã na quena. To bairi cʉ ya wiipʉ na pi aá, na canuñupʉ preso wiire cacotei. Seeto cawariñuuñupʉ Diore apiʉjari yua. Cʉ ya wii macana quena to bairona cãni wariñuuñuparã.

35 Ape rʉmʉ cabujuro to macana romano maja ʉparã na polisíare na cabuio rotiyuparã preso wiire cacoteipʉre, Pablo jãare to cõona na cʉ buuato ĩrã.

36 To bairi polisía na cabuio rotiricarã cabuiora ejayuparã ti wii cacotei tʉpʉre. Ti wiire cacotei tiere apiri Pablo jãare na cabuio netoñupʉ: —Caʉparã mʉja buti rotiyuparã. To bairi mʉja butiwa. Caroaro aánaja, na caĩñupʉ.

37 To bairo na cʉ caĩro apii Pablo polisía maja macare ocõo bairo na caĩñupʉ: —Ati maca macana ʉparã caroori wame jã cátie bui bʉgaquetibana quena camaja na catʉjʉrona jã bape, presopʉ jãre cũñawã. Jã quena romano maja jã cãnie to cãnibato quena to bairona jã áama. Yucʉacã yajiori jã buu joogama camaja na catʉjʉquẽtona. Ñuuquẽe. Na majuuna atíri jãre na buura aparo, caĩñupʉ Pablo polisíare.

38 Polisía maja Pablo to bairo cʉ caĩrijere apirã caʉparãre na cabuiora aájuparã. “ ‘Jã quena romano majana jã ã,’ ĩma Pablo jãa,” caĩñuparã caʉparãre. To bairo na caĩ buiorijere apirã, caacʉacoajuparã caʉparã maca.

39 To bairi ti wiipʉ aá, Pablo jãare, “Mʉjaare jã cátaje majirioya,” na caĩñuparã. To bairo na ĩ, na cabuucõañuparã presopʉ cãnibatanare. Na buu, “Aperopʉ aánaja,” na caĩñuparã.

40 Cabero Pablo, Sila presopʉ cãnana buti, Lidia ya wiipʉ cáaácoajuparã. Topʉ aá, Jesure caapiʉjarãre na catʉjʉyuparã. Na tʉjʉ, yeri ocabʉtiriquere na caĩ buioyuparã. Cabero cáaácoajuparã yua.