Acts 7 in Pular

1 Onsay *yottinoowo mawɗo sadaka on landii mo, wi'i: «Hara ɗun ko non woniri?»

2 Astefaana jaabii, wi'i: «Ko onon yo musiɓɓe an e baabiraaɓe an, heɗitee! Alla Jom Mangural on feeɲanno Ibraahiima ben men fewndo ko o wonnoo Mesopotamii, ɗun ko ado o hoɗoyde Haraana.

3 O daalanno mo, o wi'i: «Yaltu ka leydi maa e ka bolondaa maa, yahaa haa e leydi ndi mi holloyte.›

4 Kanko Astefaana o wi'i kadi: «Onsay o yalti e ndin leydi ɓen Kaldiyankeeɓe, o hoɗoyi Haraana. Ɓay ben makko faatike, Allaahu on addi mo kanko Ibraahiima haa e ndii leydi ndi wonɗon e mun jooni.

5 E hoore ɗun o yeɗaali mo ndondi woo e ndii leydi, hay non yeru ka o tippa koyngal. Kono o fodi mo okkugol mo ndi, ndi wona halal makko kanko e jurriya makko aroyoowo ɓaawo makko on. Wa fewndo ko Alla daalani mo ɗun, hari o maraa ɓiɗɗo.

6 Allaahu on daalani mo kadi wondema jurriya makko on aroyay nde daakoyii e leydi jananiri, wonɓe e ndin leydi kurkoya ɓe, tampina e nder duuɓi teemeɗɗe nay.

7 Kono o daalani mo kadi, o wi'i: ‹Ko min ɲaawata on jamaa kurkoyɗo ɓe. Ɓawto ɗun, ɓe yaltoya ton, ɓe rewoyammi e ndee nokkuure ɗoo.›

8 E hoore ɗun Allaahu on ƴettodi e makko *ahadi ndi maande mun woni *sunninegol. Ko e nder ɗun Ibraahiima daɲi Issaaqa, o sunnini mo ka ɲalaande jeetataɓere. Issaaqa waɗiri non Yaaquuba, Yaaquuba kadi waɗiri non e maamiraaɓe men ɓen, ɗun ko ɓiɓɓe makko ɓen sappoo e ɗiɗo.

9 «Ɓen maamiraaɓe men nawli Yuusufu, ɓe yeeyi mo fii naɓegol *Misira.

10 Kono tawi Alla no wondi e makko, o sorti mo e nder ɗin tampereeji makko fow, Alla okki mo sulfu e faamu yeeso Fir'awna. On lanɗo Misira waɗi mo ardotooɗo leydi Misira ndin, e ka galle makko kanko lanɗo on.

11 Ɓawto ɗun, heege waɗi e nder leydi Misira ndin fow haa hewtoyi *Kanaana, tampere nden tiiɗi, tawi ɓen maamiraaɓe men alaa heɓude ko ɲaama.

12 Yaaquuba nani wonde ɲaametee no woodi Misira. Ka laawol aranol, o immini fayɓe makko ɓen, ɗun ko maamiraaɓe men ɓen.

13 Ka laawol ɗimmol, Yuusufu andintinii ben-gootooɓe mun ɓen, ko onsay Fir'awna andi iwdi Yuusufu ndin.

14 Onsay Yuusufu immini ko yahana ben makko Yaaquuba e ɓeynguure mun nden fow, tawi ɓen no yonunoo cappanɗe njeeɗiɗo e njowo.

15 Kanko Yaaquuba o yahi Misira. Ko ɗon kanko e ɓen maamiraaɓe men ɓe faatii.

16 Ɓe naɓaa Sakiima, ɓe wattinoyaa ka berɗe ɗe Ibraahiima ittunoo kaalisi soodi Sakiima ɗon e juuɗe ɓiɓɓe Hamuura ɓen.

17 «Nde tawnoo saa'i on ɓadike ka Allaahu on hunna ko o fodunoo Ibraahiima kon, tawi jamaa makko wonɗo Misira on, no ɓurtude tun ɗuuɗude,

18 haa nde goɗɗo mo andaano Yuusufu laamii Misira.

19 On lanɗo ɗayni leɲol men ngol, o tampini maamiraaɓe men ɓen haa o hawkini ɓe ɓiɓɓe maɓɓe ɓen fii wota ɓen wuuru.

20 Ko fewndo on saa'i ɗon Muusaa jibinaa, tawi himo labaa yeeso Alla. O muyninaa lebbi tati ka galle ben makko.

21 Ɓay o accaama ka yaasi, jiwo Fir'awna on hocci mo, ne'iri mo wa ɓiɗɗo mun.

22 Onsay Muusaa jannaa gande Misirayankooɓe ɓen fow, o woni tiiɗa-konguɗi e kuuɗe.

23 «Ɓay wonii o timminii duuɓi cappanɗe nay, o miijii e ɓernde makko fii ƴewtoyagol musiɓɓe makko ɓen, ɗun ko *Banii-Isra'iila'en.

24 O yi'i goɗɗo e ɓen musiɓɓe makko no tampinee. O ari dandugol mo, o yottanii mo, o wari Misirayankoojo on.

25 Tawi himo sikka musiɓɓe makko ɓen faamay wonde Allaahu on yeɗii ɓe kisiyee tippude e sookeeje makko ɗen, kono kamɓe ɓe faamaali ɗun.

26 Bimbi nden ɲande, o yaltiti e hakkunde woɓɓe e ɓen musiɓɓe makko ka piirata, o woni e moƴƴintingol hakkunde maɓɓe, o wi'i ɓe: ‹Ko onon woni musiɓɓe, ko fii honɗun mo kala e mon no tampina oya?›

27 «Kono wonnooɗo tampinde ɲokondo mun on wiggii Muusaa, wi'i: ‹Ko hombo waɗu-maa lanɗo e ɲaawoowo e hoore amen?

28 Kaa a faalaa lan warude, wano warirɗaa Misirayankoojo on non hanki?›

29 Sabu ngol kongol, Muusaa dogi, yahi daakoyii e ndii leydi wi'eteendi Midiyaani, o daɲi ɗon ɓiɓɓe ɗiɗo.

30 «Duuɓi cappanɗe nay ɓawto ɗun, malaa'ikaajo feeɲani mo e loyngol yiite ka pitahun woni sumude ka wulaa fello *Sinaayi.

31 Ɓay o yi'ii ɗun, kanko Muusaa o ŋalɗi fii kon ko o yi'i. Nde tawnoo himo ɓadaade fii tenƴingol, o nani Joomiraaɗo on no wi'a:

32 ‹Ko min woni Alla Joomiraaɗo baabiraaɓe maa ɓen, Alla Ibraahiima e Issaaqa e Yaaquuba.› Onsay Muusaa diwni, tawi suusataa ndaarirde ton.

33 «Joomiraaɗo on daalani mo kadi, wi'i: ‹Solu paɗe maa ɗen, ko fii ndee nokkuure nde wonɗaa e mun ko nokkuure hormorde.›

34 O daalani mo kadi, o wi'i: ‹Mi yi'ii tampere jamaa maa wonɗo Misira on, mi nanii woytaango maɓɓe ngon, mi jippike fii jattingol ɓe.› O daalani mo kanko Muusaa, o wi'i: ‹Miɗo imminde ma Misira.›

35 Kanko Astefaana o wi'i kadi: «Ko Muusaa on mo ɓe hayfinnoo ɓe wi'i: ‹ko hombo waɗu-maa lanɗo maa ɲaawoowo?›, ko on Alla immini tippude e ballal malaa'ikaajo feeɲannooɗo mo ka pitahun on fii wonugol lanɗo e sottoowo.

36 Ko on yaltini ɓe e hoore waɗugol kaawakeeji e maandeeji e nder leydi Misira, haa naɓani ka *Baharu Boɗeejo e ka wulaa e nder duuɓi cappanɗe nay.

37 Ko Muusaa wi'unoo Banii-Isra'iila'en wonde: ‹Alla yaltinanoyay on annabaajo wa'uɗo wa an min e hakkunde musiɓɓe mon ɓen.›

38 Fewndo ko jamaa on mottondirnoo ka wulaa, ko kanko wondunoo e malaa'ikaajo yewtaynooɗo mo on ka fello Sinaayi, wondude kadi e maamiraaɓe men ɓen. Ko kanko kadi Alla yeɗi daaluyeeji ngurndan ɗin fii hewtingol en ɗi.

39 Kono tawi maamiraaɓe men ɓen faalaaka mo ɗoftaade, ɓe bugitii mo, tawi ɓerɗe maɓɓe ko Misira fewti.

40 Ɓe wi'i *Haaruuna: ‹Moƴƴinan men allaaji ko ardoo men. Ko fii men andaa ko heɓi Muusaa oo yaltinɗo men leydi Misira.›

41 E nder ɗen balɗe ɗon ɓe moƴƴini nandolla ga'un nagge, ɓe addani ndun nandollaaru sadaka, ɓe weltori kon ko ɓe moƴƴiniri juuɗe maɓɓe.

42 Onsay Allaahu on hucci ɓe, o accidi ɓe e rewugol koode ɗen ka kammu, wano windori non ka deftere annabaaɓe ɓen, ka o daali ɗon: ‹Ko onon yo bolondaa *Isra'iila, fewndo hirsaynoɗon waɗon sadakaaji ka wulaa e nder duuɓi cappanɗe nay, hara ko min waɗanaynoɗon ɗun?

43 Kono ɓay on rewii oo allaajo wi'eteeɗo Muluuka, on rewii kadi ndee hoodere oo allaajo mon wi'eteeɗo Ronfa, ɗin nandollaaji ɗi moƴƴinɗon fii ko rewon, min kadi mi bugoto on toonin *Baabiila.›

44 «Tawi maamiraaɓe men ɓen no wondi e *rewirdu ndu seeditoore nden woni e mun ndun ka wulaa ton, wano yewtidaynooɗo e Muusaa on yamirirnoo mo yo ndu moƴƴinire non, e sifa no o hollirnoo mo non kadi.

45 Ɓay maamiraaɓe men hikkiiɓe e ɓenɗon ɓen ƴettitii ndu, ɓe yaadi e mayru, tippude e yamiroore Yaasuwa, e ndii leydi ɗii leƴƴi ɗi Alla bugitinoo yeeso maɓɓe, ndu lutti ɗon haa hewti e Daawuuda,

46 on mo Allaahu on yeɗi sulfu, o torii ka o darnana Alla Yaaquuba on suudu,

47 kono ko Sulaymaana wonnoo ko darnani mo suudu.

48 E hin-le Jom Ɓural on hoɗataa e ko goɗɗo mahiri juuɗe, wano annabaajo on holliri non wonde, Alla daali:

49 ‹Ko kammu ngun woni jullere laamu an nden, leydi ndin wonanimmi ka mi tippa.› Joomiraaɗo on daaluno: ‹Ko suudu hondu darnanton mi, maa ko nokkuure honde wonantammi fowtorde?

50 E hara hinaa bawgal an mi warri ɗun fow?›

51 «Ko onon yo yimɓe yoora-hooreeɓe, ɓe ɓerɗe mun e ɓe noppi mun uddi, onon non ko on dartotooɓe soono woo *Ruuhu Seniiɗo on, wano baabiraaɓe mon ɓen dartoraynoo non!

52 E hara, ko hombo e annabaaɓe ɓen wonnoo mo baabiraaɓe mon ɓen ɓittinaano? Hay ɓe warno ɓen adinooɓe *hiitaade fii arugol Feewuɗo on, on mo janfiɗon warɗon,

53 ɗun ko onon ɓe huutoraali Sariya mo malaa'ikaaɓe ɓen hewtinnoo on on!»

54 Ɓay ɓen nanii ɗun, ɓerɗe maɓɓe ɗen sokii, ɓe ŋatindiri ɲiiƴe maɓɓe ɗen, monee makko kanko Astefaana.

55 Kono kanko Astefaana o ɓurti heewude Ruuhu Seniiɗo on, o tiggitii ka kammu, o yi'i annoora Alla on, o yi'i kadi Iisaa no darii ka sengo ɲaamo Alla.

56 Kanko Astefaana, o wi'i: «Mi yi'ii kammu ngun no udditii. E hino ka *Ɓii-Aaden on darii ka sengo ɲaamo Alla!»

57 Onsay ɓe fow ɓe uddi noppi, ɓe sonki e makko, ɓe wubbani mo.

58 Ɓe raɗii mo haa ka ɓaawo saare, ɓe wariri mo kaaƴe. Seedeeɓe ɓen acci conci mun ɗin e ley koyɗe suka no wi'ee Saawulu.

59 Wa fewndo ko ɓe fiɗata mo kanko Astefaana kaaƴe, tawi himo tororde nii, wi'a: «Ko an yo Joomi an Iisaa, jaɓɓo wonkii an kin!»

60 Onsay o jiccii kadi, o ewnii ko tiiɗi, o wi'i: «Joomi, wota a faw oo junuubu e hoore ɓee!» No o gaynirnoo wowlude ɗun, o timmi.